Tokom izborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine u Prijedoru, većina lokalnih medija djelovali su kao produžena ruka vladajuće stranke, prenoseći informacije o aktivnostima vlasti bez kritičkog preispitivanja. U nedostatku stvarnih primjera kojima bi se pokazao doprinos aktuelne vlasti, poput otvaranja novih proizvodnih pogona ili završetka kapitalnih projekata poput vrtića ili biblioteke, “vijesti” su postale banalni obilasci asfaltiranja ulica i puteva.
Ovo površno informisanje stvara privid napretka, dok istovremeno prikriva manjak ispunjenih obećanja iz prethodnih izbornih kampanja. Infrastrukturni radovi poput asfaltiranja ili uvođenja vodovoda i kanalizacije trebali bi se podrazumijevati, a ne predstavljati kao posebna dostignuća. S druge strane, kaže za zamisli.ba Aleksandar Drakulić, urednik lokalnog portala prijedordanas.com, ozbiljni problemi građana često ostaju neriješeni.
„Aktuelna lokalna vlast ne reaguje na vapaje mještana naselja Bistrica i Bukova Kosa koji se gotovo dvije godine bore protiv pokretanja rudnika, naročito zbog toga što (ne)poznati investitori to rade bez neophodnih dozvola ili ugovora koji se “odrađuju u hodu”. Mislim da vlast uglavnom ne vrši direktan pritisak na medije, ali im “servira” ono što misle da njima ide “na ruku”. Ono što je zanimljivo za dosadašnji mandat gradonačelnika Javora, a nije bio slučaj u vrijeme Pavića i Đakovića (bivših gradonačelnika), jeste činjenica da iz njegovog Kabineta/Gradske uprave mnogo češće stižu saopštenja o njegovim sastancima, prijemima i razgovorima sa raznim delegacijama i pojedincima ili posjetama određenim subjektima ili dešavanjima, nego što novinari/mediji budu pozvani da im prisustvuju, uzmu kadrove i izjave tokom istih. Mišljenja sam da se radi o tome da se u takvim prilikama izbjegnu eventualna nezgodna pitanja, bilo da se radi o nečemu što je tema sastanka/prijema gradonačelnika ili nečemu što je tih dana aktuelno, a na šta se ne želi dati odgovor ili se on izbjegava“, rekao nam je Drakulić.
On smatra da se na taj način i kod gostiju/sagovornika stvara utisak da je u Prijedoru sve „potaman“, a kod konzumenata medija koji prenose saopštenja stvara se utisak uspješnosti gradonačelnika i Gradske uprave. Kao dodatni obrazac, lokalni političari često na neugodne novinarske upite odgovaraju kontrapitanjima, izbjegavajući direktne odgovore. Ovaj trend kontrolisanog medijskog izvještavanja, u kojem vlast “servira” sadržaje koje smatra povoljnim, jasno pokazuje kako mediji u Prijedoru podstiču narativ povoljan za vladajuću strukturu, dok suštinska pitanja ostaju u sjeni.
U ovakvoj „uljuljkanoj“ medijskoj situaciji u Prijedoru, gdje se izvještavanje odvija uglavnom po principu linije manjeg otpora, stiče se utisak nedovoljnog davanja prostora opozicionim kandidatima tokom kampanje za ovogodišnje Lokalne izbore. Ipak, prijedorski novinari koji posjeduju kritičku misao i plasiraju je čitaocima, pa makar to bio i mali broj njih, smatraju da je nedovoljnoj zastupljenosti u medijima doprinijela i sama opozicija, tako „kolateralno“ osnažujući aktuelnog i u to vrijeme i ponovnog kandidata za gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora.
