Međunarodni queer festival filma Merlinka održat će se u Sarajevu 26. i 27. januara. O programu festivala kao i o pravima LGBT osoba razgovarali smo sa Lejlom Huremović, koordinatoricom programa Sarajevskog otvorenog centra.
Merlinka će se po šesti put održati u sarajevskom Art kinu Kriterion pod sloganom “Zaljubi se zatvorenih očiju”. Pored filmova posjetitelji i posjetiteljice će uživati u performansima, svirkama i zabavi.
Lejla Huremović, aktivistica i koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra, govori o ideji i podršci festivala, kao i o borbi za promjenama i homofobiji koje se dešavaju kada su u pitanju prava LGBT osoba u BiH.
Sarajevska publika će prvi put uživati u performansima koji ispituju mogućnosti roda, spola i seksualnosti Kabarea Tiffany iz Slovenije, dok će promociju žena u muzici predstaviti zagrebački glazbeni kolektiv ZbeLeTron.
D.: Recite nam nešto o samom nastanku i ideji festivala Merlinka?
L.H.: Festival je nastao kao znak sjećanja na najpoznatijeg beogradskog transvestita Vjerana Miladinovića (Merlinka) koji se bavio prostitucijom, a ubijen je od strane svog partnera 2003. godine u Beogradu. Ideja je bila da se ne zaboravi njegovo, odnosno njeno ime, i tako je festival dobio i sam naziv Merlinka. Jedan vrlo bitan segment festivala jeste promocija trans aktivizma i podizanje vidljivosti trans osoba u regiji. U razgovoru s osnivačem Merlinke u Beogradu, Predragom Azdejkovićem, došli smo na ideju da festival organizujemo i u Sarajevu. Ono što je nama bilo bitno jeste da se uvijek kroz različite strane borimo za LGBT aktivizam, a rijetko koristimo kulturu i umjetnost koje mnogo doprinose vidljivosti LGBT osoba u našem društvu. Kultura i umjetnost su super mehanizam za borbu protiv predrasuda i stereotipa, ali i protiv nasilja koje postoji.
D.: Koji filmovi će biti prikazani i kakav je dodatni programski sadržaj planiran za ovogodišnji festival u Sarajevu?
L.H.: Ove godine će biti prikazana četiri filma, tri dugometražna i jedna kratkometražni. Festival otvara film Tom od Finske (Tom of Finland), priča o jednom umjetniku odnosno umirovljeniku koji se vraća u Finsku nakon Drugog svjetskog rata i vidi progone homoseksualaca u svom gradu, te na neki način želi da doprinese. On kroz umjetnost počinje da promoviše homoseksualne ljude u vrlo erotičnim pozama i s vremenom njegov rad postaje vrlo prepoznatljiv upravo pod tim nazivom “Tom of Finland”. Nakon toga će biti upriličen performans. Prvi put nam dolaze umjetnici i umjetnice iz Slovenije. Vulgarne Akne su dio Kabarea Tiffany koji kroz umjetnost pokušavaju da promovišu i podižu vidljivost LGBT osoba u Sloveniji, ali i šire. Njihov cilj je da podignu i drag kulturu na veći nivo. Oni nam dolaze sa performansom Tragedija današnjih gejeva koji će raditi u petak i kroz koji će propitivati ulogu gej muškaraca u ovom društvu i generalno poziciju LGBT osoba. Nakon toga ćemo imati akustičnu svirku čime ćemo završiti program za petak. Mi se svake godine trudimo da pored filmova, imamo i taj popratni dio festivala koji je važan zbog otvaranja prostora za LGBT osobe. Nažalost, u BiH nemamo niti gej klubove, niti neka sigurna mjesta gdje se LGBT osobe osjećaju sigurno, da izlaze sa svojim partnerima i partnericama, sa svojim prijateljima i prijateljicama, i da budu ono što jesu. Tako da nam je veoma bitan i taj dio druženja i zabave, jer se tu LGBT osobe i upoznaju, druže i uživaju u svemu onome što festival nudi.
Drugi dan festivala počinje u 15 sati prikazivanjem kratkog filma Zemlja izgubljenog sadržaja. Film koji govori o dvojici gej muškaraca. Jedan se vraća u Srbiju, drugi se vraća u Ruandu gdje nailaze na probleme propitivanja života i otkrivanja homoseksualnosti. Nakon toga ćemo imati razgovor s učesnicima i učesnicama festivala o temi ovogodišnjeg festivala “Zaljubi se zatvorenih očiju”. Propitivat ćemo kolike su naše slobode u ovom društvu i kako da slobodnije konzumiramo ljubav, a ne da se krijemo među četiri zida.
Pred kraj, oko 17 sati, ćemo imati jedan vrlo interesantan dio, odnosno spid dejting koje će organizovati djevojke iz ZbeLeTrona. U subotu, u 18 i u 20 sati imamo još dva filma koja vjerujem da će privući pažnju, pogotovo film kojim zatvaramo festival. U pitanju je film Mizandristkinje koji govori o utopijskom feminističkom kolektivu koji je sebi zadao za cilj da istrijebi svo zlo na svijetu kroz svoju terorističku organizaciju. Veoma kontraverzan i interesantan film, tako da ga svakako preporučujem. Nakon filma ćemo imati još jedan performans za koji vjerujem da će privući najviše pažnje posjetitelja i posjetiteljica. Nakon toga imamo after party u 6/6 Vine Clubu, a za atmosferu su zadužene članice ZbeLeTrona. Cijeli program festivala je besplatan.
