Bosnu i Hercegovinu je teško zamisliti bez ćevapa, bureka i jagnjeta na ražnju. U našoj lijepoj Bosni, meso je oduvijek bilo glavni sastojak svakog obroka, a oni koji ga ne vole ili ne jedu, često se smatraju čudnima. Bez obzira na tradiciju i kulturu jednog okruženja, u našoj državi ipak ima mnogo i onih koji ne samo da su iz svoje ishrane izbacili meso te prestali nositi kožu ili krzno (vegetarijanci), već i onih koji su se odrekli svega što ima veze sa nanošenjem boli životinjama ili iskorištavanju životinja u lične i društvene svrhe. Uz meso izbjegavaju se mliječni proizvodi, jaja, med, nošenje kože i/ili krzna, te svi ostali produkti i proizvodi životinja u bilo kojem kontekstu nastanka, a takav oblik ishrane i životnog stila naziva se veganstvo ili veganizam.
Veganstvo ili veganizam označava filozofiju i način života koji teži isključiti – koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša. Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla. Mnogi vegani također izbjegavaju proizvode testirane na životinjama. Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr. Postoje mnoge supstitucije za meso koje vegani ili vegetarijanci ne jedu, a između ostalog u to spadaju proizvodi od soje, leblebija, leća, tofu itd.
Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leicesteru, u Engleskoj koji je, s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva, a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici osnivaju Vegansko društvo koje zagovara potpunu biljnu prehranu isključujući meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode (sir, maslac) i med te potiče i ohrabruje proizvođače hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg društva.
Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući etičku brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane za zdravlje, duhovnost i vjeru. Što se etičkih principa tiče, veganska prehrana spriječava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja životinja na farmama. Veganska hrana sadrži niži nivo kolesterola i masti od uobičajene prehrane. S ekološkog gledišta, mesna industrija sudjeluje u zagađenju zraka, zemlje i vode, doprinosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljišnih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.
Većini građana BiH veganstvo još nije potpuno poznat koncept, ali u našoj zemlji sve više osoba se odlučuje jesti hranu koja nema životinjsko porijeklo. Ovakav način ishrane osigurava im sve potrebne elemente za pravilno funkcioniranje organizma, dug život i dobro zdravlje bez, kako kažu, porobljavanja i mučenja životinja.
Iako društvo često ne odobrava ovakav način ishrane, vegani i veganke u našoj zemlji imaju veliku podršku i razumijevanje njihovih porodica i prijatelja. Neke od svojih najbližih uspjeli su i potaknuti na vegansku prehranu i smanjenje konzumacije proizvoda životinjskog porijekla. Postoji mnoštvo grupa i stranica na društvenim mrežama i širom interentskih stranica koje sakupljaju vegane i vegetarijance Bosne i Hercegovine, ali i regije, na kojima se se razmijenjuju novi veganski recepti, iskustva članova, čak i slike jela koje služe kao inspiracija onima koji ne znaju šta bi sebi napravili za ručak. Svi koji su se odlučili na ovakav stil života slažu se u tome da je tranzicija generalno često teška, ali da se apsolutno isplati, te da se nitko od njih nije pokajao niti bi ikada započeo ponovno jesti meso.
Slabe su ponude kvalitetne veganske i vegetarijanske hrane ili veganskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kako po trgovinama tako i po restoranima, gdje je zapravo velika rijetkost naići na dio menija i jelovnika koji u sebi sadrži vegetarijanske ili pak veganske opcije. Obično ostane na korisnicima takve ishrane ili da kuhaju sami svoju hranu ili da eksperimentišu sa različitim namirnicama prilikom svake posjete lokalnim restoranima te da sami sebi kreiraju jelo.
Stanovnici Bosne i Hercegovine u prosjeku pojedu najmanju količinu mesa u Europi. Građanin BiH godišnje jede 21,3 kg mesa, dok stanovnik EU za 12 mjeseci potroši čak 77 kg. Prema nekim pokazateljima, u BiH imamo trećinu potrošača koji su vegetarijanci, ali ne po svojoj želji, već zato što veliki dio njih nije u mogućnosti kupiti meso, dok je ostatak njih statistički svojim izborom željelo takvu vrstu prehrane, da li iz etičkih, zdravstvenih, estetskih ili drugih razloga. Sve više proizvoda u našim prodavnicama ima oznaku da su veganski, ali opet ne dovoljno. Ipak, mnoga prodajna mjesta (poput DM-a) u svoju stalnu ponudu uvele su biljna mlijeka, sojine proizvode, i sl. Veganska zajednica postaje sve glasnija: kako kod nas, tako i u svijetu. Neke kompanije smatraju da je veganstvo “vodeći trend među kupcima 2018. godine”.
Podaci iz SAD-a pokazuju kako se u toku 2017. godine u prodavnicama prodalo 19 posto više veganske hrane nego u prvoj polovici 2016. U posljednje četiri godine, broj ljudi koji se izjašnjavaju kao vegani porastao je za čak 600 posto. Čak i Google ima podatke o tome. Sudeći po onome što se gugla i na kojim se stranicama kupuje, glavne su veganske zemlje Izrael, Australija, Kanada, Austrija i Novi Zeland. Zbog konzumacije biljnog mlijeka, diljem svijeta se zatvaraju farme. Podaci za našu zemlju nisu pretjerano precizni, no procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj živi oko pet posto vegetarijanaca i vegana.
Biti vegan samo po sebi i nije tako teško, no kako smo spomenuli tranzicija itekako jest teška. Svi oni koji donesu čvrstu odluku da prelaze na veganstvo suočit će se s nizom poteškoća. Nije stvar samo u hrani – tvari životinjskog porijekla pronalazimo u našim šamponima, sapunima, odjeći. Uz to, vegani, sasvim logično, odabiru samo proizvode koji su cruelty-free, što znači da nisu testirani na životinjama. Mnogo je proizvoda koji bi se sami po sebi mogli koristiti – primjerice, britvice ili higijenski ulošci, no proizvode ih korporacije koje neke druge svoje proizvode testiraju na životinjama, zbog čega ti proizvodi nikad neće ući u kupaonice mnogih, a ne samo vegana. Postati vegan daleko je od promjene “samo” menija – donijeti tu odluku znači biti spreman na promjenu cijelog života. Omiljene kožnate čizme postaju prošlost i kupuje se njihova veganska verzija.
Ukoliko ste se odlučili započeti tranziciju u novi životni stil i filozofiju, da li je to vegetarijanstvo ili veganstvo, 2018/2019. godina je pravo vrijeme za to. Po svim standardima i istraživanjima modernog društva, veganstvo je vodeći svjetski trend i savjeta je pregršt. Mnoštvo informacija i iskustava za olakšanje tranzicije nalaze se na svakom koraku. Ipak, ako ste građanin/ka Bosne i Hercegovine, mi smatramo da bi taj proces mogao biti malo teži u zavisnosti od opet prisutne diskriminacije, nerazumijevanja i nedovoljne edukacije. Pored društvenih i socijalnih problema, tu su i prepreke u nabavci veganskih ili vegetarijanskih proizvoda kojih je na području naše države još uvijek jako malo u odnosu na razvijenije države regije i svijeta. Ipak, ne oklijevajte. Većina stručnjaka se slaže da je veganstvo zdraviji način i stil života te se srdačno preporučuje. Mi vam želimo sreću u Vašoj tranziciji!