„Što se tiče opozicije, mislim da je vodila pogrešnu kampanju. Osim što su išli po terenu i obilazili manje/određene grupe građana, smatram da su vrlo malo iskoristili mogućnost prezentacije u javnim medijima poput RTRS-a ili lokalnog medija IPC Kozarski vjesnik koji obuhvata TV Prijedor, Radio Prijedor, sedmične novine Kozarski vjesnik i njihov internet portal. Kažem to iz prostog razloga što mi je poznato da je pomenuti lokalni medij pratio i neke “manje” stranke koje realno nisu ni imale šanse da uđu u lokalni parlament svaki put kada su ih pozvali na neki predizborni događaj. Sa druge strane, nisam primijetio da su stranke opozicije organizovale neke “veće” događaje niti su pozivali medije na one koje jesu organizovali. To se odnosi prije svega na SDS, ali i na PDP i Narodni front. Samim time vidljivost Maje Dragojević Stojić kao kandidata za gradonačelnicu Prijedora je bila daleko manja. Slobodan Javor kao kandidat za gradonačelnika bio je prisutan na predizbornim događajima svoje stranke SNSD ali i na događajima koje su organizovale ostale stranke vladajuće koalicije koje su podržale njegovu kandidaturu. U nekim medijskim izvještajima sa skupova drugih stranaka ponekad je veći akcenat čak stavljam na njegovu kandidaturu nego na tu stranku što bi bilo logično“, kaže Drakulić.
Drakulić smatra da se u rijetkim medijskim nastupima Maje Dragojević Stojić nije moglo čuti veću kritiku aktuelne vlasti, osim već dobro poznatih „floskula kada su u pitanju odnosi SDS-SNSD, niti ukazivanje na ono što ne valja i što bi ona možda promijenila da je gradonačelnica.“ Indikativno je da je izostao poziv na tv duel između dvoje kandidata za gradonačelnika/cu Prijedora, ali i to da tokom predizborne kampanje niti jedan od lidera glavnih opozicionih stranaka (SDS, PDP, NF, Lista za pravdu i red) nije došao u Prijedor da podrži Maju Dragojević Stojić kao kandidatkinju za gradonačelnicu Prijedora, inače jedinu protukandidatkinju SNSD-ovom Slobodanu Javoru, koji je i reizabran za gradonačelnika.
Mediacentar Sarajevo pratio je izvještavanje lokalnih medija i naloge društvenih mreža političkih subjekata u osam općina i gradova tokom Lokalnih izbora 2024, a periodi su obuhvatili testno kodiranje u junu i julu i svakodnevni monitoring dvije sedmice augusta online medija, te tokom cijele izborne kampanje, uključujući i prve dane oktobra, te dan izborne šutnje. Cilj istraživanja je bio analizirati na koji način lokalni mediji izvještavaju o izborima i političkim subjektima. Objavljeni su sumirani podaci za sve općine i gradove, a u publikaciji koju planiraju objaviti početkom naredne godine analizirat će situaciju posebno za svaki grad/općinu. U Prijedoru su praćena tri online medija – Kozarski vjesnik, Prijedor danas i Grad Prijedor, Radio Prijedor, te nalozi na Facebooku kandidata Slobodana Javora (SNSD) i Maje Dragojević Stojić (SDS). Prijedor je, inače, bio jedini grad od osam općina i gradova koje je istraživanje obuhvatilo, a gdje je kandidatkinja za gradonačelnicu bila žena. Inače, žene su općenito bile potpuno zanemarene kao glavne akterke u medijskom izvještavanju tokom izbora, što je bilo vidljivo i u medijima. Nedostajao je i glas građana i građanki u izvještajima o izborima.
„Istraživanje je pokazalo da funkcioneri, koji su ujedno i kandidati na izborima, dobivaju značajan prostor u medijima, što je bio i slučaj sa bivšim-novim gradonačelnikom Slobodanom Javorom, koji je i pobijedio na izborima. Glavni akter analiziranih članaka za izbore u medijima koje smo pratili u Prijedoru u najvećem broju slučajeva je bio stari-novi gradonačelnik Slobodan Javor. On je imao neuporedivo više medijskog prostora u ovim medijima u odnosu na kandidatkinju. Lokalni mediji su pratili njegove protokolarne aktivnosti, što se u predizbornom periodu može vidjeti i kao promocija kandidata“, rekla nam je glavna istraživačica i urednica Mediacentra Sarajevo Anida Sokol.
