Pozorište Prijedor već četvrtu uzastopnu godinu u okviru manifestacije „Prijedorsko kulturno ljeto“ omogućava građanima da uz simboličnu cijenu katre odgledaju više predstava iz vlastite produkcije, promovišući tako pozorišnu umjetnost.
Ova pozorišna kuća prva je u regionu koja se odlučila na ovakav korak. Po cijeni karte od jedne konvertibilne marke građani ovih dana gledaju predstave „Bunar“, „Neobično veče“, „Film je gotov“, „Sve o ženama“ i „Ljubav i još neke stvari“ – iz ovogodišnje, 65. sezone Pozorišta Prijedor.
„Cijena karte je jedan od faktora koji ograničava posjetu pozorištu. Nama se čini možda da pet-šest maraka nije mnogo za naše predstave, i nije, ali ljudi sve proračunavaju kroz ručak, kroz ovo, kroz ono, pa smo se odlučili da našim sugrađanima približimo ono čime se bavimo“, izjavio je za portal zamisli.ba direktor Pozorišta Prijedor Zoran Baroš.
On je rekao da je i ove, kao i ranijih godina, posjećenost bila odlična i da posebno raduje veliki odziv mladih. Među njima je bila i Dragana Grahovac koja je čest posjetilac hrama boginje Talije.
„Obožavam pozorište i ne propuštam nijednu novu predstavu, a neke gledam i po više puta. Bila sam na premijeri predstave Sve o ženama i sa zadovoljstvom sam je ponovo odgledala“, kazala je ona i preporučila je da bi zbog onih koji vole pozorište i pozorišnu umjetnost i onih koji će ih možda tek zavoljeti, trebalo u toku godine više puta igrati po simboličnoj cijeni karte. Na Draganin nagovor prvi put je pozorišne predstave gledala i njena prijateljica Biljana Jovičić koja je rekla da je lijepo što Pozorište Prijedor ovakvo šta organizuje i dodala da vjeruje da će ga ubuduće češće posjećivati.
„Nama koji pripadamo starijim generacijama ovako nešto puno znači. U pozorište idem kad god mi se ukaže prilika. Mislim da je repertoar našeg pozorišta kvalitetan i raznovrstan i da vrijedi otići i pogledati domaće predstave. Osim njih, nastojim odgledati i predstve nekih gostujućih pozorišta“, kazala je Draga Gajić.
Danas profesionalno, a do samo prije desetak godina amatersko, Pozorište Prijedor igralo je predstave rađene po djelima domaćih i stranih klasika i savremenih pisaca – Šekspira, Dostojevskog, Čehova, Gogolja, Beketa, Sartra, Čapeka, Harvurda, Držića, Sterije Popovića, Andrića, Ćopića, Selimovića, Ljubomira Simovića, Dušana Kovačevića, Mire Gavrana… Na svojim gostovanjima u regionu nailazi na izuzetno dobar prijem kod publike.
Zajednička crta nekadašnjem amaterskom, a sadašnjem profesionalnom pozorištu je i to što odvajkada daje šansu mladim piscima, dramaturzima, režiserima, glumcima, scenografima i kostimografima da iskažu svoj talenat. Takođe, u vremenima kad je imalo status amaterskog, vraćalo sa pozorišnih festivala sa prestižnim nagradama, a taj kontinuitet nastavilo je i sadašnje profesionalno pozorište. Upravo je nagrada za najbolju predstavu u cjelini na nedavno završenim 37. pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu pripala „Sabirnom centru“ Dušana Kovačevića u režiji Marka Misirače i koprodukciji Narodnog pozorišta Republike Srpske i Pozorišta Prijedor, a za ovu predstavu dodijeljene su i nagrade za najbolju dramaturgiju Ivanu Velisavljeviću i za kostimografiju Jeleni Vidović.
Nedavno gostovanje beogradske „Zvezdare“ u Prijedoru sa „Hipnozom jedne ljubavi“ i „Korešpodencijom“ pokazalo je da su ljubitelji pozorišne umjetnosti željni vrhunskih predstava.
„Plašio sam se da će cijena karte od 20 KM biti previsoka, međutim one su za obje gostujuće predstave rasprodane za dva dana, što znači da u ovom gradu postoji kritična masa od 300 -400 osoba koje mogu platiti koliko treba, dok je za ostale to bilo preskupo. Vrhunski profesionalci maestralno su odigrali svoje uloge i oduševili publiku, a želja da se na sceni vide imena poput Anice Dobre, Branisalva Lečića, Slavka Štimca, Ljube Bardovića, Baneta Vidakovića jeste sociološki fenomen“, naveo je Baroš.
Na pitanje otkud na tim dvijema predstavama i gledaoci koji inače uopšte ne posjećuju prijedorsko pozorište, Baroš je odgovorio da su došli ili da i sami budu viđeni ili da vide poznate glumce.
Pozorište Prijedor se od većine pozorišnih kuća iz regiona razlikuje po tome što – iako zvučni nevjerovatno – nema finansijskih problema.
„Mi kada kažemo da nemamo nekih posebnih problema sa finansiranjem, niko nam ne vjeruje. Nama grad obezbjeđuje budžet na godišnjem nivou i ono što je planirano, to i dobijemo, a to se unutar BiH i u zemljama iz okruženja rijetko gdje može naći“, kazao je Baroš. On je rekao da se o količini novca uvijek može pričati i napomenuo da bi pozorište moglo i znalo potrošiti i pet puta više, ali je i naglasio da je za rad najvažnije da znaš da možeš da raspolažeš predviđenim budžetom.
