Svaka promjena tehnološke paradigme (industrijska revolucija, primjena električne energije i sl.) je sa sobom nosila i duboke društvene, ekonomske i političke posljedice, koje su potpuno izmjenile život nadolazećih generacija.
Digitalizacija svakodnevnice je u potpunosti promijenila način na koji komuniciramo, plaćamo račune i obavljamo svoje poslove. U tom silovitom razvoju ni djetinjstvo nije ostalo netaknuto. Američki istraživač i teoretičar obrazovanja Mark Prenskey je skovao termin native (digitalni starosjedilac) a koji je digitalnoj sferi od samog djetinjstva.
Nasuprot njima postoje i digitalni imigranti koje je proces zahvatio u zrelom dobu i prisilio da promjene način na koji obavljaju svoj posao. O posljedicama ovog trenda još je rano govoriti, no neki stručnjaci sa polja pedagogije i psihologije povezuju veliki broj sati provedenih na internetu sa porastom poremećaja pažnje, ADHDom no budući da je riječ o recentnom fenomenu trebaće vremena da se dođe do konkretnih podataka.
Naravno ovo teško da je prvi put da nova tehnologija redefiniše djetinjstvo i mladost Viktorijanska Engleska sa naglim razvojem kapitalistićkih odnosa koji su normalizovali rad djece ,od kojih su neka bila stara čak 5 godina teško da se može posmatrati kroz neku idealiziranu prizmu djetinjstva. Životni vijek je također dosta kraći tako da su razvojne faze koje poznajemo danas u životu čovjeka bile dosta drugačije.
Neki američki istoričari koncept tinejdžerskog doba povezuju sa širom upotrebom automobila koji su tinejdžerima omogućili svojevrsnu autonomiju i potpuno promijenili njihove društvene grupe, budući da im je automobil omogućavao bijeg od budnog oka roditelja.
Šta nam ove promijene mogu reći o budućim kulturnim i socijalnim trendovima?
Teško je reći budući da su ovi procesi još uvijek u začetku, ali ono što se da primjetiti da se remeti odnos moći između djece i odraslih budući da kako je primjetila Susan Livingstone sada unuci opismenju baku i djeda kako da koriste skajp (S.Livingstone,2013). Ovakvi tektonski poremećaji u odnosima znanja i moći će dugoročno promijeniti međuljudske odnose.
Brzi prenos informacija i mobilni internet su istopili distinkciju između online i ofline života, konekcija je gotovo stalna, a trendovi iz ta dva svijeta se prelivaju jedan u drugi. Kineska platforma Tik Tok je svojevrsni pionir u kreiranju tinejdžerskih audiovizelnuh sadržaja i stvorila je novu generaciju dječijih zvijezda sa milionima poklonika. Iako dječije zvijezde nisu novost (Judy Garland, Širli Templ) ono što ih razdvaja od navedenih prethodnika je konstantna dostupnost i izloženost, kavez novih zvijezda nije više opresivni holivudski studio već pogledi anonimnih miliona kroz veb kameru.
Zvijezde ovih platformi iako prilično autonomne prinuđene su konstantno da se ponovo izmišljaju i redefinišu, u protivnom postaju dosadni. Ovaj konstantni pritisak može kod mladih osoba izazvati anksioznost ili depresiju. Još jedan gorući problem ovih platformi je njihova velika moć i nemogućnost države da odredi jasne zakonske okvire šta je to prihvatljiv sadržaj na istim. Ovi novi oblici dječije socijalizacije stvaraju nove, do sada nepoznate probleme i trebaće im svojevrsna nova pedagogija da se suoče sa istim.
Ovaj tekst ne pretenduje biti nekakav panični pamflet protiv tehnološkog progresa, već pokušava detektovati posjedice istog. Život digital natives biće opterećen istim problemima koje su imali i njihovi prethodnici (ljubav, društveno prihvatanje, seksualnost) samo će modusi njihovog ispoljavanja biti različiti, a starije generacije će morati da se nauče živjeti sa tom različitošću.
