Naknade za političke komisije

Premijer i pojedini ministri Vlade Kantona Sarajevo (KS) primali su naknade u komisijama Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo, iako iza sebe nisu ostavili izvjaštaje o radu.

Kantonalna vlada je od 2012. godine formirala četiri komisije koje su trebale unaprijediti zdravstveni sistem. Premijer i ministri su ovjeravali i donosili odluke o imenovanju članova komisija u koje su birali i sami sebe. Za nešto više od tri godine 48 članova ovih komisija naplatilo je više od 250.000 maraka iz budžeta Zavoda.

Pojedini članovi komisija tvrde da nije bilo koristi od ovih tijela Vlade, dok drugi govore o sjajnim rezultatima.

Funkcioneri u komisijama Zavoda

Skoro polovina sume za komisijske naknade potrošena je za rad Upravljačkog odbora za realizaciju Akcionog plana informatizacije zdravstva u KS. Odbor je bio zadužen za nadgledanje procesa kompjuterskog uvezivanja zdravstvenih ustanova u Kantonu.

Prije sedam godina Vlada KS je usvojila Akcioni plan, a jedan od zadataka je bio uvođenje informaciono-komunikacione tehnologije u javno i privatno zdravstvo. Vlada je bila dužna formirati tijelo od minimalno šest članova koji će nadgledati ovaj proces i imenovati ministra zdravstva te direktore: ZZOKS, Zavoda za javno zdravstvo KS, Doma zdravlja KS, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“.

To je ispoštovano u prvom sazivu Upravljačkog odbora koji je imenovan 2010. godine. Krajem maja 2013. godine nova Vlada KS sa Suadom Zeljkovićem na čelu je razriješila ove članove i imenovala nove. Zeljković je bio jedan od 11 članova Upravljačkog odbora i za taj angažman je dobio 11 hiljada KM.

On je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da je samo potpisao odluku o imenovanju. „Bilo je tu i ministara, mi smo u toj komisiji bili po funkciji.“ Novinari CIN-a su pronašli da u ovom sazivu Upravljačkog odbora nisu bili direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS Snježana Balta i direktor KCUS-a Damir Aganović, iako su bili predviđeni Akcionim planom.

„Nisam, vjerujte, toga bih se sjećao. Vjerovatno bih morao ići na neke sastanke“, kaže Aganović. I Balta je za CIN rekla da nije bila pozvana u Upravljački odbor.

Umjesto njih u Odbor su imenovani: ministar finansija Muhamed Kozadra, ministar stambene politike Čedomir Lukić, ministar prostornog uređenja Zlatko Petrović te Rasim Smajić i Haris Pleho, stranačke kolege Eseda Radeljaša koji je malo prije toga imenovan za predsjedavajućeg Upravnog odbora ZZOKS.

Tadašnji ministar zdravstva Eldan Lokmić kaže da o izboru članova komisije odlučuje politika.

„Odlučuje trenutna poluga vlasti. Mi smo imali malo specifičnu varijantu – imali smo sedam-osam partija u vlasti i svako se za sve te stvari pitao, ali je, u svakom slučaju, vođeno računa da to budu kompetentni ljudi“, rekao je Lokmić za CIN.

Jedanaest članova Odbora je za nešto više od dvije godine naplatilo ukupno 121.000 maraka.

Jedna od članica, direktorica Doma zdravlja KS Dženana Tanović, kaže da sa pojedinim članovima nije imala nikakav kontakt, a sa nekima samo telefonski: „ Ja sam, stvarno, na tu komisiju ponosna, i na taj angažman u toj komisiji, jer je Dom zdravlja dobio jednu fantastičnu informatizaciju cijelog sistema“. Tanović je za angažman u Odboru i još jednoj komisiji naplatila ukupno 20.500 KM.

