Proces javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je jedan od najkorumpiranijih oblasti u cijelom društvu. Pored toga što sklopljeni ugovori premašuju vrtoglave iznose koji završavaju u džepovima moćnika, pružanje loših javnih usluga ima nesagledive posljedice na razvoj cijele države. Iako su određene baze podataka, kao i izvještavanje novinara o korupciji u javnim nabavkama podigli svijest, još uvijek kod građana i građanki izostaje stvarno zahtijevanje odgovornosti u trošenju budžetskog novca.
Iz Transparency Internationala BiH ocjenjuju da je aktuelni Zakon o javnim nabavkama doveo do povećanja određene transparentnosti u fazi raspisivanja tendera i pronalaska tenderske dokumentacije, koja je sada dostupna na portalu javnih nabavki. Međutim, ono što posebno ističu da sankcije nisu adekvatne uslijed kršenja zakona.
“Prekršajne sankcije su male i sigurno neće nikoga odvratiti od namjere da počini krivično djelo, odnosno namjesti neku milionsku nabavku, te nanese štetu javnom interesu. Tužioci se rijetko odlučuju za procesuiranje krivičnih dijela počinjenih u sektoru javnih nabavki, pa tako imamo vrlo malo procesuiranih slučajeva i pored mnogobrojnih afera”, pojašnjava Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala BiH.
Prošle godine u toku pandemije, iz TI BiH navode da su pratili potrošnju budžetskog novca kroz javne nabavke, te utvrdili da je čak 76 miliona maraka utrošeno netransparentno.
“Podnosili smo krivične prijave i istražni organi se bave slučajem nabavki u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Mi smo otvorili taj slučaj i prijavili tužilaštvu tri kompanije koje su putem pregovaračkih postupaka dobijele ugovore a da nisu ispunile uslove. Također, nabavke Federalne uprave Civilne zaštite su predmet istraga”, pojašnjava Traljić.
Kada govorimo o višemilionskim zloupotrebama u postupcima javnih nabavki, iz TI BiH su naveli tri slučaja, za koja su podnijeli krivične prijave na osnovu revizorskih nalaza, ali i dodatnih saznanja do kojih su došli.
“Prva se odnosi na upravu Cesta Federacije BIH koja je bez ikakvog postupka javne nabavke podijelila 27 miliona KM i ovaj scenario se ponavlja godinama. Drugi slučaj je RITE Gacko, tu smo također podnijeli krivičnu prijavu na osnovu naše analize, a na taj problem je revizor ukazivao još prije pet godina. Dakle, tender uporno pada zbog žalbe, a nakon toga se ugovori daju pregovaračkim postupkom i do sada je tako istom ponuđaču plaćeno oko 29 miliona maraka. Zamislite šta bi bilo kada bi svi tako radili? Treći slučaj odnosi se na Rudnik Kreka Tuzla koji je više od milion maraka podijelio na apsurdan način, cijepanjem ove nabavke na desetine direktnih sporazuma do 6.000 KM. Naše sumnje kasnije je potvrdio i revizor pa smo i taj izvještaj proslijedili tužilaštvu”, pojašnjava Traljić.
Za sva tri slučaja iz TI BiH kažu da čekaju reakciju pravosudnih institucija. Navode da će insistirati na tome da se jasno očituju o ovim slučajevima, jer se radi o ozbiljnim kršenjem zakona koji su utvrdili revizori.
Transparency International BiH pokrenuo je platformu Pratimo tendere putem kojeg su analizirali više od 5 000 postupaka javnih nabavki, ukupne vrijednosti od skoro 140 miliona maraka. U toku samog procesa praćenja tendera prikupili su podatke koji ukazuju na izrazite trendove koruptivnosti, diskriminacije i netransparentnosti u provođenju javnih nabavki.
Srđan Traljić iz TI BiH navodi da građani u većini slučajeva reaguju na posljedice korupcije tek kad je osjete na svojoj koži. Koruptivne radnje koje su se dogodile u rudniku Kreka, prijavili su tužilaštvu još 2019. godine, ali da do sada nije bilo pretjerane reakcije. Objavljivali su analize, ukazivali na prekomjerno zapošljavanje, kao i izvlačenje novca kroz tendere.
“Sada kada su posljedice dugogodišnjih problema stigli na naplatu, kad radnici ostaju bez posla i kada su plate upitne, tek imamo proteste. Kada smo ukazivali na korupciju u zdravstvu koja uništava zdravstvene fondove, nismo imali reakciju javnosti. Ali kada su ti fondovi umanjivali prava osiguranika, kada su se produžavale liste čekanja, skraćivale liste lijekova koji se daju na recept, jer novca nema dovoljno, onda smo imali reakciju. Građani moraju postati svjesni da korupcija šteti njima i moraju na vrijeme reagovati”, pojašnjava Traljić.
Elektroprivreda HZHB i Općina Prozor-Rama kupili automobile skuplje od 100 000 KM
Urednik Balkanske istraživačke mreže BIRN, Semir Mujkić kaže da su zahvaljujući bazama podataka i izvještavanju novinara, građani i građanke sve više svjesni posljedica lošeg trošenja budžetskog novca. Pojašnjava kako građani sve više primjećuju lokalne domove zdravlja, škole i vrtiće, te sve ono što nedostaje.
