„Mi smo danas kao muškarci za koje smo se htjele udati.“
-Gloria Steinem
Feminizam predstavlja ideju o političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i društvenoj ravnopravnosti žena i muškaraca. Temelj feminizma je vjerovanje da spol i/ili rod ne može i ne smije utjecati na društveni i politički položaj pojedinca/ke te da je potrebno ukinuti svaku diskriminaciju u vezi s tim. Feminizam je društveni pokret koji za žene traži jednaka prava i isti status kakav imaju i muškarci, kao i slobodu da same odlučuju o svojoj karijeri i uređenju svog života. Jako je bitno znati da feminizam ne znači ženski šovinizam, već da je feminizam pokret gdje su svi dobrodošli i pokret koji se bori za ujedinjen i ravnopravan svijet. Međutim, možemo sve promijeniti, ali mentalitet ljudi jako teško.
HISTORIJA FEMINIZMA
Feminizam je nastao u 19. stoljeću u zapadnim zemljama kao jedna od „posljedica“ industrijske revolucije. Kroz historiju, postoje tri vala feminizma. Prvi val feminizma traje kroz 19.st. i označava borbu žena za pravo glasa. Te feministice su poznate kao sufražetkinje. Drugi se javlja ‘60-ih godina prošlog stoljeća i traje do ‘80-ih godina. Označava klasične postavke i fokuse feminizama; organizacija masovnog pokreta, spolna ravnopravnost, antiimperijalizam, promjenu zakonodavstva, ženske i feminističke časopise, edukacija žena, problematika muškog nasilja i slično. Treći val započinje krajem ‘80-ih godina prošlog stoljeća i razvija se i danas; pokušava negirati spol i nadilaziti spolne razlike te je stoga blizak drugim teorijama: queer teoriji, post-kolonijalnoj teoriji, transnacionalizmu, ekofeminizmu, trans-feminizmu te ostalim novim feminističkim teorijama i novim društvenim problematikama s kojima se žene susreću.
Također, postoji više vrsta feminizma. Radikalni feminizam ističe važnost akcije i prosvjeda kao način i metodu osvajanja ženskog prostora i izgradnju ženske kulture. Drugi fokusi jesu muško nasilje nad ženama, silovanje, žensko ropstvo i pornografija. Kao glavni krivac za spolnu neravnopravnost, radikalne feministice krive patrijarhat, kao cjelokupan sustav muške vlasti nad ženama; od muških vladara, muške vojske, muške industrije, muške religije, muške znanosti i muške kulture. Socijalistički feminizam naglašava nužnost zajedničkih akcija s drugim potlačenim skupinama i klasama – anti-imperijalističkim pokretom, radničkim organizacijama, lijevim političkim strankama; te u novije vrijeme antiglobalizmu/alterglobalizmu, LGBTIQ pokretu, sindikalnim grupama. Glavna metoda za rješenje ženskog pitanja za socijalističke feministice jest dijalog. Liberalni feminizam podržavaju one feministice koje vjeruju u postojeći društveni sustav kojeg treba popraviti, a ne rušiti. Zakonodavstvo je, smatraju, jedina metoda kojom će se uvesti spolna ravnopravnost, a najvažniji zadatak jest potaknuti žene na obrazovanje i političko participiranje. Postoje i mnogi drugi, ali u suštini feminizam je jedan pokret i svi pobornici se bore za iste stvari i ista prava.
FEMINIZAM U BiH
Jako je teško biti feministkinja u našoj državi. Bosna I Hercegovina je jako patrijarhalna država u kojoj feminizam smatraju nečim smiješnim i suvišnim. Problem nije u vjeri, tradiciji, kulturi itd, problem je u nedovoljnoj edukaciji stanovništva. U BiH je jako bitno imati momka, udati se, imati djecu i staviti tu porodicu na prvo mjesto ili bar biti na tom putu. To je kao ispravan put. Jako je teško biti drugačiji jer ako si drugačiji, onda nešto nije ok s tobom. Ne možeš biti gay jer to je bruka, a ako si gay, onda je to faza pa te baka od praznika do praznika i dalje pita šta je sa svadbom.
Naše društvo je možda ograničeno, ali još uvijek postoje ljudi koji se bore za svoja prava i uvijek će postojati žene koje će zahtijevati ravnopravnost! Međutim, da bi žene bile ravnopravne sa muškarcima, i muškarci moraju biti ravnopravni sa ženama. To nas dovodi do jednog od najvećih feminističkih problema današnjice: NEPRIZNAT I NEPLAĆEN EMOTIVNI RAD ŽENE! Žene nisu samo ljepši pol, žene su i jači pol, barem emotivno. Da li ste ikada čuli muškarca da se boji kako će uskladiti karijeru i porodicu? U BiH, žene su i dalje ranjiva kategorija. Žena je ta koja drži porodicu, koja rađa, brine, čisti i šta sve ne. Sve dok muškarci ne budu ravnopravni sa ženama u kućanstvu, ni žene neće biti ravnopravne s njima u poslovnom svijetu. Da bi promijenili današnji stav društva, mi to isto društvo moramo mijenjati iz patrijarhalnog, mizoginičnog korijena.
