Gorana Mlinarević, aktivistkinja i pravnica međunarodnih ljudskih prava iz Sarajeva u razgovoru za BUKU kaže da smo za ono što nam se dešava kada je u pitanju socijalna nepravda u velikoj mjeri sami krivi.
“Povjerovali smo lažnim obećanjima Holivuda. Bez obzira šta mislili o bivšem sistemu nekad smo imali neki mehanizam direktne demokratije, a to smo apsolutno iznevjerili i zaboravili smo na to. Previše smo se posvetili identitetima, a nismo se bavili socijalnim i ekonomskim pitanjima nadajući se da će se to samo od sebe riješiti. Mi mislimo da su nam samo izbori demokratija i nismo se bunili kada su nam otimali fabrike i kada su nam urušavali zdravstvo, čak smo u tome i sami učestvovali, jer nam je ok dati malo više doktoru ili profesoru da prođemo na ispitu, tako da smo u neku ruku i sami odgovorni”, rekla je Gorana.
Gorana kaže da je nedavno izašao podatak da u BiH ima oko 600 milionera i 92 multimilionera i dodaje da smo sami pristali da neki ljudi prisvoje ono što je bila zajednička imovina i da to postane njihovo privatno vlasništo, a sad na to pristajemo i sa javnim prostorima. Da bi se situacija promijenila Gorana kaže da se moramo angažovati oko samih sebe.
“Angažovanje oko nas samih znači da trebamo zaboraviti na naše identitete i u ovakvoj situaciji moramo krenuti od mikro zajednica. Nažalost, toliko smo razdijeljeni da su nam mikro zajednice jedni mogući nivo odakle je moguće doći do promjene, to su na primjer mjesne zajednice. Srećom, još uvijek imamo mjesne zajednice. Ja dolazim iz Sarajeva i mogu reći da se nama apsolutno sve skriva, to je posebno očigledno kada su u pitanju javni prostori. Sve urbanističke regulacije mi saznamo tek kada se zgrada počne rušiti, navodno su sve dozvole uredne. Počelo je malo buđenje ljudi kada su ove teme u pitanju, ali kaskamo i reagujemo naknadno”, objašnjava Gorana.
Trenutno imamo i štrajkove u nekim fabrikama, jer ljudi su nakon 25 godina shvatili da štrajk postoji, ali mi, kaže Gorana, moramo postati prokativni. Objašnjava da zbog toga moramo početi od mikro zajednica i da nam predstoji težak rad.
Gorana Mlinarević, foto: BUKA
“Naša država i njeni entiteti djeluju tako da kada politička partija osvoji izbore sve što je javno postaje njihovo privatno po političkoj liniji. Koliko god mislili da imamo javno zdravstvo ili nešto drugo trebamo biti svjesni da je to vlasništvo političke partije koja je na vlasti i njenom odnosu prema toj oblasti. Mi se moramo vratiti unazad i uzeti javna dobra u naše ruke, a ukoliko se to ne desi ostaćemo u feudima”, rekla je naša sagovornica i dodaje da mi trenutno nemamo razumijevanja bilo kojeg oblika države već imamo private feude.
“Feudima nije bitan odlazak naših ljudi u inostranstvo. Oni funkcinišu tako da će naći robove bilo gdje. Mi trenutno imamo prisutne migracije koje prolaze kroz našu zemlju, pa ne vidim razlog zašto ti ljudi ne bi mogli ostati ovdje u čistom ekonomskom smislu, ukoliko naši ljudi u još većoj mjeri odu iz naše zemlje. Sa druge strane, na naše ljude koji odlaze mi gledamo kao na pripadnike ekonomskih migracija. Ljudi, uglavnom odlaze zbog nesigurnosti, pitaju se da li će biti rat ili su umorni od ovih politika, od postajanja robova određenim freudalcima”, ističe Gorana.
Naša sagovornica kaže da je ona jedna od zagovornica mijenjanja naše države, jer imamo presude Evropskog suda za ljudska prava i to su tri presude koje govore da ovo naše uređenje ne može više da funkcinoše.
“Ja sam zagovornica da se ta pitanja moraju riješiti. Mi zaboravljamo da mi imamo treći krug nelegalnih izbora. Ako kažemo da dvije trećine parlamentra treba odlučiti o promjeni ustava, trebamo isto tako reći da su ovi političari koji su na vlasti nelegitimni. Mi bismo morali prvo graditi mikro svijest ljudi da bi oni zajedno mogli razmišljati i promišljati kakvu državu žele”, kaže Gorana.
Gorana kaže da se mi jedva sjećamo onoga što je bilo u socijalizmu, šta je bilo javno, a šta privatno dobro, ali moramo se poečti prisjećati, moramo početi mijenjati sebe i graditi svoju državu.
