Dok se čitav svijet bori sa pandemijom i smišlja načine kako da je pobijedi ljudi se susreću sa novom pojavom koja ih uveliko zbunjuje. O čemu se radi pričali smo sa našom današnjom sagovornicom Vanjom Vukojević, psihologom i sistemskim porodičnim psihoterapeutom.
Možete li nam reći sa čime se ljudi susreću, šta je to što nas još može iznenaditi a tiče se korona virusa?
Za vrijeme pandemije susreli smo se sa raznim neobičnim pojavama i situacijama u koje nas je dovela. O dosta toga smo pričali tokom ovih naših druženja, ali jednu nismo spominjali. To su snovi, neobično živi snovi koji su se intenzivirali za vrijeme pandemije. Neka istraživanja govore da dve trećine stanovništva imaju čudne, živopisne snove. Izgleda da što nam je svakodnevnica monotonija, naši noćni narativi su sve življi. Ljudi sa kojima radim, koji dolaze na terapiju navode kako imaju jako žive snove različitog sadržaja. Neki snovi se odnose na korona virus, neki su o svakodnevnom životu prije pandemije, a neki su jednostavno čudni i neobjašnjivi. Takođe javlja se i razlika u dužini spavanja. Neki navode da su više nemirni, nervozni i spavaju manje nego inače, dok drugi kažu da spavaju više nego prije pamdemije. Mnogi istraživači sna ovu živost snova pripisuju emocionalnom i fizičkom haosu koji je trenutno oko nas.
Možete li nam nešto reći o tome kako stres oko pandemije utiče na naš san uopšte?
Vjerovatno većina naših slušalaca zna da se istraživači već dugo bave snovima i da ima dosta teorija o tome kako snovi nastaju, šta sanjamo i zašto sanjamo. Međutim nema jedna objedinjena teorija, koja bi nam sve rekla o snovima, ali ima jedna hipoteza koja kaže da sanjamo o stvarima o kojima razmišljamo i koje radimo dok smo budni. Npr ako smo pod stresom zbog, pandemije, posla ili porodice onda je u redu da se ti sadržaju pojavljuju u snovima. Drugi istraživači vjeruju da snovi imaju funkcionalnu svrhu. Šta to znači? To znači da nam snovi pomažu da nas pripreme za teške i izazovne situacije kada se probudimo, pa imamo osjećaj da dok sanjamo pokušavamo da riješimo potencijalne probleme. Postoji još jedna grupa istraživača koja tvrdi da snovi mogu imati neku poruku za nas, kao podsvjesno predviđanje. Ovo su samo neka od mogućih objašnjenja zašto ljudi mogu imati stresne snove. Nama sada je možda najprihvatljivija teorija da se snovi ponašaju kao interni terapeut, da oni pomažu mozgu da shvati naš budni život. Novonastala situacija nam je dala toliko novih stvari, tako da naš sanjajući mozak ima mnogo materijala za obradu – samim tim imamo i živopisnije snove.
Dešava se da različiti ljudi imaju slične snove, sanjaju da lete, da padaju ili osjećaju mirise i ukuse u snovima. Imamo li neka objašnjenja koja govore o tome šta utiče na živost naših snova? Zašto se ne sjećamo svih snova?
Iako još ne znamo sve o snovima, pretpostavlja se da živost naših snova zavisi od naših navika za spavanje. Imamo tezu koja kaže da ukoliko ljudi mijenjaju svoje navike spavanja, ako spavaju više u odnosu na prethodni period postoji mogućnost da imaju živopisnije snove. Takođe, postoje klinička istraživanja koja nam govore da ukoliko proživljavamo stresne ili traumatične periode, možemo imati noćne more. Ovu tezu vrlo lako možemo povezati sa novonastalom situacijom. A ima još jedna teorija koja govori u prilog sjećanja snova, tačnije da ako se fokusiramo na svoje snove dok smo budni skloni smo ih bolje pamtiti. To je dokazano u studiji vođenja dnevnika snova. Ako se neko odluči za dnevnik snova, čak ako ga vodi i samo nekoliko dana počinje se prisjećati više slika iz svojih snova. Što se tiče pandemije i živopisnih snova tokom ovog perioda još je rano govoriti o nekim istraživanjima, međutim imamo istraživače koji sakupljaju anegdotske sadržaje snova tokom pandemije, tako da možemo očekivati u nekom narednom periodu da donesu neku zaključke o pandemijskim snovima.