Novi ministar, nova komisija

Iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja je od 2012. do 2016. godine finansiran rad još tri komisije koje su imenovali ministri zdravstva. Ove komisije nisu podnosile izvještaje o radu, ali su članovima naknade isplaćivane.

Bivši ministar zdravstva Zlatko Vuković je 2012. godine donio Odluku o imenovanju Koordinacionog tima sa sedam članova. Za rukovodioce ovog tima imenovao je sebe i tadašnjeg direktora ZZO-a Farisa Gavrankapetanovića. Ostali članovi su bili predstavnici zdravstvenih ustanova i Ministarstva. Za sedam mjeseci članovi Koordinacionog tima naplatili su 21.000 maraka. Ovaj tim je u aprilu 2013. godine razriješio Eldan Lokmić, novi ministar zdravstva.

On je nakon pola godine formirao devetočlanu Komisiju za koordinaciju BOARD u koju je imenovao i sebe. Zadatak ove komisije je bio da definiše put pacijenata za brže i jeftinije preglede i terapije.

Predsjedavajuća Komisije je bila tadašnja direktorica Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sebija Izetbegović. Osim nje u Komisiji su bili i: Gavrankapetanović, Tanović, Radeljaš, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS Sena Softić-Taljanović te još četiri člana.

Dženana Tanović kaže da je ova komisija imala odličnu zamisao, ali da nije dobro funkcionisala: „Nismo ništa uradili. Što je najtužnije, ništa korisno nismo uradili“. Ona dodaje da je stalno bila u sukobu sa Sebijom Izetbegović jer je predsjedavajuća Komisije omalovažavala rad Doma zdravlja. Izetbegović, koja je rad u komisijama naplatila 20.500 KM, do objave ovog teksta nije pristala razgovarati sa novinarima CIN-a.

Isto toliko je zaradio i Lokmić za kojeg Tanović kaže da je često izostajao sa sastanaka zbog drugih obaveza i navodeći izostanke kao slabost Komisije. S druge strane, Lokmić kaže da je ova komisija imala izuzetno dobar efekat.

„Pazite, mi smo samo 13 ambulanti otvorili u godini dana. Otvoren je 13. i 14. sprat na Kliničkom centru, pušteno je 11 operacionih sala“, kaže Lokmić i dodaje da je Dom zdravlja “Kumrovec” adaptiran na inicijativu Komisije.

Kada je došla na njegovo mjesto u Ministarstvu zdravstva, Emira Tanović-Mikulec kaže da nije zatekla nikakvu dokumentaciju o radu ove komisije.

„Nisam znala o čemu se radi, tako da sam ja izvršila u skladu sa svojim mandatom razrješenje te komisije“, rekla je Tanović-Mikulec u ranijem intervjuu za CIN.

U Odluci o razrješenju je navedeno da je Komisija razriješena zbog racionalnijeg utroška finansijskih sredstava. Za 19 mjeseci Zavod je članovima BOARD-a isplatio 90.000 maraka.

Smjenom vlasti mijenjali su se i sastavi drugih komisija. Tako je bilo i sa Komisijom za lijekove. Od 2012. godine do danas Ministarstvo zdravstva su vodila tri ministra iz različitih stranaka – Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte i Saveza za bolju budućnost. Svaki od njih je imenovao novi saziv Komisije za lijekove.

„Komisija je kao više političko tijelo nego stručno i obično su članovi Komisije bili uvijek iz nekih vladajućih stranaka u Kantonu“, rekao je za CIN dr. Begler Begović, član jedne od Komisija za lijekove.

Dr. Begović kaže da su članovi Komisije održavali sjednice, ali i da su razmjenjivali mišljenja o esencijalnim listama lijekova putem elektronske pošte: „Kad bude sezona godišnjih odmora, onda ljudi otputuju negdje pa se dogovaraju preko e-maila“.

Aktuelna Komisija za lijekove ima osam članova za čiji angažman Zavod mjesečno izdvaja ukupno 2.300 KM.

Facebook
Twitter
LinkedIn