D.: Za koga je sve festival otvoren, s obzirom na to da je Merlinka 2014. ostala upamćena po napadu na učesnike i učesnice festivala? Šta se od tada do danas promijenilo?
L.H.: Festival je uvijek otvoren za sve ljude koji žele da uživaju u dobrim filmovima i dobroj zabavi bez obira na seksualnu orijentaciju, rod i identitet. Mi nikada ne zabranjujemo ulaz nikome. Na festivalu uvijek bude policija upravo zbog te 2014. godine kada je bio napad. Ali promijenilo se mnogo toga, prije svega festival je prepoznat kao veoma bitan događaj u jednoj godini u Sarajevu, pogotovo među LGBT osobama. Posjećenost je jako velika. Zadnju Merlinku je posjetilo preko 500 ljudi, što je zaista nešto veliko što se promijenilo od 2014. To je bitno, jer posjećenost diktira otpor koji mi konstantno pružamo iz godine u godinu kroz ovaj festival.
D.: Kakve su sigurnosne mjere predviđene za vrijeme trajanja festivala i koliko vas to financijski opterećuje?
L.H.: Poslije Merlinke 2014. smo odlučili da svaki naš naredni festival ima veliko obezbjeđenje, jer nažalost još uvijek živimo u društvu koje je jako homofobno i u kojem još uvijek ima mnogo nasilja nad LGBT osobama. Pored policije koja obezbjeđuje festival, mi imamo privatno osiguranje. Finansije su uvijek jedan od problema, ali nekako se trudimo da pronađemo sredstva kojim ćemo to da platimo. Nažalost takva je situacija. Nama ne treba tolika zaštita i vrlo je bitno da napomenem da i policija i zaštitari koji su tu, nisu tu zbog nas, nego zbog onih nasilnika koji su potencijalna prijetnja nama, običnim ljudima koji dolaze u miru da gledaju filmove i da se druže. Dakle, oni ne čuvaju nas, oni su tu da bi sačuvali red i mir tokom festivala upravo zbog napada na Merlinku koji se desio 2014., ali i generalno zbog potencijalnih nasilnika.
D.: U kojoj mjeri ste u dosadašnjem radu uspjeli proširiti mrežu na druge gradove u BiH? Koliko ovakvi festivali mogu uspjeti u manjim sredinama?
L.H.: Festival Merlinka je do sada bio samo u Tuzli, ne znam da li će ove godine biti. Problem su upravo finansije, odnosno kako se finansiraju i kako dolaze do novca manje organizacije u drugim gradovima koje se bore za prava LGBT osoba. Ja vjerujem da će se to vremenom razvijati. Još uvijek su sve organizacije koje se bave LGBT pravima u drugim gradovima vrlo mlade, ali kako se one budu razvijale tako će se i širiti. Sad da li će to biti festival Merlinka u Tuzli, ili neki drugi festival queer filma uopšte nije bitno, bitno je da postoje kulturni i umjetnički događaji u našoj državi.
D.: Kakva je podrška nadležnih institucija i postoje li neke javne ličnosti koje otvoreno podržavaju Merlinku?
L.H.: Mi nikad nismo zahtijevali otvorenu podršku od svih, ali iz godine u godinu raste broj poznatih ličnosti koje dolaze na festival. Tu budu ljudi iz svijeta filma, pozorišta i muzike. Također bude dio i političara i političarki, parlamentaraca i parlamentarki iz BiH. Tako da taj broj još uvijek nije toliko veliki, ali nama je svakako značajan. Svaka podrška je značajna i vrlo bitna, i ovim putem mogu samo da ih pozovem da u petak i subotu dođu na festival i da svojim prisustvom uveličaju festival i pruže podršku.
D.: S obzirom na to da se obilježava deseta godišnjica Sarajevskog otvorenog centra, šta se u dosadašnjem iskustvu pokazalo kao najefikasnije za poboljšanje prava LGBT populacije? Da li su to zakonske izmjene, akcije, filmovi ili neke druge akcije koje organizujete?
L.H.: Mislim da je nama jako teško izdvojiti da je nešto bilo najefikasnije, jer sve ono što mi radimo doprinosi poboljšanju. Nekada različite stvari kasnije zajedno doprinesu. Npr., promjena nekog zakona plus naše javne akcije plus edukacija policajaca i policajki i drugih naših stakeholdera. U suštini svi zajedno doprinose da bi se poboljšala slika. Ne možemo reći da je festival Merlinka najviše doprinio vidljivosti LGBT osoba, nije. Sve ono što smo mi uradili zadnjih 10 godina je doprinijelo da danas situacija bude bolja nego što je bila prije 10 godina. Zaista smatram da je bitno sve paralelno raditi, jer BiH nažalost kaska za regijom kada je u pitanju LGBT aktivizam. Mi nemamo taj luksuz da se bavimo samo umjetnošću i da se kroz umjetnost bavimo pravima LGBT osoba, nego moramo sve da radimo i SOC se upravo i trudi da sve radi, i edukacije policajaca i policajki, državnih službenika i službenica, generalno institucija, edukaciju psihologa i psihologinja itd. Mnogo radimo sa LGBT zajednicom kroz različite događaje koji uopšte nisu vidljivi, preko psihološkog i pravnog savjetovanja, kulturnih događaja, lobiranja koja traju tokom cijele godine. Tako da se kroz sve moguće dostupne kanale pokušavamo izboriti za prava LGBT osoba.
