Mediji pomažu institucijama širiti ksenofobiju prema izbjeglicama i migrantima

Institucije Bosne i Hercegovine nespremne su dočekale povećanje priliva migranata i izbjeglica u našoj državi, što se direktno odrazilo na uslove u kojima se ove osobe nalaze. Izvještaji volontera i volonterki koji svakodnevno rade s osobama koje u BiH traže zaštitu od progona u svojim zemljama, ili prolaze ovuda na svom putu prema državama EU, navode da su centri za smještaj stranaca prepuni, da u njima nedostaje hrane i da su neuslovni za dostojanstven život ljudi.

Institucije BiH, posebno Služba za poslove sa strancima BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH, u proteklom periodu nisu obavještavali bh. građanke i građane o svom radu na ovom polju, niti učinile javnim informacije o broju stranaca, njihovim zemljama porijekla, uslovima u kojima su smješteni, kao ni o broju upućenih ili odobrenih zahtjeva za azil i izbjeglički status u BiH.

Istupi čelnika ovih institucija, naprotiv, zasnovani su na uvjeravanju javnosti da se radi o „lažnim migrantima“, osobama koje kroz BiH samo prolaze i koje su u našu državu došle da se „odmore“, uživaocima „raznih opijata i narkotičkih sredstava“ koji predstavljaju „zdravstveni rizik“ i „ne žele biti smješteni u postojeći smještaj, nego žele smještaj u centru Sarajeva“. Širenju ovakve ksenofobije i rasizma dodatno doprinosi neetičko izvještavanje bosanskohercegovačkih medija, u cilju privlačenja čitateljstva. Mediji prenose jednostrane senzacionalističke izjave bez sagledavanja problema, bez intervjuiranja izbjeglica, volonterki i volontera koji tu rade, bez obilazaka centara za smještaj, te bez postavljanja konkretnih pitanja institucijama BiH o njihovom radu sa migrantima i izbjeglicama, broju podnesenih i dodijeljenih zahtjeva za azil, načinu zaprimanja ovih zahtjeva, osiguravanju smještaja, hrane, odjeće, zdravstvene i socijalne zaštite na koju oni prema zakonima BiH i međunarodnim standardima imaju pravo u našoj državi.

Prema izjavama volonterki i volontera ne samo da institucije BiH ne ispunjavaju svoje dužnosti, već rade na sprječavanju i otežavanju podnošenja zahtjeva za azil, a dolazi i do praksi nelegalnog vraćanja (push back) migranata s bh. granica, o čemu mediji do sada nisu izvještavali.

U protekla tri dana, objavljena su četiri medijska teksta koji nastavljaju niz ksenofobnog i rasističkog izvještavanja medija, te jednostranog portretiranja izbjeglica i migranata kao „sigurnosnog rizika“ za građanke i građane BiH. Tako je 06.05., Dnevni avaz objavio članak pod nazivom „Dramatično u Centru Sarajeva: Migranti tuku i pljačkaju“, u kojem se sloboda govora iskorištava u svrhu istupanja u javnost s diskriminatornim, profilizirajućim i stereotipnim izjavama. Podnaslovi ovog teskta „Mutni poslovi“ i „Ima i droge“ ukazuju na to građani i građanke Sarajeva imaju razlog za paniku, s obzirom na to da izbjeglice stvaraju prijetnju sveopćoj sigurnosti u Sarajevu, te se temelje na pristrasnim izjavama građana kojima se člankom daje veći značaj nego izjavi predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koja potvrđuje da, iako patroliraju pored samog parka u kojem se nalaze migranti i izbjeglice, nisu zabilježena nikakva ozbiljna krivična djela niti kršenja javnog reda i mira. Tekstom se opisuje krađa koju su migranti navodno počinili pred reporterima Dnevnog avaza, ali se ne daje objašnjenje zašto ta krađa nije prijavljena policiji opštine Stari grad, a tekst prati i fotografija osobe (bijele boje kože) okruženog migrantima i izbjeglicama (tamnije boje kože), čime se daje privid ugroženosti stranaca i građana i građanki i insistira na rasističkim stereotipima i profilisanju osoba koje traže zaštitu u BiH. Ovaj trend, koji je veoma prisutan u zapadnim medijima, očigledno neće zaobići ni bh. medije, a samim tekstom nigdje se ne navodi da li slike predstavljaju navodnu krađu ili se radi o interakciji nekoga od prisutnih volontera s osobama kojima svakodnevno pomažu. Jasno je da ovaj članak nije pisan objektivno, niti u skladu s novinarskom etikom, već se radi o tekstu huškačkog karaktera, kojim se diže panika u Sarajevu, otvoreno izaziva netolerancija, rasizam i mržnja, te daje prostor divljanju ksenofobije i nasilja.