Ono što bi vjerovatno interesovalo naše slušaoce, koji i sami imaju problema sa snovima, kakvi su to sadržaji koji se javljaju kod ljudi tokom pandemije?
Koliko je ovo česta pojava i koliko je ljudima problem da se nose sa ovakvim snovima govori nam i to da je internet preplavljen sajtovima na kojima ljudi dijele sadržaje svojih snova. Možda se pitate zašto ovo rade? Pa upravo zato da pokažu drugima sa čim se susreću, a s druge strane da podstaknu druge da podijele svoj sadržaj, da u neku ruku dobiju potvrdu da nisu sami u tome. U snovima se javljaju najrazličitiji sadržaji! Kako ste prethodno naveli, da lete ili padaju, da osjećaju mirise i ukuse, da ih proganja korona virus, da je korona virus daleko veći i opasniji, da su zarobljeni u različitim objektima, a vani vreba opasnost, da žele da vrište, a ne mogu, ne izlazi glas, da voze auto ali je neispravno…zaista raznovrsno. Dok sam čitala o snovima, pripremajući se za ovaj razgovor, jedan od zanimljivih podataka je bio je da velika većina ima snove o bivšim partnerima, ili da sanja smrt bliskih osoba.
Nije rijedak slučaj da se javljaju i noćne more. Šta nam možete reći o tome?
Istina, snovi zaista znaju biti toliko neprijatni i zastrašujući. Ali i noćne more možemo gledati iz nekog drugog ugla. One nam mogu pomoći da se prilagodimo novonastaloj situaciji. Prema „teoriji simulacije prijetnji“ snovi nam pomažu da u okruženju sa manjim rizikom preradimo svoje strahove, pomažući namda se pripremimo za stresne događaje u stvarnom životu.
Od davnina je poznato da ljudi žele da daju značenje snovima, da ih tumače. Ne vole neizvjesnost koju im stvara san ili nelagodu koju ostavi nakon buđenja. Trebalo li se u doba pandemije baviti tumačenjem snova? Da li bi nam razumijevanje sna pomoglo da ga prihvatimo?
Ljudi vole snovima davati mistično, predsakazujuće značenje. I istina je da su snovi teško razumljivi jer koriste jezik simbola. Ono što bih ja poručila jeste da ne treba snove bukvalno shvatiti, jer oni vjerovatno nastaju iz nečega što nam je privuklo pažnju u budnom stanju. Ljudi koji nam se javljaju u snovima, od bivših partnera do poznatih osoba ili djece. Svi su oni dio naše ličnosti. San o bivšem partneru ne znači da treba da mu se vratite, možda ukazuje na jedan dio veze koji je vama koristio ili koji vam sada može koristiti. Jedan od načina da se otkrije značenje snova bio bi putem asocijacija. To znači da kažete prvo što vam padne na pamet kad vam se vrati slika iz sna. Ako se desi da nemate asocijativnu misao na tu sliku onda pokušajte da proradite osjećanja koja se javljaju na tu sliku iz sna.
Možete li nam reći nešto o higijeni spavanja uopšte?
