Druga strana Starog mosta

|

Blog | Ekologija

Prema procjenama Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, tokom 2017. godine Mostar je posjetilo oko milion i po turista, a pretpostavke su da će se broj povećavati svake godine. Jer zaista, Mostar je grad koji ima mnogo za ponuditi.

Pored svjetski poznatog Starog mosta, tu je i Stari grad, turistička jezgra u kojoj se i nalazi most, zatim Kriva ćuprija, ,,model Starog mosta’’ u njegovoj neposrednoj blizni, ali na rijeci Radobolji, Muslibegovića i Bišćevića kuće, brojne džamije, toranj Franjevačke crkve, te zgrade iz Austro-ugarskog perioda (Gimnazija Mostar, Gradska vijećnica). Suvišno je spominjati, koliko je turistička industrija značajna za Mostar, te koliko donosti profita i koristi najvećem gradu Hercegovine.

Lijepe slike Starog mosta, Kujundžiluka, Krive ćuprije, rijeke Neretve, kruže Evropom i svijetom, te mame buduće turiste. Međutim, ono što kvari tako idiličnu sliku je (ne)čistoća i (ne)briga za okoliš u cijelom gradu, a posebno u turističkoj jezgri.

Uprkos činjenici da u Mostaru djeluju tri komunalna preduzeća, u stambenim područjima, pješačkim zonama, na obalama rijeke Neretve, stoje, leže, vise, kese smeća, najloni, plastične i staklene boce, građevinski otpad i drugi otpaci, te kvare cjelokupnu sliku grada.

 

Uobičajeni prizor u jednom od najljepših gradova na Balkanu.

Na ušću rijeke Radobolje u Neretvu, u neposrednoj blizini Starog mosta, nalazi se znatna količina smeća. Zalutale stare plastične kese vise po grmlju, plastične boce, druge plastične mase, kutije cigareta i drugi otpaci leže na obalama Neretve. Nažalost, većina otpada je nedavno odložena, šta se vidi po njihovoj ambalaži. I tako sami ugrožavamo i uništavamo ljepote koje imamo.

Slično je i oko Krive ćuprije i rijeke Rodoblje čije su obale ,,ukrašene” plastičnim i najlonskim  kesama, koje je vjerovatno donijela rijeka.

Generalno, čitavo područje Starog grada, koje je od velikog značaja za turizam Mostara, pun je smeća.

Čak i neposredna blizina Starog mosta zatrpana je smećem.

Na Stari grad nastavlja se Fejićeva ulica, velika pješačka zona u Mostaru, a na samom početku  zone, nalazi se put u Mejdan, naselje na obali Neretve, s nedavno onovljenom Sinan-pašinom džamijom, prvom džamijom ikad napravljenom u Mostaru, dakle, od velikog historijskog značaja, a par koraka od nje, nalazi se put na prohodni dio obale Neretve,  kojeg i turisti i Mostarci koriste za odmor, ribarenje ili jednostavno razgledanje rijeke.

Međutim, ni u naselju Mejdan obale Neretve nisu pošteđene. Slijedeća velika znamenitost na Neretvi je Bišćevića kuća iz perioda Osmanskog carstva, koja je otvorena za turiste.

Njen najvažniji dio, s pogledom na Neretvu, stoji na dva visoka stube, oko kojih su razbacani građevinski otpad, najloni itd.

Iako se veliki dio otpada i ne može vidjeti s Bunura, jer se nalazi tačno ispod mosta, znatna količina je lako vidljiva na stjenovitom dijelu obale.

Potpuno ista situacija se dešava i sa ostalim dijelovima grada.

Najbolji primjer za to je Bunur, pješački most, koji povezuje dvije obale Neretve, a ujedno i dvije vrlo prometne ulice, Fejićevu ulicu i Cernicu.

Smeće nema samo ispod konstrukcije mosta, ali je rasprostranjeno čitavim šumarkom koji je smješten tačno ispod. Na ovom dijelu većinom su bačene boce, kese nekih prehrambenih proizvoda, koje su vjerovatno  bacili prolaznici.

Obalama rijeke Neretve u gradskom području Mostara, vladaju ovakvi prizori već godinama.

Posebno je puno bačenog otpada u stambenim područjima Mostara.

U tim kompleksima postoje kontejneri, ali uprkos tome, nailazimo na ovakve prizore prljavštine i nesavjesnog odlaganja.

Kao što je već napomenuto, na području grada Mostara djeluju tri komunalna preduzeća. A opet gledamo prizore neadekvatnog, nesavjesnog odlaganja na mjestima nepredviđenim za to. Šteta po Mostar je višestruka, narušava se ugled grada među turistima, uništava se ekosistem rijeke Neretve,  te se stvara podloga za moguće bolesti. A Mostar je nešto najljepše što imamo u BiH. Kako je tek u drugim sredinama.

Komentari