“Ako imaš petlju, ako imaš herca, pokloni mi bundu od nerca” zapjevala je Tina Ivanović 2004. godine, a 14 godina kasnije pjesma je i dalje veliki hit, vrti se po diskotekama i dižu se ruke uz ovaj ritam. I nije to uopšte sporno, nek se ljudi vesele. Međutim, imam utisak da je pjesma uticala na želje mnogih, naročito mladih, kojima bi bunda od nerca baš dobro došla, samo što je nije tako lako priuštiti. Kasnije sam pročitao tekst pod naslovom “Valjevo: Milioni evra od krzna činčila” u kome se ponosno piše o dvojici Valjevaca, o vlasnicima kompanije za proizvodnju i otkup kože činčila, koja svoje tržište pronalazi širom Evrope. Dok će mnogi reći da se na ovaj način ostvaruju brojna radna mjesta, jača se privreda ili pak, ako su skeptični prema ovim farmama, reći će da ima drugih, važnijih problema u ovoj zemlji, skrenuću na činjenicu da je za “Tininu” bundu od nerca potrebno ubiti 30-70 nerčeva, a da se u fabrici “uspješnih Valjevaca” ubije i do 200 činčila za jednu jaknu.
Kako se BiH bori protiv krzna
Koalicija bez krzna u Bosni i Hercegovini je nastala kao reakcija na pokušaj krznarskog lobija da izbriše postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna u BiH 2016. godine i danas djeluje kao građanska inicijativa, te nastoji registrovati se kao udruženje građana. Koalicija je članica međunarodne koalicije Fur free Alliance. Do sada su više puta organizovani performansi, uglavnom u Sarajevu, s ciljem osvješćivanja građana, ali prije svega donosioca odluka, političara, kako bi zakonski spriječili djelovanje ovakvih destruktivnih fabrika.
Skandalozno je što BiH nema registar farmi krznašica. Nepoznat je njihov tačan broj. Podatke koje mi imamo, sakupljeni su sa raznih i neprovjerenih izvora i pretpostavlja se da se radi o približno 50 farmi činčila i 13 farmi kuna. Ovaj podatak je nemoguće utvrditi, upravo zbog neadekvatnog rada naših institucija. Na svim farmama svijeta životinje se uzgajaju po baterijskom principu – mali kavezi sa mnogo životinja. Lično sam posjetila jednu farmu kuna, koja je prije par godina zatvorena i svjedočila njihovom cjeloživotnom boravku u užasno malom kavezu, gdje leže jedna na drugoj.
Životinje se ubijaju gušenjem plinom, lomljenjem vratova ili elektrokucijom. Naši uzgajivači činčila izvoze žive činčile u Mađarsku gdje se ubijaju električnim šokovima – objašnjava Maida Šabeta, koordinatorica Koalcije bez krzna u Bosni i Hercegovini i članica PETA-e (People for the Ethical Treatment of Animals) za jugoistočnu Evropu.
Sasvim je jasno da postojanje farmi krzna, ni u najmanju ruku nije humano. Međutim, ono što pogađana sve građane, bez obzira kakav stav imali o ovakvim farmama je štetnost po okolinu, a samim tim i na zdravlje ljudi. Pojava zaraznih bolesti, zagađenje izvorskih voda i jezera i neprijatan miris, neke su od posljedica, ali se takođe dešava da kune bježe sa farmi i ubijaju lokalne domaće životinje.
Iako posljednja u mnogo čemu, zadivljuje činjenica da je Bosna i Hercegovina jedna od prvih zemalja u Evropi koja je počela riješavati problem ovakvih farmi. Naime, zabrana uzgoja životinja radi krzna donesena je 2008. godine s prelaznim periodom do 1. januara 2018. godine. Tada je, rema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, krznarima dato 10 godina otkaznog roka. Ove godine je zabrana stupila na snagu, a 40 dana nakon stupanja zabrane, rok je produžen za dodatnih 10 godina. Iz Koalcije objašnjavaju da se radi o nelegalnom postupku, te da o tome odlučuje Ustavni sud BiH na prijedlog predstavnika vlasti. Do ustavne apelacije nije došlo, što je dodatni skandal za BiH. Iako je među parlamentarcima vladala nezainteresovanost za rješavanje ovog problema, ipak su pojedini zaslužili da se nađu na tzv. Stubu ponosa Koalcije bez krzna.
Što se tiče stuba Ponosa, on definitivno ide za Senada Šepića, Sadika Ahmentovića, Dianu Zeleniku, Mirsada Isakovića i, naravno, Damira Arnauta. Što se tiče Stuba Srama, to nam svakako nije bila ni namjera postavljati jer se ne služimo vrijeđanjima. No, gledajući cijelu sjednicu, te naknadno uvidom u rezultate glasanja situacija je bila takva da se nije znalo „ko pije, a ko plaća.“ Mnogi prisutni nisu ni glasali, mnogi su napustili sjednicu uoči glasanja, a moglo se primijetiti i vrlo glasno lobiranje od strane Predraga Kožula pred samo glasanje, ističe Maida.
Borba protiv krzna ujedinila svijet
Krzno iz BiH konačno završava u Danskoj i Rusiji. Tačnije, krzno kuna u Danskoj, a činčila preko Grčke u Rusiju. Trenutno su na vidiku zabrane u Bugarskoj, Poljskoj i Francuskoj, a u susjednoj Srbiji bi zabrana trebala stupiti na snagu sa novom godinom (2019.). U Velikoj Britaniji je trenutno aktuelna kampanja za potpunu zabranu prodaje krznenih predmeta i naravno uvoza. Njemačka je sistemom visokih standarda postigla to da se zadnja velika farma zatvorila prošlog mjeseca. Gotovo cijela bivša Jugoslavija je i to, među prvima zabranila proizvodnju krzna, nedostaje jedino Crna Gora, ali ista nema niti jednu farmu na svojoj teritoriji, objašnjava Maida situaciju u svijetu i regionu o trenutnom statusu farmi krzna.
Finalni proizvod krzna su najčešće odjevni predmeti. Zato je veoma važna uloga svjetski poznatih modnih kuća, od kojih su se mnoge odlučile za odbacivanje krzna prilikom kreiranja odjeće. Gucci, Armani, Hugo Boss, Net-a-Porter i ostali, neki su od modnih brendova koji mogu poslužiti kao pozitivan primjer humanog, bez krvi zarađenog novca.
Kao i po pitanju brojnih drugih problema, osvještenost građana je iznimno važna u procesu promjena i napretka. Osvještenost naših građana mnogo zavisi od toga iz kojeg su miljea. Ukoliko se radi o urbanim stanovnicima, definitivno su svi odbacili krzno i osuđuju ga, dok je sa ostatkom nacije drugačija situacija. Generalno se radi i o stepenu obrazovanosti, ističe naša sagovornica.
Izbjegavanjem kupovine krznenih predmeta, smanjuje se potreba za proizvodnjom krzna, te se tako spašavaju životi desetina životinja koje su namijenjene proizvodnji samo jedne bunde. Bitno je istaći da se usljed ubijanja brojnih vrsta krznenih životinja, kao i klimatskih promjena, neke od njih, kao što je nerc, nalaze pred izumiranjem. Ne dozvoli da izgledaš fensi na izrazito prljav i krajnje nehuman način, jer ti ne zaslužuješ to.
