Zašto su mladi ostali kućama: “Biće mi isti život ko god bude na vlasti”

U nedjelju je drugi put imao priliku iskoristiti svoje pravo glasa, ali Stefan (19) iz Rogatice odlučio je ostati kući.

Piše: Slađan Tomić; Foto: Slađan Tomić

Na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske koji su održani 2025. je izašao na nagovor porodice, ali ovog puta poslušao je svoj osjećaj.

“Nemam specijalan razlog zašto nisam glasao. Ne zanima me politika pa nisam izlazio“, kaže Stefan za Zamisli.ba.

Smatra da je anti-politički nastrojen i da nema razlike u vrijednostima političkih opcija koje mu se nude.

„Biće mi život isti, bio glavni SNSD ili SDS. Promjene nisu moguće, isto će biti ko god bude na vlasti – mito i korupcija su svuda“, stavovi su našeg sagovornika.

Stavovi mladih prema izborima i političkim strakama nisu novost, što potvrđuju i istraživanja.

“Svega 3,1 posto mladih u BiH vjeruje političkim strankama, dok 48,1 posto navodi da im ne vjeruje. Neodlučnih je 42,8 posto, odnosno, niti im vjeruju niti im ne vjeruju”, navodi se u istraživanju Političke pismenosti mladih, koje je 2024. radio Institut za razvoj mladih KULT.

Izlaznost mladih na Lokalnim izborima 2024. bila je 45%, a podaci za ovaj izborni ciklus nisu objavljeni, ali tendencija je zabrinjavajuća. Izlaznost mladih mogla bi biti ispod 40% s obzirom da je u prethodnim izbornim ciklusima bila niža od opšte izlaznosti.

Opšta izlaznost na Opštim izborima 2026. mogla bi biti na istorijskom minimumu i niža je za osam odsto u odnosu na izbore prije četiri godine.

U Federaciji BiH je izašlo oko 40% birača, a u Republici Srpskoj 47,37% što znači da je u jednom entitetu 60% građana ostalo kućama, a u drugom na izbore nije izašla svaka druga osoba.

Za izbore su najviše bili zainteresovani građani Mostara gdje je izlaznost bila skoro 72% dok su stanovnici Dobretića bili najmanje zainteresovani za izlazak na birališta. Nešto više od 15 odsto građana iskoristilo je pravo glasa.

Apstinenti jer nedostaje opcija

Dok su lideri dvije stranke Milorad Dodik i Draško Stanivuković svojim sukobima, kampanjama diskreditacije i međusobnog optuživanja kreirali referendumsku atmosferu, izgleda da se građani, a posebno mladi nisu previše zainteresovali za odabir “za” ili “protiv”.

“Ukratko, izlaznost u Republici Srpskoj nam pokazuje da nove izborne tehnologije same po sebi ne mogu promijeniti političku kulturu. Skeneri i tehnička unapređenja mogu smanjiti dio izbornih nepravilnosti na biračkom mjestu, ali ne mogu riješiti mnogo dublji problem: činjenicu da se kampanje iz godine u godinu sve manje obraćaju građanima, a sve više vlastitoj političkoj vojsci glasača, partijskim strukturama i budućim koalicionim partnerima”, kaže Milica Pralica iz nevladine organizacije “Oštra nula”.

Ona vjeruje da veliki broj građana apstinira jer ne vidi opciju koju zaista želi podržati. S druge strane, građanima je, dodaje, dosta stalnog glasanja za “manje zlo”, bez osjećaja da njihov glas donosi stvarnu političku promjenu ili odgovornost nakon izbora.

“Zato niska izlaznost nije samo pitanje apatije. Ona je i poruka o nepovjerenju, iscrpljenosti i političkoj ponudi koja ne uspijeva motivisati većinu građana. Tehnologija može pomoći da izborni proces bude uredniji, ali ne može sama vratiti povjerenje u politiku. To ne rješava skener na glasačkom mjestu”, smatra Pralica.

Sociolog i professor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić za Zamisli.ba kaže da su glavni motivi za neizlazak među mladima nepovjerenje i otuđenost od politike.

“Druga dimenzija je percepcija mladih da njihov glas neće promijeniti ništa u političkom životu Bosne i Hercegovine”, kaže Osmić.

U istraživanjima koja je radio primjetio je da mladi dominantno ne vjeruju političarima niti institucijama te da politiku velika većina mladih percipira kao nešto negativno.

“I dovodi u vezu sa tri pojma i to: lopovluk, kriminal i korupcija”, navodi sociolog.

Osmić kaže i da su mladi potpuno marginalizovani kako u kampanjama tako i u programskih platformama većine političkih subjekata.

“Mladi su toga itekako svjesni”, dodaje naš sagovornik.

Izlaznost veća od prikazane?

Već godinama organizacije civilnog društva upozoravaju da je birački spisak od 3,4 miliona birača prenapuhan te da je građana s pravom glasa puno manje.

Tokom izborne noći iz Centralne izborne komisije poslati su slični signali.

“Statistika o odazivu nije konačna. Nisu prebrojani glasovi iz inostranstva, putem mobilnih timova, nepotvrđeni glasački listići. Moguće je da će biti niži nego ranijih izbora, ali mišljenja sam da su ovo realnije slike naše izlaznosti”, odgovorila je članica Centralne izborne komisije na pitanje autora ovog članka.

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić za Zamisli.ba kaže kako je priča oko izlaznosti dosta slojevita

“Izlaznost na ovim izborima je realna slika stvarnog stanja kada je riječ o broju stanovnika odnosno glasača koji žive u BiH. Naravno, da broj kojim se operiše u centralnom biračkom spisku ni približno ne odgovara broju stanovnika, ali je isto tako nerealno računati da svi ljudi koji žive vani, koji su na spisku, da glasaju. To je jedan sloj”, kaže Topić.

Drugi sloj govori o onima koji su u nedjelju ostali kod kuće, a koje Topić ocjenjuje kao vječito nezadovoljnim postojećom političkom ponudom.

“Njih politika ne zanima i svi su im isti. Ta baza apstinenata je povećana sagom koju smo mjesecima gledali unutar opozicije. I treći sloj su oni, koji su pod uticajem političara, odustali od borbe sa skenerima. Te partije i političari koji su pravili bauk od novih tehnologija, svoje disciplinovane vojnike su izveli na glasanje”, zaključuje Topić.