Danas su u Sarajevu aktivisti i aktivistkinje iz cijele Bosne i Hercegovine osnovali Savez za šume Bosne i Hercegovine. Aktivisti osam organizacija i neformalnih grupa pozvali su sve druge zainteresovane organizacije, grupe i pojedince širom zemlje da im se pridruže.
“Iako sa svih strana bombardovani huškačkim izjavama zavađenih političara, ljudi ove zemlje ujedinjuju se u odbrani prirode – zajedno ćemo se boriti za šume, baš kao što smo se borili i za rijeke Bosne i Hercegovine“.
Klimatske promjene sve ozbiljnije pogađaju cijeli svijet, pa i područje Bosne i Hercegovine. Padavina je iz godine u godinu sve manje, usljed čega trpe ljudi, poljoprivreda, životinje, ali i šume. Drveću sve češće nedostaje vode, što pogoduje razvoju brojnih bolesti i štetočina. Sve vrelija i sušnija ljeta uzrokuju pogubne šumske požare koji gutaju šumska staništa i prijete opstanku ne samo najčešćih šumskih vrsta (bukva, hrast, jela, bor, smreka) već i brojnih endemskih, kao što su munika i Pančićeva omorika. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti, većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83% teritorije BiH
“No još uvijek najveću prijetnju našim šumama, uz požare, predstavlja bjesomučna sječa, nedozvoljena kao i ona formalno dozvoljena ali razmjerama ili načinom štetna za održanje i kvalitetnu obnovu šume. S te strane poseban problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama”, izjavila je Nina Kreševeljaković iz Aarhus centra.
Šume i šumska zemljišta u BiH pokrivaju oko 53% površine države. Zaliha svih šuma procjenjuje se na oko 291 milion kubika, a godišnji prirodni prirast je oko 8 miliona kubika. Službena statistika procjenjuje da se godišnje siječe šest i po do sedam i po miliona kubika, ali bespravna sječa odnese vjerovatno još milion, većinom u privatnim šumama.
Sjeći više od prirasta jednako je uništavanju šume
S druge strane, ostaviti stanovništvo bez pristupa drvetu ugrožava razvoj, ali i način života ljudskih zajednica na ovim prostorima. “Danas se dvije trećine stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek grije na drva. Opstanak mnogih porodica zavisi od dostupnosti ogrevnog drveta po pristupačnim cijenama i od uravnoteženog korištenja šumskog bogatstva”, izjavio je Anes Podić iz Udruženja Eko akcija. “To iz godine u godinu postaje sve teže – prvenstveno zbog energetske krize koja je dovela do globalne trke za ogrjevnim drvetom. Domaći privatnici sada u enormnom povećanju izvoza vide priliku za bogaćenje, državna šumska preduzeća im to omogućavaju, a našim ljudima se time uskraćuju snabdijevanje kvalitetnim drvetom po prihvatljivim cijenama.”
Pitanje zaštite, očuvanja i obnove šuma stoga mora biti prioritetno okolišno ali i socijalno pitanje. Domaće vlasti se tim pitanjem međutim ne bave, prepuštajući naše šumsko bogatstvo špekulantima i zanemarujući potrebe stanovništva.
Šta se mora uraditi?
“Upravljanje šumama, njihovo korištenje i očuvanje mora biti zasnovano na integralnom principu uz zadovoljavanje potreba ljudskih zajednica, ali i živog svijeta uopšte. Trajnost (šumarska inačica, i slobodno možemo reći preteča sveprisutnog, održivog razvoja) u korištenju, upravljanju i očuvanju šuma je imperativ, a sve sa ciljem zadovoljenja potreba sadašnje populacije tako da se ne ugrozi zadovoljavanje potreba budućih naraštaja, ali i ne dovede u pitanje opstanak šumskih ekosistema i drugih vrsta”, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
“Zaštita i očuvanje šuma zahtijeva ispunjavanje niza zadataka – od novih zakonskih propisa i jačanja rada institucija, preko širenja zaštićenih područja i izdvajanja bitno većih finansijskih sredstava za ta područja i šume uopšte, znatnijih ulaganja u zaštitu od požara, te strogu kontrolu sječe i zabranu izvoza drveta u sirovinskom stanju, pa do demokratizacije upravljanja šumama”, izjavio je Adi Selman iz GP Budjenje/Karton revolucija.
“Ako se smjesta odlučno ne pokrenemo, ostaćemo bez šuma kao jednog od ključnih faktora opstanka živog svijeta na ovoj planeti, osudivši time okoliš na drastičnu degradaciju a naše ljude i njihove zajednice na agoniju ekstremnog siromaštva i pogubnih posljedica klimatske krize”, upozorio je Amir Variščić iz organizacije Zeleni Neretva (Konjic).
Uloga okolišnih organizacija i društvenih grupa
Borba za bosanskohercegovačke rijeke, na kojima je planirana izgradnja preko 600 malih hidroelektrana, vodila se u duhu i praksi nezapamćenog jedinstva lokalnih zajednica i običnih ljudi iz cijele zemlje. Iako teška i puna iskušenja, ova borba pokazala je da udruženi i solidarni možemo pokrenuti korjenite promjene čak i u političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.
“Učinili smo da se zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i krene u poništenje već zaključenih koncesionih ugovora. Značajne pobjede ostvarene su i u Republici Srpskoj, gdje su odbranjene rijeke unutar Nacionalnog parka “Sutjeska”, podsjetila je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ACT i dodala:
“Sad kada su u opasnosti i naše šume udružujemo snage da ih odbranimo i zaštititimo od eksploatatorskog i profiterskog rezona, da bismo ih očuvali za budućnost društvenih i prirodnih zajednica na ovim prostorima i cijeloj planeti Zemlji.”
Na današnji dan ovdje okupljene organizacije i aktivisti osnivaju Savez za šume Bosne i Hercegovine, na temelju MANIFEST za šume Bosne i Hercegovine. Time i formalno preuzimamo obavezu da štitimo naše šume i drveće. Pozivamo organizacije, grupe i pojedince širom zemlje da nam se pridruže.
Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
Centar za životnu sredinu, Banja Luka
Eko akcija, Sarajevo
Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Sarajevo
Građanski pokret Buđenje (Karton revolucija), Tuzla
NGG Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci, Istočno Sarajevo
Zeleni Neretva, Konjic
