Kada su se prije četiri godine počele zbrajati štete od velikih poplava, u Prijedoru su se na spisku obeštećenih našla dva građanina, koja u javnosti slove za ugledne, koja su lažno prijavila da žive u svojim poplavljenim vikendicama izvan grada, a ne u nepoplavljenim stanovima u gradu, samo da bi mogla naplatiti štetu. Vjeruje se da ova dva bivša direktora nisu bila usamljen slučaj, ali su najviše štrčala svojom alavošću, te je policija rezultate svoje istrage proslijedila tužilaštvu.
Ovih dana u Prijedoru se procjenjuju štete od olujnog nevremena praćenog kišom i gradom koje je ovo područje pogodilo 21. jula. Na terenu su dvije komisije – jedna procjenjuje štetu na građevinskim objektima, druga u poljoprivredi, dok su štete na putnoj infrastrukturi sanirane iz gradskog budžeta. Sve kojima su udari leda nanijeli materijalnu štetu na objektima ili u poljoprivredi gradska vlast pozvala je da se prijave svojim mjesnim zajednicama kako bi komisije došle na njihovo imanje i sačinile procjenu štete. Govori se da ima i onih koji prijavljuju red krompira ili gredicu luka.
„Zovu ljudi kod kojih nije bilo leda. Hoće da prijave štetu kao da jeste. Ima i onih koji uopšte nemaju voće, a hoće odštetu. Pitaju može li se šta promuvati. Neko će dobiti odštetu veću od svih, a sve voće prodao, eto takvih parazita ima. Mi to ne možemo ispraviti, a to boli. Dođe ti da uzmeš motorku i sve svoje voće sasiječeš“, kaže voćar Dalibor Jović.
Njegovo voće ove godine nije pogođeno ledom, ali, kao jedan od najaktivnijiih članova Udruženja voćara Prijedor, sjeća se da su proizvođači voća 2011-2012 i 2015-2017. muku mučili s mrazom, dok je 2014. bila godina velikih poplava i jakih i čestih kiša koje su padale u vrijeme cvjetanja voća. Kako kaže, voće su, ljudski, brali samo 2013. godine.
„Sve uradimo da komisije izađu na teren. Obično imamo po jednog svog predstavnika u komisiji, ali uvijek ima nepravde jer neki ljudi imaju uticaja na druge članove komisije i jedan glas ne može ništa protiv druga dva. Mi smo glavni inicijatori procjene štete i mi smo najviše i zainteresovani da se to uradi kako treba, ali uvijek ima nepravde“, kaže Jović.
U Udruženju voćara Prijedor tvrde da ima ljudi koji prijave stopostotnu štetu, a onda svoje voće prodaju na raznim manifestacijama i sajmovima koje ovo udruženje oragnizuje.
„Kilograma šljive svoje nisam ubrao, a drugi deset dana donosi ovamo na trg, izlaže i dnevno prodaje po 200-300 kilograma i pritom je dobio odštetu tri puta veću nego ja, a ima manje površina pod voćem od mene. Dalje, sugerisano nam je ranijih godina da ne tražimo podsticaje za voćarstvo iz gradskog budžeta nego samo odštetu i mnogi od nas su to ispoštovali, a onda se ispostavi da su neki drugi dobili i jedno i drugo“, svjedoče članovi Udruženja voćara Prijedor.
Voćari su se početkom godine sastali sa predstavnicima resornog ministarstva, gradske uprave, brokerskih i osiguravajućih kuća kako im se ne bi desilo da ostanu neosigurani kao prethodnih godina. Dobili su ponude više osiguravajućih kuća i odgovorili na njihove zahtjeve, uradili sve analize i prikupili potrebne informacije, da bi osiguravajuće kuće povukle svoje ponude tri dana pred istek roka za osiguranje za ovu godinu. Slično im se desilo i lani.
„Ove godine svoju ponudu je zadržala samo jedna kuća, ali joj je cijena bila nepristojno visoka i stoga potpuno neprihvatljiva, čak i uz subvenciju osiguranja koja je obaveza Ministarstva poljoprivrede. Jednostavno, osiguravajuće kuće bježe od voćara jer im je rizik od mraza i leda velik“, kažu u Udruženju.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković zna da voćari uporno pokušavaju da organizuju proizvodnju, ali da se već petu godinu zaredom dešavaju nepogode i da oni, nezaštićeni, uvijek stradaju. U investicijama u skupe i složene sisteme zaštite od leda i mraza morali bi učestvovati, ako treba i zaduženjem, i Vlada i Grad i sami voćari, a treba se nastaviti obraćati i donatorima koji su do sada pomagali u zasadima.
„Voćari su, nažalost, pretrpjeli štetu i u ovoj rodnoj godini koja je krenula tako dobro. U jednoj etapi od pola sata su bukvalno maltene izgubili sve što je uroda bilo koji je zaista ove godine bio, kako to narod kaže, ponio. Čini mi se da je besciljno svake godine proizvoditi. Oni će izgubiti volju, bojim se, i sasjeći svoje voće i promijeniti namjenu, a velika je šteta jer zaista imamo veliki broj ovih većih proizvođača voća u Prijedoru“, rekao je Đaković.
Za građevinske objekte u Prijedoru stradale u julskom nevremenu Vlada Republike Srpske odobrila je dva miliona maraka. (Kuriozitet je da je saopštenje o tome najprije izdao kabinet predsjednika Republike, a tek onda Vlada koja novac daje iz svog agrarnog budžeta). Prvi čovjek Prijedora izrazio je nadu da će u dogledno vrijeme, nakon popisa štete u poljoprivredi, biti određena i visina sredstava za pomoć tom sektoru. Za nadati se da se neće ponoviti iskustvo našeg voćara s početka priče. Vremenske nepogode lani su Daliboru Joviću uništile voće u vrijednosti, kako kaže da je procijenjeno, oko 40.000 KM. Vlada Republike Srpske za nadoknadu štete isplatila mu je 4,20 KM.
„Mraz je uništio urod na hektaru šljive i šest dunuma jagode. Čuvao sam dugo SMS poruku kao dokaz te uplate iz Ministarstva. I pokazivao je ljudima. Ljudi se smiju. Poslije sam mijenjao telefon, pa je sad više nemam uza se, ali imam u starom telefonu i na bankovnom izvodu“, smije se i on sam.