“Onda ljudi pročitaju da osoba odgovorna za stanje u mjestu gdje žive kupuje limuzinu od 100.000 KM”, kaže Semir, te dodaje da je važno da građani i građanke nezadovoljstvo pretoče u stvarni utjecaj i da zahtijevaju odgovornost u trošenju novca.
BIRN je pokrenuo Bazu službenih automobila koja sadrži detaljne informacije o svakoj nabavci službenih automobila u BiH kroz sistem javnih nabavki, kao i podatke o vozilima i troškovima njihovog održavanja u stotinama institucija i javnih kompanija. Kroz bazu se može “kretati” jer su svi njeni dijelovi povezani interaktivnim linkovima. Svi podaci koji se nalaze u bazi automobila zvanični su podaci Portala javnih nabavki u BiH.
“Mi iz BIRN-a dugo smo pisali pojedinačne tekstove o nabavkama vozila i željeli da dokažemo korupciju koju smo vidjeli u ovim tenderima. Zato smo se odlučili napraviti bazu podataka kojom smo u konačnici i dokazali da se na najveći broj tendera prijavljuje samo po jedna kompanija”, pojašnjava Mujkić.
Iz BIRN-a ističu da su tokom formiranja baze primijetili da se često ponavljaju nepravilnosti iz ranijih godina, te da veliki broj tendera i dalje ima samo po jednog ponuđača, što ukazuje na izostanak konkurencije i dogovaranje tendera. Sve to u velikoj mjeri utječe na povećavanje troškova budžeta.
“Institucije nastavljaju da ograničavaju konkurenciju tako što tehničke specifikacije određuju usko i time sugerišu koje auto žele da kupe”, pojašnjava Mujkić.
“Početkom pandemije došlo je do smanjenja kupovanja službenih limuzina koje koriste funkcioneri. To je trajalo jedan određeni period, jer su funkcioneri smatrali da nam nedostaje medicinske opreme za liječenje oboljelih, te da nije baš umjesno trošiti ogromne sume novca na limuzine. Međutim, već od početka ljeta 2021. godine imamo ponovnu kupovinu skupih putničkih automobile”, kaže Mujkić.
Ukupno je na sva službena vozila, što uključuje kamione, policijska i sva druga vozila, ove godine planirano – odnosno raspisani su tenderi u vrijednosti od 25 miliona maraka. Automobile skuplje od 100.000 maraka ove godine su kupili Elektroprivreda HZHB i Općina Prozor-Rama. Važno je napomenuti da svi kupljeni automobile zahtijevaju održavanje.
“Na održavanje vozila odlazi mnogo više novca nego na samu kupovinu. Troškovi goriva, servisa, registracije, osiguranja, zamjene guma, pranja i popravke godišnje traže stotine miliona maraka kada bismo u računicu uzeli sva službena vozila u BiH. Troškovi održavanja limuzina političara sigurno se mjere u desetinama miliona maraka. Mi smo pokušali da pratimo barem dio tih troškova pa smo uz posvećeni rad četvero kolega koji su radili na unosu podataka, uspjeli da zabilježimo gotovo 40 miliona maraka troškova službenih vozila. Takav rad zahtijeva jako puno sati rada kako bi se podaci iz tendera unijeli u Bazu službenih vozila. Mi smo uspjeli pokazati građanima da naslute koliki bi konačni troškovi mogli biti pa se nadamo da će vlasti napraviti jedinstveni registar gdje bismo mogli pratiti ukupne troškove”, pojašnjava Mujkić.
Službena baza automobile je alat koji u velikoj mjeri pomaže novinarima pri pisanju priča, te odličan je izvor podataka. Mujkić kaže da ga često kontaktiraju kolege za podatke ili komentar, te da im je izuzetno drago što se mogu osloniti na podatke koje pronalaze u bazi. Pojašnjava kako je sada mnogo lakše uraditi priču jer postoje podaci koji mogu dati širi kontekst.
“Drago nam je da smo povećali interes građana da prate ovu vrstu troškova. Kupovina automobila je nešto sa čime mogu da se poistovjete, jer svako zna koliko dugo mora da radi da bi izdvojio novac za određenu vrstu vozila. Tako da im je jasno koju vrstu luksuza omogućavaju svojim novcem za izabrane političare”, kaže Mujkić.
Ovakve baze mogu da dokažu nešto na što novinari sumnjaju ili javnost želi da zna. Data novinarstvo se dugo na različite načine koristi u domaćim medijima, a posljednjih godina svjedočimo kvalitetnijim i obimnijim bazama nego ranije. Pored toga, ovakve baze u velikoj mjeri potiču vlast da otvore podatke za građane i građanke, te povećaju kontrolu trošenja javnog novca.
Treba posebno naglasiti da građani i građanke imaju najveću moć, tako što će ukazivati na nepravilnosti u procesima javnih nabavki, te tako utjecati na smanjenje trošenja budžetskog novca, koji završava u džepovima korumpiranih pojedinaca.
