Kada sam se prije pet godina pripremala za put u Sjevernu Irsku gdje sam razgovarala sa ljudima koji su učestvovali u tamošnjim “The Troubles” ili koji su nakon toga gradili mir, jedna od sagovornica bila je direktorica nevladine organizacije Healing Through Remembering. Ta organizacija je među prvima dovela obične ljude sa dviju suprotstavljenih strana (lojaliste i republikance) u istu prostoriju, za isti sto, taj za kojim smo tada razgovarale. Sjećala se vrlo živo kako se prvih nekoliko viđenja, pa sedmica, pa mjeseci ni o čemu nisu mogli dogovoriti, osim o jednom – da se ponovo sastanu.
Već do tog vremena sastajali su se i razgovarali dovoljno dugo da su u prostorijama organizacije koja im je domaćin sačinili muzej sjećanja na period 1968-1998. koji, opet, jedni smatraju ratom, a drugi pobunom. Čitave male ratove vodili su oko opisa eksponata koji bi dospio u stalnu postavku tek nakon što bi postigli dogovor o tome kojim će riječima biti predstavljen publici. Muzej ratnog djetinjstva Sarajevo je dobilo lani, a u Prijedoru slična inicijativa postoji i novoosnovana Fondacija za izgradnju kulture sjećanja Prijedor namjerava je realizovati, o čemu će zamisli.ba uskoro pisati opširnije. Iz Living Memorial Museuma u Belfastu sjećam se poklopca za kantu za smeće, onu okruglu, metalnu, sive boje (kakvu sam viđala u crtanim filmovima, ne i na našim ulicama). Njime su žene i djeca ljude iz IRA upozoravali na dolazak policije i početak racije kako bi stigli ili bolje se skriti ili pobjeći.
U jesen iste godine u Prijedoru je uz podršku OEBS-a osnovana Koalicija „Prva tolerancija” s ciljem sprečavanja i borbe protiv krivičnih djela i incidenata počinjenih iz mržnje i predrasuda. Na jednom od tih osnivačkih skupova vidjela sam borca Vojske Republike Srpske kako sjedi pored borca Armije BiH.
Od prvobitnih 15 članica Koalicije, aktivno ih je ostalo šest: udruženja žena „Rudarka“ Ljubija i „Nada“, udruženja građana „Berek“ i „Familija“, Omladinsko humanitarno udruženje „Čisto srce“ i Azra Pašalić. Njima su se pridružili Udruženje žena Donja Puharska, Udruženje roditelja djece sa razvojnim smetnjama „Neven“, Green Team Novi Grad, Nusreta Sivac i Aleksandar Drakulić, koji je novi koordinator ove mreže organizacija civilnog društva i pojedinaca.
„Članstvo su najavili – a čekamo i zvaničnu potvrdu – Crveni krst i KUD ‘Osman Džafić’, a provjerićemo i zainteresovanost Merhameta, Udruženja građana ‘DON’, Ukrajinskog udruženja ‘Kozak’ Trnopolje i Udruženje Čeha ‘Češka beseda’. Članstvo Koalicije je revidirano. U skladu sa Pravilnikom o radu, isključeni su članovi koji već duže vremena uzastopno ne dolaze na sastanke ili djeluju suprotno principima tolerancije“, rečeno nam je u „Prvoj toleranciji“.
Članovi više nisu Udruženje logoraša „Kozarac”, Udruženje logoraša „Prijedor 92”, Udruženje žena „Polet” Hambarine, Udruženje ratnih veterana, Fondacija „Zajednički put”, Udruženje ratnih vojnih zarobljenika i logoraša regije Prijedor i Udruženje boraca Krajine 1992-1995. Pet od sedam isključenih organizacija direktno je proisteklo iz rata.
„Članstvo u Koaliciji je otvoreno za sve organizacije i pojedince koji prihvataju principe tolerancije i nediskriminacije u skladu sa Sporazumom (o razumijevanju, međusobnoj saradnji i djelovanju)“, navodi se u Pravilniku o radu Koalicije iz 2014. godine.
Već naredne godine pokazaće se kako potrebe za ovakvim umrežavanjem ima. Naime, ljeto 2015. godine u Prijedoru obilježilo je najmanje pet incidenata motivisanih nacionalnom i vjerskom mržnjom i netrpeljivošću. To je potaklo i civilni sektor i lokalne institucije i međunarodne organizacije na intenzivniji i sveobuhvatniji angažman, te od tada imamo Akcioni plan prevencije incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda, planove integriteta u svim javnim ustanovama, letke i pozive dobrodošlice najviših zvaničnika lokalne vlasti svoji sugrađanima iz dijaspore.
Prema evidenciji Policijske uprave Prijedor, svi javni skupovi koji su održani u ovoj godini protekli su bezbjedno, u skladu sa planovima organizatora i bez evidentiranih incidenata. Slijede kolektivna šehidska dženaza za žrtve sa područja prijedorske regije, godišnjice stradanja nesrpskog stanovništva na lijevoj obali Sane i u logoru Keraterm, te godišnjica zatvaranja logora Omarska.
„S obzirom da će se tokom jula i avgusta u Prijedoru dogoditi nekoliko javnih skupova u spomen na Prijedorčane stradale u proteklom ratu, kao i da u ovo doba godine veliki broj naših sugrađana iz dijaspore dođe u rodni kraj, pozivamo sve one koji se u narednom periodu nađu u našem gradu da ne učine ništa što bi moglo biti protumačeno kao bilo kakva vrsta provokacije za bilo koga“, saopšteno je iz Koalicije.
Koalicija je osudila vandalizam nad spomen obilježjem „Sveti Ante“ (u vlasništvu katoličke crkve) u Donjem Volaru kod Prijedora i pohvalila rad Policijske uprave Prijedor koja je pronašla počinioca (maloljetnik iz susjednog Novog Grada).
„Političke subjekte koji učestvuju u trci za predstojeće opšte izbore u BiH pozvaćemo da potpišu etički kodeks koji će ih podsjetiti da nacionalnoj retorici i govoru mržnje nije mjesto u predizbornoj kampanji“, najavljeno je iz Koalicije. Političke stranke dođoše na kraj teksta, a gotovo je izvjesno da su one, i činjenjem i nečinjenjem, najveći generatori govora mržnje u BiH.
