Konzumerizam – Empatička ili kapitalistička vrijednost?

|

Blog | Socijalna politika

Svjedoci smo sve većeg rasta suprateritorijalnog i transplanetarnog povezivanja, kako ljudi, informacija, slika, ideja, robe, novca, investicija tako i svega onoga što nam globalizacija kao proces donosi.

Opće je poznato da su globalizacija i globalni svijet najveći podstrek kapitalizmu i njihov jedinom cilju-profitu- koji se ogleda u konzumerizmu. Kapitalističko ili, tačnije rečeno, savremeno hiperkapitalističko društvo i njen poredak htjeli ili ne, pokušavaju da od racioindvidua i raciodruštva stvore jedno veliko univerzalističko i robotizirano „selo“. Čovječanstvo je postalo sluga velikim, transnacionalnim, suprateritorijalnim i globalnim kompanijama. Prema konstataciji Iranskog intelektualca Ale Ahmada (ne)svjesno smo „otrovani“ zapadom, odnosno živimo i proživljavamo oblike vesternizacije, vestofikacije i(li) amerikanizacije.

Prema tome, globalizacija i njeni popratni oblici jednim ubrzanim procesom ulaze u sve pore društvenog života i polako teže nametanju općeprihvaćenih pravila i uređenja u našim životima.

Najbolji primjer utjecaja globalizacije jeste sve veća komercijalizacija novogodišnjih praznika (npr. za Božić građanin Belgije potrosi cca. 488 eura). Također, putem društvenih mreža skoro svaki praznični događaj je praćen snimcima „uživo“, raznim javljanima iz vjerskih ustanova, javljanima iz domova da bi se prikazalo obilježavanje određenog praznika. Koliko god globalizacija smatrala da proizvodi jedno kosmopolitsko zbližavanje ljudi, u suštini toga je zapravo zadiranje u najintimnije aspekte ljudskog života.

Upravo globalizacija je dovela do fenomena koji se tako suptilno uvlači u svaki element ljudskog djelovanja. Impulsivna kupnja kao produkt konzumerizma djeluje kao opijum ili neka vrsta droge u smislu da nas kratkoročno drži u stanju sreće I zadovoljstva.

Nakon što se utisci slegnu I nakon što se vratimo u naša četiri zida shvatamo šta smo uradili, ali I onda kada shvatimo nemamo puno snage da to ispravimo jer smo fizički, psihički I duhovno istrošeni. Istrošeni, ne od kupnje kao akcije, već od blještavih reklama koje nas okružuju u tržnim centrima, konstatnih pokušaja trgovaca da na što originaniji način prodaju svoje proizvode, te na kraju od pokušaja da materijalnim stvarima zadivimo one koje volimo.

Konzumerizam je postala jedna jako skupa ideologija koja za većinu ljudi ima dalekosežne posljedice. Ono što je najbitnije, odnosno najopasnije u cijelom tom procesu jeste praznina u ljudima gdje nakon svog tog blještavila, ushićenja I uzbuđenja dolazi do pražnjenja.

Međutim, ono što je opasno jeste da nas taj isti konzumerizam tjera da opet sljedećeg dana ponovimo isto, i to vođeni opet isim strastima i nahođenjima.

Teško se izboriti s tim, jer je on svud oko nas, gdje god se okrenemo, međutim rješenje toga jesmo mi i naš razum. Potrebno je pronaći jednu sredinu između konzumerizma i istinskog osjećaja za svoje najvoljenije, jer s utu krije stvarna sreća u ovim, samim po sebe, sretnim danima.

 

Ovo je prvi od tri tekst koji su proizašli iz konkursa portala zamisli.ba na temu: Konzumerizam- Empatička ili kapitalistička vrijednost? Konkurs je podržan od strane Civil rights defenders-a.

 

Komentari