Kroz video emisiju „Politika si ti“, odlučili smo da ispričamo priču o radu javnih kuhinja na područiju grada Banjaluka. Ovim videom smo željeli da prikažemo realnu sliku stanja u javnim kuhinjama, probleme na koje nailaze u svom radu i postojanje nesklada u budžetu koji se izdvaja za njihov rad u odnosu na broj korisnika koje imaju.
U razgovoru sa našim sagovornicima – Miroslavom Subašićem iz Fondacije Mozaik, Željkicom Ilić iz Crvenog krsta, Ifetom Kurgašević iz Merhameta i Oliverom Mastikosa iz Centra za socijalni rad saznali smo koliko javnih kuhinja djeluje na područiju grada Banjaluka, koji su uslovi koje treba da ispunjava osoba da bi postala korisnik javne kuhinje, kako se finansiraju javne kuhinje i na koji način funkcioniše njihov rad.
Tokom snimanja imali smo priliku i da vidimo kako se priprema jedan obrok u javnoj kuhinji Fondacije Mozaik, kako se dijele obroci u javnoj kuhinji i na punktovima, da posjetimo neke od korisnika javne kuhinje, porazgovaramo sa njima i uvjerimo se kakva je zaista situacija na terenu.
Veliki broj korisnika su ljudi koji su ostali bez ikakvih primanja, penzioneri, višečlane porodice pogođene socijalnim slučajem, osobe sa invaliditetom, nerijetko korisnici javnih kuhinja su mladi radno sposobni koje sistem često ne prepoznaje kao ljude kojima su potrebna socijalna davanja.
„Svake godine imamo porast ljudi koji su po godinama radno sposobni, ali su ostali bez sredstava i često se javljaju jer su u procesu liječenja ili oni ili djeca. Sama naša socijalna zaštita više podržava one koji su radno nesposobni, koji nemaju djece, nemaju porodice, OSI, tako da ima dosta prostora da se radi i da se pomogne građanima, ali mislim da je najvažnije pitanje zapošljavanja“, rekla je Olivera Mastikosa.
Na područiju Grada Banjaluka djelovalo pet javnih kuhinja – Crveni krst, Merhamet, Karitas, javna kuhinja Fondacije Mozaik i javna kuhinja udruženja “Sveti đakon Avakum”.
Topli obrok u javnim kuhinjama dijeli se od ponedjeljka do petka, a za subotu korisnici dobijaju lunch paket koji se sastoji od hljeba i nekoliko konzervi. Jedino javna kuhinja Fondacije Mozaik priprema topli obrok nedjeljom i djeli svim korisnicima kako u javnoj kuhinji tako i na nekoliko punktova u gradu.
Prema podacima Centra za socijalni rad Banjaluka, koji je odgovoran za rad Crvenog krsta i Merhameta, ukupan broj korisnika u ove dvije javne kuhinje je 337, od čega Merhamet broji 39 korisnika. Broj dnevno pripremljenih obroka u Crvenom krstu i Merhametu je 576, od čega na Merhamet otpada 66 obroka. Po evidenciji Crvenog krsta broj dnevnih obroka koje ova javna kuhinja napravi na dnevnoj osnovi je 435.
Javna kuhinja Fondacije Mozaik, radi kao nezavisna javna kuhinja i broji preko 560 korisnika. Takođe javna kuhinja Fondacije Mozaik jedina priprema topli obrok nedjeljom za svoje korisnike, ali i korisnike ostale dvije javne kuhinje.
Novac za funkcionisanje javnih kuhija u Banjaluci izdvaja se iz budžeta Grada Banjaluka i Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ali kako kažu naši sagovornici iznos koji dobijaju nije dovoljan za održavanje rada javnih kuhinja.
Tako je javna kuhinja organizacije Karitas zatvorena u aprilu 2017. godine zbog nedovoljnih sredstava za njen opstanak. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske uplatilo je novac za 2016. godinu za rad ove javne kuhinje i to 25.000 KM, što je polovina novca koji je bio potreban. Dok javna kuhinja Mozaik prijateljstva koja priprema preko 500 obroka svake nedjelje na godišnjem nivou dobije 5000 KM za preko 24.000 pripremljenih obroka u istom tom periodu. Budžet koji se izdvaja za rad za javne kuhinje Crvenog krsta na godišnjem nivou je 375.000KM, tj. 31.250 KM na mjesečnom nivou i taj iznos nije se mijenjao zadnje četiri godine.
