Novogodišnji praznici su vrijeme kada se već ustaljeno sumiraju stvari iz prethodne i postavljaju ciljevi za narednu godinu. Kod nekih ljudi, ovo može da izazove otežano funkcionisanje na mentalnom planu jer upravo to sumiranje i planiranje su njihovi subjektivni pokazatelji da ništa značajno nisu ostvarili, te da su bezvrijedni i nisu vrijedni poštovanja drugih ljudi. Narušeno samopoštovanje i samopouzdanje, osjećaj usamljenosti i nerazumijevanja posebno su izraženi za vrijeme praznične euforije, kada se proklamuju vrijednosti u vidu veselja, sreće i povezanosti. Značajni gubici ( posao, partnerski odnos, bliska osoba) mogu pojačati pomenute emocije te dovesti do razvijene depresivne kliničke slike.
Neki od uobičajenih simptoma su: razdražljivost, nemir, nesanica, bezvoljnost za učestvovanje u prazničkim aktivnostima, pretjerana potreba za samoćom, nevoljnost za održavanje lične higijene. Najteži i najozbiljniji simptom su suicidalne ideje.
Vrlo je važno podizati svijest o tome da se depresija i suicidalnost češće javljaju za vrijeme praznika, da osobe za depresivnom simptomatologijom nisu lijene. Depresija ne prolazi sama od sebe, niti će joj pomoći ohrabrenje da osoba mora da se „trgne“.
Zato, šta možemo da uradimo ako prepoznamo da nama neko blizak ima problema na voljnom, emocionalnom i ponašajnom nivou:
- Uvažimo emocije koje ta osoba osjeća. Minimiziranje može samo da pogorša kod osobe već postojeći osjećaj nerazumijevanja i neprihvatanja
- Vodimo računa o jeziku koji koristimo. Nije poželjno praviti poređena kako je neko u stanju nešto da prevaziđe a vaš sagovornik nije a trebao bi da se potrudi da uspije
- Normalizujmo potrebu za stručnom pomoći. Psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri su osobe koje imaju znanje kako se na adekvatan način izboriti sa problemima mentalnog i emocionalnog funkcionisanja
- Ohrabrimo bližnje u traženju stručne pomoći
- Aktivno učestvujmo u psihoterapijskom i psihijatrijskom tretmanu