Muškarac je, kroz historiju, bio u boljoj poziciji od žene i jako je bitno da se i dalje radi na RUŠENJU MUŠKIH PRIVILEGIJA! Žena u našem društvu može biti ili kurva ili svetica, i ne postoji ništa između, a biti žena je čak i uvredljivo. Ok je da žena nosi mušku odjeću, međutim, kada muškarac nosi žensku odjeću, on se ponižava i diskriminiše. Ok je da muškarac ima uglednu karijeru i to uopšte ne znači da je loš otac, ali kada žena ima karijeru, automatski je loša majka i zapostavlja svoju djecu. Ok je da žena kada rodi uzme određeni vremenski period da provede sa svojim djetetom, ali nije ok da muškarac učini isto. Ok je vidjeti dvije djevojke u vezi, međutim, nije ok vidjeti dva muškarca…
Sve su ovo problemi i predrasude protiv kojih se feminizam bori i jako je bitno shvatiti da su feminizmu potrebni i muškarci. Muškarci koji su svjesni da je žena ravnopravna ličnost, da zaslužuje poštovanje bez obzira na sve i da ne smije biti diskriminirana ni na kakav način. I žene moraju shvatiti da se svaka njihova odluka uvažava, nebitno da li želi biti kućanica ili predsjednica države, automehaničarka, vozačica kamiona ili prodavačica.
Feminizam nije nešto što zahtijeva diplomu, mržnju prema muškarcima ili protivljenje vjeri i tradiciji! Feminizam se bori za JEDNAKA PRAVA i status žene kao potpuno ravnopravne članice jednog društva. Međutim, biti feministkinja znači i mnogo više od ovog jer ravnopravnost ne znači samo jednakost spolova, već svih kategorija ljudi uključujući osobe sa invaliditetom, nacionalne manjine, pripadnike LGBT zajednice i mnoge druge. Mnogi će reći da su naše bake bile naprednije od nas, ali problem je u tome što su žene prije tačno znale za šta se bore.
Feminizam danas, iako je javan, zaista djeluje nekako iz prikrajka i u okviru različitih organizacija. Nije medijski dovoljno popraćen kao važan pokret, barem ne u BiH, i mnoge žene se i dalje osvrću na različite, pojedinačne uspjehe poznatih feministkinja, dok bi trebalo da se bore kao jedna grupa i budu jedan glas protiv pogrešnih stavova koje nam društvo nameće. Potrebne su jasnije i snažnije bitke, bolja edukacija mladih djevojaka jer žene su te koje stvaraju muškarce i žene su te koje ih odgajaju!
FONDACIJA CURE I PITCHWISE FESTIVAL
Iskreno, do nedavno sam i sama govorila: “Nisam feministkinja, ali…“. To ali znači da jesam. Sve moje ideje i svi moji stavovi ne znače da se ne zalažem za ravnopravnost svim svojim bićem jer kao žena znam da zaslužujem bolje od svega što mi se „nameće“, znam koliko vrijedim i da sam sposobna za sve što poželim i znam da ću još jako dugo, upravo zbog toga što sam žena, biti diskriminisana u mnogim područjima. Svaki put kada sam pokušala da se borim za svoja prava, bila sam ismijavana! Svaki put kada sam pokušala biti ono što jesam, odnosno drugačija, bila sam diskriminovana!
Kada sam se prijavila na FEM camp koji organizuje fondacija „CURE“, nisam očekivala da ću naučiti nešto novo, međutim, zaista jesam. Tu sam shvatila da sam prešutjela mnogo stvari koje nisam trebala, prepoznala sam nasilne veze u kojima sam bila, a koje prije nisam shvatala! Najbitnije, pronašla sam prijatelje i osobe koje su tu da se bore za mene i zajedno sa mnom! Toplo preporučujem svim feministkinjama i feministima, onima koji to žele biti i onima koji se možda samo žele dodatno edukovati, da se prijave na sljedeći kamp i kontaktiraju fondaciju za buduće projekte.
Jedan od ovih projekata je upravo i PITCHWISE festival ženske umjetnosti i aktivizma koji se održava od 13-16.09. u Sarajevu. Fondacija CURE (CURE) je feminističko-aktivistička organizacija koja djeluje za jednakost spolova i rodova zalagajući se za pozitivne društvene promjene putem obrazovnih, umjetničko-kulturnih i istraživačkih programa. Organizujući afirmativne akcije, CURE slave snagu i moć žena, te rade na osnaživanju osoba kako bi postali/e pokretači/ce društvenih promjena u BiH i svijetu. Feministički aktivizam je omogućio siguran prostor u kojem su žene jake, neustrašive, sposobne i ujedinjene sa svim svojim različitostima. CURE je organizacija profesionalaca/ki i volontera/ki koji/e izlaze na ulice u znak javnog protesta protiv nasilja, diskriminacije, kršenja zakona i osnovnih ljudskih prava, organiziraju performanse protiv nasilja, pozivaju umjetnike/ce, naučnike/ce, edukatore/ice, aktiviste/ice, građane/ke na akciju i konkretan lični doprinos za kreiranje boljeg i zdravijeg bosanskohercegovačkog društva.
Fondacija CURE zalaže se za jednakost i ravnopravnost žena u BIH, za društvo bez patrijarhalnih normi u kojem se ne toleriše nasilje i diskriminacija i gdje su žene prepoznate kao odgovorne pokretačice i nositeljice pozitivnih društvenih promjena te ravnopravno donose odluke u društvu. Na njihovoj stranici možete pronaći mnoštvo članaka, priručnika i inspirativnih priča koje će vam pomoći da bolje shvatite feminizam i zašto je bitno boriti se za svoja prava! Kontaktirati ih možete putem:
Tel/Fax: +387 33 207 561
E mail: [email protected]
Skype: cure.foundation
Facebook grupa: CURE Foundation/Fondacija CURE