„I cijene su sada drugačije, a mi se uklapamo nekako u taj iznos, nismo mijenjali ni normativ ni jelovnik godinama. Sigurno bi ljudima dobro došlo da se obrok malo pojača“, saopštila je Željkica Ilić.
„Pravo mjerilo je teren. Na terenu vi ustvari vidite kolika je potreba za hranom i koliko to košta. Više puta to neko izračuna nekakvom svojom računicom, a ne shvata da je na terenu sve drugačije. Mozaik prijateljstva i ne gleda na te koji računaju već gleda na to kako sa dobrim ljudima pripomogne zato što je potreba jako velika“, rekao je Miroslav Subašić iz Fondacije Mozaik prijateljstva.
U Merhametu i Mozaiku su nam rekli da često dobijaju i donacije građana u vidu novca ili drugih potrepština za rad javnie kuhinje, ali da su to simbolični iznosi koji im ponekad dobro dođu. Karitas je na primjer ostao i bez podrške donatora, uz objašnjenje da je od rata prošlo dvije decenije i da u tom periodu jedino što su vidjeli je povećanje izdvojenog novca za funkcionisanje skupog državnog aparata, a ne za socijalno ugrožene.
Korisnike javnih kuhinja Crvenog krsta, Merhameta i Karitasa određuje Centar za socijalni rad, dok javna kuhinja Fondacije Mozaik ima svoju evidenciju korisnika.
Da bi neko moglo da bude korisnik javne kuhinje po kriterijumima koje određuje Centar za socijalni rad, to lice treba da ima minimalna primanja ispod 120 KM, lice koje ima zdravstvene probleme i ne može da se brine o sebi.
„Mi nemamo listu čekanja s obzirom da Centar određuje korisnike, ali vodim se činjenicom po broju ljudi koji dolaze u naše prostore i pitaju koji je način da se uključe u javnu kuhinju. Mi ih, naravno, šaljemo tamo jer ne znamo da li oni ispunjavaju uslove ili ne. Sigurno za jedan grad kao što je Banjaluka gdje ima 200.000 stanovnika da potreba postoji, ali neko iz određenih razloga neće ili ne želi, ne može da pogazi svoj ponos i ne dolazi“, rekla je Željkica Ilić iz Crvenog Krsta.
U Centru za socijalni rad su nam rekli da Grad Banjaluka ima strategiju razvoja grada, strategiju za OSI, za socijalno stanovanje i ostale strategije koje regulišu osnovna pitanja, ali da je problem taj što od 2008. godine do danas budžet predviđen za ta socijalna davanja nije toliki koji bi zaista trebao biti. U Centru su ozbiljno shvatili reformu socijalne zaštite i kada bi imali veća sredstva, ta bi zaštita kažu bila mnogo obimnija.
Iako se kroz period od šest godina po oficijalnim parametrima broj socijalno ugroženih građana i građanki neznatno smanjuje, broj korisnika javnih kuhinja u Banjaluci se povećava. Nerijetko, korisnici javnih kuhinja su mlade, poslovno sposobne osobe, stoga je rješavanje problema nezaposlenosti jedno od ključnih za rješavanje pitanja socijalno ugroženih građana i građanki, ali svakako i bolja socijalna politika.
Želimo da se zahvalimo svim našim sagovornicima i sagovornicama, a posebno Miroslavu Subašići Kaspi iz Fondacije Mozaik, koji su prepoznali važnost našeg rada na ovoj temi i odlučili da sa nama podijele informacije o radu javnih kuhinja na područiju grada Banjaluka i o stanju socijalno ugroženih kategorija građana Banjaluke.
Emisiju o javnim kuhinjama realizovali smo u saradnji sa UG Oštra Nula i Centrom za mlade Kvart u sklopu serijala „Politika si ti“ . Emisiju su podržali The National Endowment for Democracy i Civil Rights Defenders.
