Želite li gotovinski kredit uz samo pola kamate? U našoj trgovini pronađite poklone za najmilije uz 30 posto sniženja plus poklon ukrasne svijeće. Požurite, zalihe su ograničene! Obradujte sebe i najmilije i osjećajte se ležerno i udobno uz najkvalitetniji izbor obuće u gradu, probudite svoja čula i počastite svoje društvo uz naše legendarno pivo… a tek njena aroma i miris, definitivno bez ove kafe nema priče. Jeste li primijetili da svake godine, naročito u prednovogodišnjem i predbožicnom periodu ovakvi natpisi i reklame postaju neizostavan dio našeg izlaska iz kuće, listanja kanala na tv-u, slušanja radija u automobilu, a da ne spominjemo elektronske medije koji vrište od sličnih reklama i oglasa. Jednostavno rečeno čula modernog čovjeka su svakodnevno izložena agresivnim audio-vizuelnim efektima konzumerističkih reklama. Zatrpani ste obavezama i ne možete pronaći idealan kutak za svoje dijete, zato Vam je naša igraonica svaki dan na raspolaganju od 07 do 23 h. Nekada svaki kvalitetno proveden trenutak sa djecom danas moderni roditelji plaćaju novcem ne računajući na negativne posljedice jedne takve kapitalističke zamke.
Glavni cilj konzumerizma jeste prodaja i zarada pod parolom da ima krajnju svrhu sreću i zadovoljstvo konzumenta. U kojoj mjeri i da li ikako pojedinac na takav način ostvaruje duhovni i emotivni sklad ostaje nesigurno, a evidentno je da takvi obrasci ponašanja stvaraju psihologiju ovisnosti i pomažu rastu stalne potrebe za trošenjem i posjedovanjem. Konzumerizam podrazumijeva ekonomsku politiku kojoj je cilj posjedovanje materijalnih dobara i raspolaganje tim dobrima. U Gregorijanskom kalendaru svake godine se obilježavaju datumi religijskih i internacionalnih praznika uoči kojih nestrpljivo raste potrošačka groznica čiji su prateći elementi nakinđurene i svjetlucave reklame, natpisi za rasprodaje, Black Friday sniženja, sniženja pred 14.februar, sniženja samo za žene uoči 8.marta, dok je najsnažnija groznica uoči božićnih i novogodišnjih praznika.
Osobina konzumerizma jeste i to što je pojmove poput sakralnog, duhovnog i unutrašnjeg zamijenio pojmovima profanog, materijalnog i vanjskog. Period u godini koji bi trebao biti rezervisan za skromno okupljanje i druženje najbližih članova porodice i prijatelja danas je pretvoren u krajnje neracionalno i nepotrebno jurcanje po tržnim centrima u potrazi za must have proizvodima, kupovinom svega i svačega jer poklanjanje nas čini radosnima, podizanja višenamjenskim kredita u cilju kupovine nove veš mašine, novog tv-a, nove garniture, auta jer pobogu niko ne želi da komšije pomisle da živimo u neimaštini. Kupujemo da im dokažemo da možemo, a ne iz puke potrebe. I na takav način moderan čovjek želi da ima sav taj materijalni komfort, troši zivce, vrijeme i zdravlje, mada mu sa bilo kojeg aspekta to ne treba. Biti trendy, chic, up to date, imati must have asesoare i sminku- e to je ono što predstavlja neutaživu glad za magarećom srećom. Na kraju ostaju samo prazni novčanici, visoki datumi, računi i limiti na karticama. O nekom trajnom blaženstvu mozemo samo sanjati, jer smo prestali da preispitujemo vlastite postupke i potrebe nas i naših bližnjih, prestali smo da razmisljamo o razlozima obilježavanja i iskonskim značenjima blagdana. To je kamen spoticanja modernog kapitalističkog drustva koje naglasak stavlja na tijelo umjesto na dusu, dok profitabilna vrijednost centara moći raste.
Slogan prazničnih reklama poklanjanje nas čini radosnim veliča materijalistički pogled na svijet na način da se empatija, ljubav i pažnja mogu zamijeniti skupim poklonima. Poklanjanje samo po sebi jeste plemenita radnja, posebno davanja sebe kao pomoći drugima, poklanjanje svog vremena, pažnje i ljubavi. Ta parola na reklami ima za cilj što bolji uspjeh robe na tržištima koji donosi dobru zaradu kompanijama i kapitalističkim gigantima. Nesumnjivo da je materijalizam odavno počeo zadirati u gotovo sve aspekte ljudskog života. Iščekivanje praznika i sve ono što taj praznik nosi sa sobom postalo je meta kapitalističke komercijalizacije. Fraze u govoru i stav u razmišljanju na način isplati/ne isplati se, akademski kapitalisti, komercijalizacija obrazovanja, komercijalizacija u muzici i umjetnosti samo su neke od nuspojava života u konzumerizmu.
Da li takav sistem degradira vrijednosti koje čovjek treba njegovati ili je on neophodan da bi živio u blagostanju i imao sve što mu je dostojno življenja u 21.vijeku? Ima li postmoderan čovjek potrebu za onim što se prije zvalo umjetnost, muzika, osjećaj privrženosti, obilježavanje svetkovina i oživljavanje istinskog duha blagdana ili su njegove duhovne potrebe ograničene na ispunjavanje materijalne i hedonističke vrijednosti? Prevladavajući sistem u društvu i nije ništa drugo nego manifest trenutnog stanja svijesti tog društva i njegovog pojedinca.
