Pliva je jedna od najljepših rijeka, ne samo u BiH, nego u Evropi. Saglasni su svi oni koji su prije par dana ustali da brane rijeku nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo još jednu ekološku dozvolu za izgradnju mHE na Plivi. Na ovoj rijeci planirano je još 11 mHE. Ukoliko se ne zaustavi gradnja, posljedice za prirodu i ljude su nesagledive.
Da li je bitniji profit sumnjivih investitora okupljenih dijelom oko interesnih grupa u vlasti ili pitka voda i život mještana, pitaju se godinama građani Republike Srpske nakon što su naprasno počele nicati mHE na skoro svim rijekama. Slična sudbina čeka i Plivu. Nakon što je prije nekoliko godina sa radom počela mHE “Glavica” investitora “BBB” doo Šipovo, u planu je izgradnja i druge male hidroelektrane na ovoj rijeci.
Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je ekološku dozvolu preduzeću “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo za izgradnju HE „Jovići“.
Neformalna grupa građana iz Šipova već duže vremena upozorava na štetne posljedice izgradnje mHE i uništenje prirode i ekosistema u ovom krajoliku izuzetne ljepote. “Čuvari Plive”, kako sebe nazivaju ekološki aktivisti iz Šipova, ne iskazuju bunt protiv uništenja prirode samo protestima i transparentima, ujedno čiste korito rijeke pokazujući svojim primjerom šta borba za rijeku u suštini znači. Jedan od njih, Stanko Đukić, za naš portal priča o svakodnevnoj borbi i izazovima koje nosi pritisak manje lokalne zajednice.
“Otežavajuće je što imamo malu sredinu gdje je sve ispolitizovano i postoje političke podjele kojima mi ne pripadamo. Želimo da pokažemo da u Šipovu ima ljudi koji su protiv izgradnje mini hidroelektrana i žele nešto da urade”, kaže Đukić.
Dodaje da je borba za očuvanje rijeka širom BiH značajna, te da u Šipovi i te kako ima ljudi koji će braniti Plivu za nas, ali i sve buduće generacije. Da je Pliva jedna od najznačajnijih i najljepših rijeka, koja privlači mnoge turiste i ljubitelje boravka u prirodi, ne samo u našoj zemlji već i u Evropi saglasan je i Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
“Nevjerovatna je vrijednost koju ova rijeka ima, a izgradnja hidroelektrana bi zaista narušila tu jednu cjelinu i velika je šteta sto je Ministarstvo uopšte izdalo ekološku dozvolu”, navodi Topić za Zamisli.ba napominjući da je ova organizacija podnijela tužbu protiv ekološke dozvole za mHE “Jovići”.
Uz Plivu su stala brojna ekološka udruženja, aktivisti, građani i javne ličnosti. I Fondacija ACT zatražila je od Okružnog suda u Banjoj Luci da donese presudu o poništenju pomenutog rješenja. “Izgradnja mHE ‘Jovići’ uopšte ne smije biti izgrađena”, odlučni su iz ACT-a.
“Uzimajući u obzir činjenicu da je u spomenutom rješenju (ne)svjesno zanemaren dio entitetskog Prostornog plana u kojem je jasno i nedvosmisleno navedeno da “Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova” treba staviti pod pod režim zabrana građenja, uz niz drugih argumenata, navedenih na šest stranica tužbe, zatražili smo od Okružnog suda u Banjoj Luci da donese presudu o poništenja spomenutog rješenja u cijelosti. Izgradnja kako mHE “Jovići”, tako ni bilo koje druge planirane mHE na rijeci Plivi, uopšte ne smije biti dozvoljena. Uzimajući u obzir ogroman turistički potencijal opštine Šipovo i drugih općina u slivu Plive, njihov razvoj treba da se temelji na ekološkom i seoskom turizmu,” naglašava Azra Berbić, aktivistkinja Fondacije ACT.