Svijetli primjer medijskog sumraka u Prijedoru su pojedinci poput Katarine Panić i Aleksandra Drakulića. Drakulić sam vodi i uređuje portal prijedordanas.com, što mu ostavlja malo vremena za autorski rad, ali ga to ne sprečava da pronađe način za objavu priča s kritičkim osvrtom. Panić je posebno problematizirala izgradnju vrtića u Prijedoru, koja traje godinama, kampanjama. Jedini koji je prenio tekst je kolega Drakulić.
„Evo, taj tekst iz Školegijuma je primjer. Niko ga nije preuzeo ni prenio osim jednog portala, iako ih je Školegijum i javno na mrežama pozivao da ga objave /i tagovao/. Prenio ga je jedino portal PrijedorDanas koji, takođe jedini, prenosi sve vijesti koje se tiču Prijedora. Na drugim portalima rijetko ili nikad možete naći tekstove preuzete od medija koji nisu pod kontrolom vlasti /BN TV, Žurnal, Kapital, Detektor, Buka, Gerila, CIN, BIRN/, za razliku od pomenutog portala PrijedorDanas”, kaže Panić za zamisli.ba.
Sam Drakulić nam pojašnjava da je trenutno sajt uglavnom “one man show”, te da samim tim nema dovoljno vremena i prostora da se bavi istraživačkim pričama.
„Ipak, s vremena na vrijeme objavim neke vlastite tekstove koji se tiču manjih ili većih problema koji se mogu vidjeti u našem gradu sa određenim osvrtom. Da li je taj osvrt kritičan ili ne, nije na meni da prosuđujem. Ono što se maksimalno trudim jeste da prenosim informacije i vijesti koje se tiču Prijedora a čiji su autori novinari sa portala capital.ba, gerila.info i sličnih koji dobro rade istraživačke priče i često pogađaju “u sridu”. Mislim da ne postoje teme koje su “zabranjene” kod nekih drugih prijedorskih sajtova slične sadržine, a da ih ja na svom sajtu nisam prenio. Smatram da za sve teme koje se tiču mog grada, na koji je sajt i fokusiran, treba da se nađe mjesto u medijskom prostoru iako se nekima to ne sviđa. Ne smijemo nikako da težimo jednoumlju a svaka vijest sigurno ima svog konzumenta, da li njih manje ili više, ponekad je manje bitno“, kaže nam Drakulić.
Kada mediji izvještavaju o protokolarnim aktivnostima, pojašnjava nam Anida Sokol, u fokus često stavljaju načelnika ili gradonačelnika, te takvim aktivnostima pristupaju tematski ili sa kritičkim otklonom. U većem broju slučajeva, rezultati istraživanja Mediacentra su pokazali, uočen je pozitivan pristup prema glavnim akterima i općenito je nedostajalo kritičkih analiza programa političkih subjekata i rada lokalnih vlasti. Ne začuđuje što je veliki broj starih načelnika i gradonačelnika i na ovim izborima ponovo osvojilo mandat, smatra Sokol. Preporuke Mediacentra su rad na jačanju i oslobađanju od političkih utjecaja lokalnih medija na način da kritički prate rad lokalnih vlasti, a ne samo da prenose sapćenja ili reklame onih koji im tu uslugu plate.
Kada govorimo o prijedorskim medijima, spontana autocenzura tokom izborne kampanje i „uljuljkavanje“ koje se sinhroniziralo sa neaktivnom opozicijom, za nijansu su tužniji od pritiska vladajućih struktura koji, sudeći prema analizi naših sagovornika, nisu izraženi. Buđenje kritičke misli je nužno, kako bi građani koji su konzumenti ponuđenih medijskih sadržaja, imali priliku dobiti pravu sliku o (ne)ispunjenim obećanjima i tako odlučili kome će dati povjerenje na narednim izborima.
