UTICAJ BOŽIĆA NA PSIHOPATOLOGIJU- fenomen praznične depresije

|

Blog | Nekategorisano

Kažu da je Božić najljepše doba godine. Topla čokolada, djed Božičnjak, kolačići, snijeg i divna porodična atmosfera uz dobru hranu i poklone se čini kao najsavršenije vrijeme koje nas ispunjava pozitivnom energijom i nadom za uspješnu godinu koja dolazi. Ali da li se ikada zapitamo šta se sve nalazi u domovima širom prekrasno praznično okićenih gradova širom svijeta? Da li smo svi zaista tako sretni, i koliko istine ima u nečemu što se naziva „fenomenom praznične depresije“, te kako zapravo objasniti povišenost stope suicida tokom Božića i Nove godine?

Urbana legenda i mit o božičnim sucidima i snažnom depresijom sugerira da se psihopatologija pojedinca povećava za praznike, uključujući i Božić, te noć dočeka Nove Godine. Dokazano je da se opšte raspoloženje pojedinaca može drastično pogoršati, a broj povreda povezanih s alkoholom i psihoaktivnim supstancama može se povećati oko božićnih praznika, međutim, nakon božićnog odmora pojavljuju se fenomeni oporavka s tim i sličnim rizičnim ponašanjima – odnosni uzorak koji je relevantan za psihijatre i kliničare primarne zdravstvene zaštite. Mnoge studije kažu da je stopa suicida tokom praznika niska međutim da se drastično povećava u januaru pod pritiskom niskog soci-ekonomskog statusa uzrokovanog pretjeranom potrošnjom za vrijeme Božića.

U kanadskoj studiji iz 1999. godine (Velamoor et al.) ispitano je 55 pacijenata koji su tijekom božićne sezone primljeni u psihijatrijskoj službi za hitne slučajeve. Najčešći problemi pacijenata, kako kaže psihijatrijsko osoblje službe hitne pomoći u kojem su pacijenti primljeni, bili su depresija (40%) i tzv.samoća ili „praznik bez obitelji“ (38%). U opisivanju svojih osjećaja o praznicima, većina sudionika koristila je izraz “depresivan” ili „umoran“. Unatoč visokoj prevalenciji depresije u zajednici, malo je studija zapravo ispitivalo odnose između različitih depresivnih poremećaja i učinaka na simptome tijekom božićnog odmora. U studiji iz 1980. na studijskim fakultetima u Chicagu, „Peretti“ je istraživao 420 sudionika s obzirom na njihove osjećaje i stavove prema Božiću. Tri najvažnije studijske teze bile su usamljenost, tjeskoba i bespomoćnost. Peretti je zaključio da je jedan od najvažnijih faktora u božićnim depresijama individualno vjerovanje u to da se svi drugi dobro zabavljaju i da uživaju u divnim porodičnim odnosima i atmosferama – a da oni lično to ne mogu iskusiti.  S druge strane, postoje studije koje se prkose ovoj pretpostavci o povećanju stope sucida tokom božičnih praznika. Kažu da suprotno popularnim uvjerenjima, stopa samoubojstava raste u proljeće, a ne zimi. To je vjerojatno zato što je „ponovno rođenje i novo rađanje“ to koje obilježava proljeće te naglašava osjećaje bespomoćnosti kod onih koji već pate za ličnim rastom i razvojem. Nasuprot tome, prema istim studijama, oko božićnog doba većina ljudi sa samoubilačkim mislima zahtjeva i ima određeni stepen zaštite od svojih najmilijih, očito ne uzimajući u obzir to da nemamo svi „svoje najmilije“ koji bi nam predstavljali značajan zaštitini faktor.

Božić često dolazi sa izuzetno visokim očekivanjima savršenosti, sretnih obitelji koje uživaju u luksuznim slavljima i poklonima, ali nažalost nisu svi od nas u stanju ispuniti te ideale. Za one koji su, recimo, nedavno izgubili voljenu osobu, Božić može pojačati osjećaj tuge, grižnje savjesti, samoće i depresije koja može voditi ka suicidu ili samopovrijeđivanju. Mnogi drugi od nas nerijetko doživljavaju osjećaj izolacije, financijskih pritisaka ili povećanog porodičnog sukoba koji ovu prazničnu sezonu čine vrlo stresnim doba godine.

Osobe treće životne dobi često imaju tendenciju da ne uživaju u praznicima kao prije jer u simboličnom dočekivanju nove godine, javlja se osjećaj straha od smrtnosti, bespomoćnost i nezadovoljnost vlastitim životnim postignućima i uspjesima. Depresija tokom praznika najčešće se javlja kroz silnu i ekcesivnu komercijalizaciju Božića i božničnih praznika, sa naglaskom na darovima i „savršenim prazničnim aktivnostima“ koje uključuju luksuzne porodične večere, blješteće ukrase koji uvijek naglašavaju sreću, bila ona isforsirana ili ne. Za neke pojedince, Božić je doba u kojem se osjeća najveći pritisak da se „mora biti sretno i savršeno“ bez obzira na realno unutarnje stanje i doživljaj potpune praznične atmosfere. Jako je bitno napomenuti da osobe koje od ranije imaju poznatu i dobro utvrđenu prošlost ovisnosti o alkoholu ili psihoaktivnim supstancama, povećavaju rizik od predoziranja ili trovanja alkoholom za vrijeme praznika, da li zbog teškog doživljaja porodičnih okupljanja iz ličnih razloga, ili borbe sa samoćom, često se okreću svojim porocima u kojima u tom periodu uživaju više nego inače, misleći da je to jedini izlaz.

Prepoznavanje i promjena obrazaca ponašanja koja pridonose vašem stresu tokom božića pomoći će vam da prođete sigurno i smireno kroz božićno razdoblje. Ako znate što vam konkretno predstavlja problem, lakše ćete se fokusiranjem na isti napraviti pozitivne životne promjene. Ne zaboravite brinuti o svom zdravlju- dobra hrana, vježbanje i dovoljan san mogu vam pomoći da se nosite s božićnim stresom. Za one koji su depresivni ili usamljeni češće tokom praznika, to je prilika da iskoristite vrijeme za razmišljanje o tome kako zavoljeti sebe i vrijeme koje provedete u samoći, jer nekada ista zaista zna biti značajna i potrebna pojedincu. Učinite nešto lijepo za sebe i nemojte se osamljivati. Izađite vani i upoznajte nekoga, čak i ako ovaj Božić prođe negativno, imate još 365 dana da uradite pametne i produktivne stvari za sebe, kako biste idući dočekali u divnoj atmosferi koju priželjkujete. Nikada nije kasno da svoj mali lični svijet učinite boljim mjestom. Ukoliko se teško nosite sa prazničnim raspoloženjem i osjećate se da jako negativno utiče na vaše mentalno zdravlje, te „božična depresija“ za Vas ne predstavlja samo mit nego realno duhovno stanje, odmah potražite pomoć. Obratite se prijatelju, članu porodice, ili Centru za mentalno zdravlje u svojoj lokalnoj zajednici. Ne morate biti sami, ohrabrite se dovoljno da progovorite o svojim osjećajima.

Komentari