U Bosni i Hercegovini uskoro će biti uspostavljena nova novinarska nagrada, a dodjeljivaće se za najbolje radove o osiguranju. BiH je zemlja sa najviše osiguravajućih kuća po glavi stanovnika u regionu (26 plus jedno reosiguranje), a oblast osiguranja u medijskom izvještavanju gotovo da nije zastupljenja, uprkos svome značaju. Stoga je jedna od osiguravajućih kuća pokrenula projekat sa Udruženjem BH novinari sa ciljem unapređenja znanja novinara i urednika o izvještavanju o osiguranju, korištenja ispravne terminologije i inovativnog pristupu prilikom kreiranja medijskih sadržaja.
„S obzirom na veliki broj osiguravajućih kuća i zanimljivih ponuda koje svakodnevno dobijaju, građani/ke nemaju dovoljno informacija niti su upućeni koje su sve prednosti osiguranja, kako za njih lično tako i za privredu i ekonomiju države. Također, veoma mali broj medijskih profesionalaca se bavi ovom tematikom, tako da ne postoje ozbiljniji članci i analize tržišta, koji bi pružili visoko kvalitetne, informativne i obrazovne sadržaje. Građani/ke BiH su često uskraćeni/e za analitičke i objektivne informacije koje se tiču aktuelnih novosti sa domaćih i inostranih tržišta osiguranja, pravnih savjeta, ponuda osiguravajućih kuća, ali i za mišljenja eksperata i stručnjaka iz osiguravajućih društava“, kažu u Udruženju BH novinari.
U okviru projekta, u više gradova u BiH organizovane su radionice o temi „Kako izvještavati o osiguranju?“, a na onoj održanoj u Banjaluci predsjednik ondašnjeg Kluba novinara Siniša Vukelić pozvao je osiguravajuće kuće da formiraju pakete osiguranja za novinare s obzirom na nepovoljan položaj ove profesije.
Iskustva osiguravajućih kuća u BiH govore da je finansijska pismenost stanovništva na niskom nivou, da ljudi ne razumiju šta je osiguranje, da misle da je to luksuz, a ne jedna od osnovnih ljudskih potreba, da ne postoje ni kultura osiguranja niti informisanost o ovoj oblasti, te da dobar odgovor mogu dati oni koji su naplatili štetu i koji imaju pozitivno iskustvo s osiguravajućim kućama, budući da je i prva osiguravajuća kuća u svijetu osnovana 1667. godine u Londonu, godinu dana nakon velikog požara koji je ljudima donio strah za budućnost života, zdravlja i imovine.
Svijest o potrebi osiguranja u BiH razvijenija je bila osamdesetih godina prošlog vijeka nego što je danas jer su tada bila osigurana sva preduzeća i svaki transport, dok je danas jedino obavezno osiguranje auto osiguranje, a državna imovina nije osigurana čime država nosi ogroman rizik. Najbolje se to vidjelo u velikim poplavama 2014. godine koje su proizvele oko dvije milijarde maraka štete, gdje je malo ko bio osiguran i samim tim malo ko je štetu nadoknadio.
Četiri hiljade milijardi evra je premija svih vrsta osiguranja u svijetu u 2016. godini, a od toga 55,3 odsto je životno osiguranje. U BiH udio životnog osiguranja je svega 20 odsto. Najviše novca za osiguranje odvajaju Irci (9.800 evra godišnje po glavi stanovnika), dok je u BiH to svega 65 evra.
Upravo u ovoj oblasti osiguravajuće kuće u BiH vide prostora za jačanje i širenje svog tržišta. Za razliku od drugih vrsta osiguranja, osiguranje života je jedino u kojem se uloženi novac uvijek dobije nazad, i to uvećan za pripisanu dobit. Polisom životnog osiguranja se i štedi novac za treće doba i biva osiguranim za slučaj smrti ili bolesti. Porodica je cijeli period trajanja osiguranja finansijski zaštićena jer u slučaju smrti ili bolesti osiguranika, isplaćuje se cijela suma osiguranja bez obzira na to koliko je rata osiguranja do tada uplaćeno. Životnim osiguranjem rješava se neizvjesna budućnost sadašnjeg penzionog sistema i zaštita porodice u slučaju smrti osigurane osobe.
„Austrija godišnje s deset milijardi evra mora dopuniti svoj penzioni fond. Kod nas je već decenijama ogroman disbalans između broja penzionera i broja radnika, a unazad nekoliko godina odliv stanovništva je toliko uzeo maha da uskoro neće imati ko da puni fondove penzionog osiguranja. Tu na scenu stupa životno osiguranje jer ono kompenzuje slabost penzionog sistema“, poručuju iz osiguravajućih kuća.