Higijena spavanja ima izuzetnu važnost za dobar i kvalitetan san koji će nam osigurati osjećaj budnosti i svježine tokom dana. Četiri područja su važna za higijenu spavanja a to su: dnevni ritam, proces starenja, psihološki faktori koji izazivaju stres te korištenje kofeina, nikotina i alkohola. Dnevni ritam je ciklus dana i noći koji traje 24 sata i ima veliki uticaj na to kako, kada i koliko čovjek spava. Što nam je dnevni ritam bolji, to nam je san kvalitetniji. Ako se prisjetimo Maslovljeve hijerarhije potreba, san je na prvom nivou, odnosno jedna od najosnovnijih životnih potreba. Kao što su nam neophodni vazduh, voda i hrana, tako se ne može ni bez sna funkcionisati. U vremenu prije pandemije, brz život, trendovi i potrebe modernog doba dovele su do toga da je svjetska populacija sve manje spavala. Zato nije čudno što su nam se javljali ljudi koji navode kako im je pandemija pomogla da se naspavaju, da se odmore i da se nekako vrate u normalu. To je za njih bilo čudno, ali ako gledamo iz ugla higijene spavanja, to je sasvim razumljivo.
Koliko sna nam je dovoljno?
Ovo zavisi od uzrasta, pola, ali i razlika među pojedincima. Npr, novorođenče spava između 18 i 20 sati na dan, djeci treba 13 sati sna zbog intenzivnog rasta i razvoja, mladima do 18 godina oko 9 sati sna, a osoba srednjih godina može dobro funkcionisati sa 6-8 sati neometanog sna. Ipak, posljedna istraživanja pokazuju da većina ljudi spava manje od šest sati noću, a teškoće pri spavanju ima oko 75% ljudi nekoliko noći u sedmici. Naše tijelo je programirano da osjećamo pospanost dva puta dnevno. Jedan period je oko ponoci do sedam ujutru, a drugi popodne, između 13 i 16 časova. Što se tiče razlike među polovima, tu imamo zanimljive rezultate istraživanja. Žene spavaju duže i više uživaju udubokom snu nego muškarci, a s druge strane duplo su sklonije poremećajima spavanja.
Na šta sve utiče nedostatak sna?
Nedostatak sna utiče uopšte na funkcionalnost čovjeka uopšte. Njegova produktivnost je daleko manja nego onih dana kada je naspavan i odmoran. Spavanje pomaže mozgu da pohrani nove informacije u memoriju, a to nam najbolje pokazuje istraživanje koje je provedeno na studentima. Oni studenti koji su spavali nakon učenja imali su mnogo bolje rezultate od onih koji su nakon učenja nastavili sa svakodnevnim aktivnostima. . Nedostatak sna može rezultirati nervozu, nestrpljivost, nemogućnost koncentracije i neraspoloženje. Ako premalo spavate postajete preumorni da radite čak i stvari koje volite raditi. Ozbiljni poremećaji spavanja povezani su sa povišenim krvnim pritiskom, hormonalnim poremećajima, povećanjem tjelesne težine i nepravilnim otkucajima srca. Nesanica oslabljuje imunološke funkcije. Dobro spavanje pomaže našem imunom sistemu
Imate li neku preporuku za sprečavanje nemirnog sna?
U ovim stresnim vremenima može biti veoma teško usvojiti pozitivne, da kažemo produktivne navike spavanja. Ali pokušavajući da održite dobru rutinu, ne samo da može da vam pomogne da se odmorite tu noć, nego može, dugoročno gledano, da spriječi razvoj ozbiljnih problema. Navike zdravog spavanja podrazumijevaju odvajanje od ekrana dva do četiri sata prije spavanja, a bilo bi dobro da svaku noć to bude u isto vrijeme. Dalje, isključivanje vijesti, ili bilo kojeg izvora informacija o pandemiji, takođe može pomoći smanjenju anksioznosti koja može uzrokovati stresne snove.
Ono što još znamo jeste da kada imamo dugoročne probleme sa snom, to stvara veliki rizik od razvoja depresije u budućnosti ili čak i razvoj PTSP. Tako da je veoma bitno sada raditi na regulisanju sna kako bi spriječili razvijanje neke od pomenutih bolesti za devet ili deset mjeseci.
