U Bosni i Hercegovini se može uvidjeti i osjetiti jedna nova religija. Pokušat ću objasniti na sljedeći način. Mjesto radnje je trgovački centar. Vrijeme radnje je sada i stalno. Očekivana radnja je posjedovati. Količina je što više. Znate li? Jeste li čuli za konzumerizam?
Konzumerizam je pojam kojim se opisuje stav prema kojemu sreća nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih stvari. Ovaj pojam se odnosi na pretjeranu sklonost za posjedovanjem i kupnjom stvari. Pod ,,stvari“ se podrazumijevaju luksuzne krpice i predmeti koji su „u trendu“. Pripadnici konzumerizma su pod pritiskom koji ih „tjera“ da budu „u trendu“ jer im agresivne korporativne marketinške kampanje nameću konzumerizam kao paradigmu uspješnog života. Anksiozno teže novim potrošačkim trendovima, senzacionalnim iskustvima, egzibicionizmu sve do opsesivno-kompluzivne želje za stvaranjem slike o sebi koju promovira ta nova potrošačka (anti)kultura.
Nova religija u Bosni i Hercegovini nosi moto „Kupujem, imam i postojim!“. O čemu se radi? Potreba za posjedovanjem krpica i predmeta iz mnogobrojnog ponuđenog asortimana realizira se neprestanom kupovinom. U Bosni i Hercegovini se ,,bošnjo“ kao potrošač identificira sa količinom i kvalitetom nabavljenog materijala. Veoma često se javlja potreba za isticiranjem ovih stvari pa su kupljeni materijalni predmeti postali sredstvo za rangiranje u društvu.
Primjer, djeca još u osnovnoj školi, drugom razredu, za vrijeme školskog dana uzbuđeno uspoređuju svoje mobitele te stvarajući tako takmičarsku atmosferu u svojim odnosima analizirajući čiji mobitel ima bolje specifikacije, kameru, čiji ne, čiji mobitel, odnosno čiji roditelji su platili skuplje, itd. Takva atmosfera među mladima se može loše reflektirati na njihovo zdravlje. Primjer, u takvom društvu će najpopularniji biti onaj čiji je mobitel najskuplji, čiji je „u trendu“, dok će ostali o takvom mobitelu sanjati. Dovest će ih to do raznih problema na polju psihičkog zdravlja kao što su kompleks manje vrijednosti, povlačenje, te osjećanje nepripadanja.
Ovaj titanski problem je problem naše civilizacije. Stoga ne čudi potreba za podizanjem svijesti o nekontroliranoj potrošnji i širenju popularnosti ovog trenda. Imamo Svjetski dan nekupovanja, odnosno Dan borbe protiv konzumerizma. Dan borbe protiv konzumerizma obilježava se petkom nakon američkog Dana zahvalnonosti, u kojem se obavi najviše kupovine. Nažalost, taj dan se ljudi doslovno gaze pa su zabilježeni i primjeri nasilja, te smrtni slučajevi.
Rast bruto društvenog proizvoda nameće se kao glavno mjerilo ekonomskog stanja neke zemlje pa se na sve načine nastoji potaknuti potrošnja, a time potrošački mentalitet, konzumistička filozofija, kao način života koji se zadovoljava gomilanjem nepotrebnih materijalnih dobara.
Veblen, američki ekonomista i sociolog, je zaključio kako se društvo van svake pameti odlučuje na uništavanje vlastitog standarda i komfora da bi kupili nešto lusuzno s prevelikom cijenom što im zapravo uopće nije niti potrebno. Smatrao je kako se to najčešće čini da bi se ljudi prezentirali u svjetlu iznad svog standarda što usko povezuje s kompleskom manje vrijednosti.
Borba protiv konzumerizma kroz godine stvorila je emociju između kupaca i protivnika, te je danas postao otvoreni okršaj društvenih normi i „odmetnika“ putem etikete i odbacivanja.
Koncepti „jednostavnog života“, „ekokupovine“, „lokalne trgovine“ ili „razmjene dobara“ bivaju potisnuti od strane moćnih banaka i korporacija, a dodatno olakšavanje kupovine putem mikročipiranja i digitalne valute stvaraju „konzumentski fašizam“ čije se natruhe već vide, a posljedice bi mogle biti dalekosežne i sveprisutne.
Kako si priskribiti zadovoljstvo, individualno je pitanje. Shopping, sportska aktivnost ili umjetnost, svakome nešto. Ono što je iznimno bitno jest u svemu pronaći mjeru. Ne pretjerivati jer se u protivnom ponašamo neprirodno te ni ne sluteći činimo štetu sebi i društvu.
U široj socijalnoj zajednici nužno je aktivirati sve relevantne društvene subjekte koji bi mogli prevenirati odnosno ukloniti negativne posljedice i destrukcije konzumerističkoga života suvremenog čovjeka.
