Nalazimo se 21.stoljeću, stoljeću tehnologije, brzog života i prolaznosti.
Većina mladih danas pati od manjka ambicije i kreativnosti. Recimo da to čak nije ni u trendu.
U trendu je izležavati se, trošiti novac svojih roditelja, izlaziti stalno. Utrošiti svoje slobodno vrijeme na neku korist prema društvu je nešto što se ne viđa često.
Naravno, u današnjici, mladi imaju dosta platformi koje podržavaju bilo kakav pokret mladih, toliko web stranica, organizacija, mreža itd, ali fali nam samo malo ambicije.
Zar ćemo se u starosti prisjećati mladih dana utrošenih u izležavanju???
Zar ćemo unucima pričati kako smo išli sa kafe na kafu ?
Mladi nisu motivisani, a na to dosta utiče opšti izgled društva koji šalje lažnu sliku da su u životu na vrhu samo oni koji su lahko i bez imalo truda došli do velikih položaja, titula i novca.
Muzika i filmovi također imaju veoma loš utjecaj na mlade. Pjesme pogotovo imaju tu dozu lošeg utjecaja jer šalju poruku da je bitno što lakše prolaziti u životu.
Cilj života je da ostavimo trag iza sebe i da postignemo nešto u prosječnom ljudskom životu od nekih sedamdeset godina, ali niko nam ne garantuje da ćemo doživjeti starost. Svaki naš dan treba biti ispunjen, svakim svojim korakom moramo težiti prema uspjehu i prema cilju.
Svakim ispunjenjem nekog cilja, mi dobivamo dodatni vjetar u leđa i naš život dobiva svrhu. Živimo u periodu u kojem mnogi tragaju za svrhom života, ali ona se nalazi u svemu onome što mi u stvari ostavljamo iza sebe.
Možda će nam ljepše uspomene biti ako idemo na kampove i upoznajemo ljude, ako radimo razne projekte, ako volontiramo sa prijateljima, ako prisustvujemo raznim radionicama, edukacijama itd.
Živimo od danas do sutra, ostavimo nešto iza sebe. Ako smo mladi, ne znači da ne možemo postići puno toga. Itekako možemo. Baš sad kada se gradimo kao ličnosti. Izgradimo svoju personu u oblik osobe koja ne posustaje, koja sve gleda sa dozom ambicije, sa dozom pozitive. Izgradimo svoju ličnost koja u podsvijesti uvijek ima riječi :“Ja to mogu, ja to hoću“.
Jer vjerovali ili ne, mi možemo puno toga.
Ljudi ispune svoje snove sa sedamnaest-osamnaest godina. Po čemu se ti razlikuješ od njih ? Ni po čemu, kao ni ja. Voliš čitati knjige. Zašto ti ne napišeš neki roman? Kreni baš sad, niko te ne zaustavlja. Voliš fotografiju. Skupljaj novac i kupi fotoaparat. Vježbaj, postani svjetski poznati fotograf. Nauči japanski, francuski, njemački…
Uključi se u lokalnu organizaciju mladih, aktiviraj se u školi. Skupi prijatelje sa sličnim ambicijama i napišite neki projekat koji će doprinijeti vašoj zajednici.
Svi mi možemo početi od škole. Jedina obaveza koju svi mladi imaju jeste edukacija. Trebamo što ozbiljnije shvatiti školovanje jer na kraju krajeva, od toga imamo korist prvobitno mi, a zatim i naša zajednica. U svakoj školi danas imamo dostupne razne radionice, edukacije, seminare na koje se vrlo lahko možemo prijaviti. Umjesto da se izležavamo, možemo dosta toga korisnog naučiti. Pored škole, na mnogim web portalima postoje oglasi za razmjene učenika. Naša aktivnost ne zavisi ni od koga drugog osim nas samih.
Prilike su tu, samo se mi trebamo pokrenuti!
