KONFERENCIJOM DO LJUDSKOSTI

Oduzimanje ljudskosti ili dehumanizacija kojoj smo svjedočili ili bili izloženi devedesetih godina u Prijedoru bila je centralna tema konferencije održane 24.juna 2026.godine u sali hotela Prijedor. U tom hotelu 31.oktobra 1992.godine održana je 21.sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj su glavnu riječ vodili ratni zločinci Momčilo Krajišnik, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i drugi koje će poslije rata dohvatiti ruka pravde. Mjesto je, dakle, bilo veoma odgovarajuće za temu konferencije.

Centralno mjesto na mini konferenciji bilo je predstavljanje dvije istraživačke studije, koje se bave jednim od najmanje istraženih, ali ključnih pitanja za razumijevanje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini – procesom dehumanizacije, odnosno načinima na koje se ljudi postepeno lišavaju statusa ravnopravnih članova društva, pretvaraju u prijetnju i neprijatelje, čime nasilje nad njima postaje moguće, prihvatljivo, pa čak i poželjno.

Prva studija “Kako se pravio neprijatelj: Dehumanizacija nesrpskog stanovništva u Prijedoru – motivi, mehanizmi i posljedice”, autorice Jovane Kolarić, koja kroz sudski utvrđene činjenice, arhivsku građu i savremenu teoriju dehumanizacije pokazuje da zločini u Prijedoru nisu bili rezultat spontane mržnje ili neizbježnog toka rata, već ishod dugotrajnog političkog, društvenog i institucionalnog procesa. Studija prati kako su politička propaganda, zloupotreba historijskog sjećanja, administrativne mjere i postepeno isključivanje Bošnjaka i Hrvata iz zajednice stvarali uslove u kojima su progoni, logori i masovna ubistva postali operativno mogući i društveno opravdavani. Posebnu vrijednost rada predstavlja povezivanje procesa koji su prethodili nasilju sa obrascima poricanja, selektivnog sjećanja i opstrukcije memorijalizacije koji su prisutni i danas, ukazujući da dehumanizacija ne završava prestankom oružanog sukoba, već može nastaviti oblikovati društvene odnose i nakon rata. Studija istovremeno otvara prostor za razgovor o rehumanizaciji kao nužnom temelju pravednijeg društva i održivog mira.

Jovana Kolarić, istraživačica iz Beograda, prije nekoliko godina u Prijedoru je predstavila svoj rad „Dosije: 43.motorizivana brigada VRS u Prijedoru“, a taj dosije je postao i krivična prijava koju je Fond za humanitarno pravo iz Beograda srbijanskom pravosuđu podnio protiv Radmila Zeljaje i Vladimira Arsića, penzionisanih generala, inače najistaknutijih vojnih komandanata u vrijeme počinjenja ratnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru.

Na konferenciji je predstavljena i druga publikacija pod nazivom “Mediji i dehumanizacija: Studija slučaja ‘Prijedor april – septembar 1992. godine'”, autora Jasmina Medića i Mersihe Jaskić, koja detaljno analizira ulogu medija u stvaranju i širenju dehumanizirajućih narativa tokom ključnih mjeseci 1992. godine. Analizirajući sadržaje Kozarskog vjesnika, Radija Prijedor, TV Banja Luka i drugih medija, autori pokazuju kako su sistematski konstruisani narativi straha, prijetnje i moralne delegitimizacije doprinijeli stvaranju društvene klime u kojoj su zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom postali lakše prihvatljivi. Ova studija predstavlja važan empirijski doprinos razumijevanju medijske propagande kao jednog od ključnih instrumenata dehumanizacije.

Dvije studije zajedno nude dosad najcjelovitiju analizu procesa koji je prethodio masovnim zločinima u Prijedoru. Dok prva objašnjava političke, društvene i institucionalne mehanizme dehumanizacije, druga pokazuje na koji su način mediji postali jedan od njihovih najvažnijih nosilaca. Njihovi nalazi imaju značaj koji daleko nadilazi lokalni kontekst, jer nude vrijedne uvide u razumijevanje načina na koji društva mogu skliznuti prema nasilju, ali i kako se takvi procesi mogu prepoznati i zaustaviti na vrijeme.

Predstavljanje studija dio je šire inicijative usmjerene na razumijevanje dehumanizacije kao jednog od ključnih mehanizama masovnog nasilja i doprinosi savremenim međunarodnim raspravama o prevenciji sukoba, odgovornosti medija i važnosti inkluzivne kulture sjećanja.

Kao ilustraciju medijske dehumanizacije organizator konferencije pripremio je izložbu koju čini izbor karakterističnih naslova i tekstova objavljenih u Kozarskom vjesniku 1992.godine. Novinari iz redakcije tog lista koji i danas izlazi u Prijedoru nisu došli na predstavljanje izvještaja da se podsjete neslavne tradicije koju baštini taj medij.

U drugom panelu najavljen je izlazak iz štampe prvog broja Prijedorskog zbornika Anatomija zločina. Zbornik će kontinuirano objavljivati naučne radove koji bi trebali doprinijeti boljem razumijevanju rata i posljedicama koje je nanio ljudima u zajednici te biti važan doprinos izgradnji zdrave kulture sjećanja u Prijedoru.

Na konferenciji je predstavljen i jedan od najvažnijih programa koje provodi Centar za mlade Kvart u saradnji sa partnerima a to je uspostava Arhiva zločina Prijedor. Za sada je to digitalna baza u kojoj se nalaze dokumenti i materijali vezani za rat i ratne zločine u Prijedoru. Trenutno raspolažemo sa nekih prikupljenih 18.000 jedinica, od čega veći dio otpada na dokaze koji su korišteni u procesima za ratne zločine. Obrađeno je i uneseno u digitalnu bazu nešto više od 2000 jedinica i to je proces koji će trajati u narednim godinama. Arhiv je predstavio Feđa Kulenović, viši asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke, koji se između ostalog, bavi temom digitalizacije kulturnog naslijeđa i u okviru nje razvojem kulture sjećanja. Kulenović je dio stručnog sarajevskog tima koji pomaže Prijedorčanima u uspostavi Arhiva zločina Prijedor, a sve se radi prema metodološkom okviru koji su namjenski za Prijedor izradili stručnjaci Saša Madacki i Andrej Rodinis.

Kontinuiranu podršku uspostavi Arhiva daje organizacija ProPeace (ranije Forum ZFD) sa kancelarijom u Sarajevu. Arhiv zločina Prijedor je način da se prevaziđe situacija u kojoj lokalne vlasti, muzeji i druge ustanove ne žele imati sjećanje na ratne događaje i progon Prijedorčana na osnovu njihovog identiteta. Za sada je dostupan naučnoj zajednici i troje naučnika koji su radili izvještaje o dehumanizaciji bili su prvi korisnici Arhiva zločina Prijedor.

Više o arhivu javnost će biti informisana u narednom periodu kako građa Arhiva zločina Prijedor bude sadržajnija i arhiv se bude otvarao prema javnosti.

Konferenciju je organizovao Centar za mlade Kvart kao dio projekta koji podržava UK international Development, a realizuje se u partnerstvu sa Britanskim savjetom.  U sklopu tog programa nastali su i ovi izvještaji o dehumanizaciji, Prijedorski zbornik Anatomija zločina, te pružena ogromna pomoć na uspostavi Arhiva zločina Prijedor.