Ko su investitori koji grade na Plivi?
Kada je riječ o mHe “Glavica”, koja je već u pogonu, vlasnik je firma “BBB” doo Šipovo. Kao direktor navodi se Darko Lujić, no vlasnička struktura vodi dalje do firme “ELP” doo Šipovo. Daljim istraživanjem pojavljuje se ime Roberta Lehrenfelda. Od 2022. firma bilježi milionske prihode, dok je iznos koncesione naknade mizeran. Slična situacija i sa firmom koja planira graditi MHE “Jovići”. U pitanju je kompanija “Prirodna energija” doo Šipovo, koju predstavlja izvjesni Petar Srbljanović, povezan sa investitorima iz RS, ali je vlasnik firma “V-SPIN” .
Naši sagovornici kažu da je najverovanije riječ o češkoj firmi.
“Investitora ima sa svih strana, od domaćih do onih iz inostranstva. Domaći investitori su često povezani sa političkim strujama na entitetskim i državnim nivoima. Najbolji primjer je firma ‘Hidroenergy’ iz Laktaša čiji je vlasnik zet bivšeg ministra energetike u Republici Srpskoj, gradi nekoliko mini hidroelektrana na obodu Nacionalnog parka “Sutjeska”, kaže Topić, naglašavajući da je dosadašnja praksa pokazala da mHE ne donose nikakvu korist lokalnim zajednicama, kako se to ranije govorilo.
“Ono što je uvedeno u prostorne i strateške planove u našoj zemlji jeste da će male hidroelektrane donijeti najveću korist lokalnoj zajednici, ali i nakon nekoliko godina rada mnogo hidroelektrane nisu donijele nikakve promjene. Budžet opština je isti, koncesiona naknada je toliko mala da se kreće od 200- 300 evra pa do nekih par hiljada konvertibilnih maraka što je poražavajuća naknada s obzirom na učinjenu štetu. Proizvođači, koji proizvode struju u ovim postrojenjima, u 99% slučajeva izvoze i prodaju na stranim međunarodnim tržištima gdje ostvaruju veliki profit, što znači da proizvedena struja ne ostaje lokalnoj zajednici, ni opštini, niti našoj državi”, kaže Topić.
Teku li rijeke bezveze?
Načelnik nerazvijene opštine Šipovo sa oko 4.000 stanovnika, Milan Kovač, javnosti je postao prepoznatljiv po izjavi da u Šipovu ima pet rijeka koje teku bezveze, odnosno da od njih nema koristi predlažući osnivanje javnog preduzeća HE na Plivi i Janju. No, načelnik je ovog puta podržao protest mještana održan u aprilu. Iako je rekao da je i opština, navodno, zatražila poništenje od ekološke dozvole za mHE “Jovići”, Đukić kaže da ovaj dokument u Šipovu niko nije vidio.
Isti načelnik je 2019. dao pozitvno mišljenje na zahtjeve pojedinih firmi vezano za izgradnju mHE na rijeci Janj.
“Izgradnja malih hidroelektrana instalisane snage do 250 kW je od interesa i značaja za Opštinu Šipovo, ukoliko njihova izgradnja ne utiče negativno na životnu sredinu”, mišljenje je Milana Kovača iz 2019. godine.
Među firmama koje su tražile izjašnjenje o izgradnji mHE na rijeci Janj je i firma “AN GROUP” doo Banja Luka. Naši izvori tvrde da je vlasnik firme Kovačev zet.
No, jedno je sigurno. “Benefit ne postoji, ni sa ekonomske strane ni po pitanju proizvodnje struje, a po pitanju ekologije stvarno se uništava mnogo toga”, zaključuje Topić.
Dok za nekoga rijeke teku bezveze, neko u istim vidi profit. S druge strane, obični mještani samo žele pitku vodu i sve druge blagodeti prirode kojim je ova zemlja i te kako bogata.