Al Jazeera Balkans u svom tekstu „Migranata u Sarajevu sve više, traži se pomoć bh. institucija“, od 08.05., također sugerira da migranti i izbjeglice predstavljaju rizik za građanke i građane BiH, ali i da se radi o lažnim migrantima navodeći da je „Među migrantima (je) najmanje onih iz ratom zahvaćenih područja“, kao i da je među njima „znatan (je) broj onih koji su uživaoci raznih opijata i narkotičkih sredstava“, te da „Među tim ljudima ima raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji, prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima, boluju od teških zaraznih bolesti“. Ni u ovom, kao ni u prethodnom tekstu ne navode se izvori informacija, niti ko je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dao ovakvu izjavu, kao ni šta to tačno država i njene institucije rade da bi obezbijedile da sve ove osobe dobiju adekvatnu medicinsku skrb.

Isti dan, u svojoj izjavi za Novinsku agenciju Republike Srpske od 08.05., ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, izjavio je da „Oni (migranti) hoće smještaj u centru Sarajeva, na autobuskoj stanici, kao i na autobuskoj stanici u Velikoj Kladuši. A mi ih ne možemo smjestiti ni uz granicu jer se tome protivi Hrvatska“, te da „BiH nema način da presiječe rutu i zaustavi migrante koji nadiru prema BiH i kojih je trenutno više od 50.000 na ruti između Grčke i BiH.“ Ove izjave nastavak su nastojanja čelnika institucija BiH da migrante i izbjeglice u BiH predstave kao osobe u prolazu, koje odbijaju skrb koju im nude naše institucije, te sami dovode do toga da moraju spavati u parkovima i ovisiti o humanosti i volonterskom angažmanu građanki i građana Sarajeva.

Podsjećanja radi, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić u martu ove godine za Klix.ba tvrdio je da „99 posto njih (izbjeglica i migranata) su ovdje lažni tražitelji azila koji dođu da se odmore nekoliko dana i nastave put prema zemljama EU“. Ipak u izjavi za Novinsku agenciju Republike Srpske, također od 08.05., Ujić je potvrdio da „BiH nema smještajne kapacitete. Imigracioni centar može da primi stotinu ljudi, a tuzlanski centar 150, a u BiH je trenutno mnogo veći broj migranata“, što se u potpunosti kosi sa izjavom ministra Mektića.

Povodom 9. maja, koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje upozorava da senzacionalistički medijski tekstovi samo doprinose stvaranju neprijateljskog okruženja za izbjeglice i migrante, te pogoduju razvoju nasilja motivisanog ksenofobijom i rasizmom.

Članice Koalicije apeluju na zvaničnike, predstavnike institucija i medije da se svojim istupima u javnosti suzdrže od plasiranja nekorektnih, diskriminatornih, profilirajućih i stereotipizirajućih izjava koje ne doprinose razumijevanju i rješavanju trenutne situacije pojačanog priliva stranaca u Bosni i Hercegovini. Napominjemo da ljudi koji se trenutno nalaze na području naše države, prema međunarodnim konvencijama i zakonima BiH imaju pravo na zaštitu, podsjećamo zvaničnike i predstavnike institucija na odgovornost i dužnost koju su preuzeli stupanjem na svoje funkcije, te naglašavamo da u fokusu rješavanja i reagovanja na trenutnu situaciju primat moraju imati ljudska prava i zaštita ovih osoba.

S obzirom na to da mediji imaju značajan utjecaj na formiranje javnog mnjenja, važno je da izvještaji medija budu u skladu s profesionalnim i etičkim principima, da poštuju princip dvije strane priče i da ne vode ka daljnjoj marginalizaciji onih koji su svakako u izuzetno nepovoljnom društvenom položaju.

 

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje

Asocijacija za demokratske inicijative

Centar za mlade KVART

Civil Rights Defenders

Fondacija CURE

Fondacija Mediacentar Sarajevo

Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Otaharin

Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA)

Sarajevski otvoreni centar

Tuzlanski otvoreni centar

Udruženje BH novinari

Vijeće za štampu BiH