Godina je 2018, još jedna godina koju će država Bosna i Hercegovina živjeti s još jednim poskupljenjima. Sraz između primanja i cijena još jednom se povećao. Od 1.1.2018, na snagu je stupio novi Zakon o akcizama, drugim riječima, na snagu je stupio još jedan udarac po džepu građana. Akcize ove godine su samo jedan u nizu od udaraca po standard prosječnog stanovnika ove države čija je potrošačka korpa već više puta bila oslabljivana ovim zakonima. Primjer je 2015. godina. Prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, 2015. godine, hrana je poskupjela za 0.8%, a režije i stanovanje za 1.2%. Ovakva situacija nije zaobišla ni Mostar, glavni grad Hercegovačko-neretvanskog kantona, a ni Prijedor, grad u Republici Srpskoj.
Sudbonosno ,,da“
Upravo se u Mostaru odigrala za ovu odluku odlučujuća sjednica Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Izraženo u konkretnim brojevima, to znači da će gorivo poskupjeti za 15 feninga, a cigarete za 20 u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prema ekonomskim analitičarima, već se naziru i poskupljenja ostalih proizvoda, poput životnih namirnica i usluga.
Mostarsko-prijedorska hronika
Mostar ionako, već godinama, nosi titulu najskupljeg grada u Bosni i Hercegovni, što dokazuju brojke i statistike. Godine 2012, prema podacima Federalnog zavoda za trgovinu, kilogram riže je koštao 5,04 KM dok je, primjera radi, u Orašju koštao 2,14 KM. Dok su Mostarci za kilo banana izdvajali 2,34 KM, Tuzlaci su za istu količinu izdvajali 1,84 KM. Još od septembra 2017. godine, na području grada Mostara se vrši ugradnja kolektora padavinskih voda i pročišćivača otpadnih voda, što je već izazvalo zastoje, gužve, preusmjeravanja saobraćaja, ali i pored toga, očekuje se i poskupljenje vode za 45%. Razlog za ovakvu procjenu leži u iznosu budžeta ovog projekta koji, prema navodima gradonačelnika Ljube Bešlića u januaru 2016. godine, iznosi 130 miliona KM. Međutim, uprkos skoro polovičnom poskupljenju, građani ovog grada će ipak plaćati najjeftiniju vodu, jedini aspekt života u Mostaru čija je cijena najmanja u Bosni i Hercegovini. Trenutna cijena m3 vode u Mostaru je 1,27 KM.
Priča odlazi 400 km sjeverno u Prijedor gdje se odigrala slična hronologija. U decembru 2016. godine, prijedorska javnost je bila šokirana poskupljenjem kafe, čaja i bezalkoholnih pića u mnogim ugostiteljskim obrtima. Obična kafa je poskupjela za 20 feninga, nes-kafa za 50, kao i limunada. Dvije godine poslije, 1.3.2018, cijena karte gradskog prevoza je poskupjela s 1,30 KM na 1,50 KM. Trenutna cijena m3 vode u Prijedoru je 1.69 KM.
1014 i 811 KM, toliko iznose prosječne plate u Mostaru i Prijedoru.
Tragična hronologija
Ovo su samo dijelovi hronologije poskupljenja u ovim gradovima. Postavlja se pitanje o svrsi i razlogu konstantnih poskupljenja i akciza. Nije teško naći odgovor. On se nalazi u brojci javnog duga države Bosne i Hercegovine. Godine 2017, dug u prva tri kvartala se kretao oko 11.9 milijardi KM, a 31.12.2017. godine, iznosio je oko 11,3 milijarde KM.
Dug Bosne i Hercegovine je, prema riječima ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande, smanjen za oko 750 miliona KM. Postavlja se pitanje dokle će građani plaćati dug Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim institucijama. Dok se on smanjuje, potrošačka korpa prosječnog stanonvika ove zemlje sve više i više slabi.
Nakon ovoga prestaje potreba za bilo kakvim brojkama i statistikama, već dolazimo do žalosnog zaključka o jednom tragičnom domino-efektu bosanskohercegovačkog društva. Veliki krediti uzrokuju dugove, dugovi traže otplatu, što povlači za sobom akcize, a akcize za sobom povlače lošiju potrošačku korpu koja na kraju stvara loš standard. Nije teško sabrati dva i dva.
