Vikend aktivizma se već šest godina održava u Banjoj Luci i predstavlja niz edukativno – kreativnih radionica u javnom prostoru na kojem učesnici_ce imaju priliku da se upoznaju sa metodama društveno odgovornog djelovanja kroz rad u grupi, razgovor sa aktivistima_kinjama iz različitih oblasti, te uspostave saradnju sa drugim mladim ljudima iz BiH.
Ove godine Vikend aktivizma održao se od 18. do 20. avgusta u banjalučkom parku “Dr Mladen Stojanović” , a učesnici su imali priliku obići još nekoliko lokacija.
Prvi dan je počeo okupljanjem mladih aktivista_kinja u parku i radionicom team building. Poslije prve radionice učesnici_ce su sa Miodragom Dakićem, Jelenom Brkić i Aleksandrom Žoljom obišli lokacije nekadašnjeg Picinog parka, dječije igralište u Boriku i Građiš. Predavači su im prenijeli lična iskustva tokom borbe za očuvanje pomenutih lokacija, ali i objasnili zašto javni prostor pripada nama i zašto treba da se borimo za očuvanje istog.
,,Sa učesnicima_ama smo obišli tri lokacije u Banjaluci, a to su tzv. Picin park (inicijativa “Park je naš”), dječije igralište u naselju Borik (Građanska inicijativa za Borik), kao i atomsko sklonište u ulici Sime Šolaje tzv. Građevinu/Građiš (inicijativa „Građani grade Građevinu“). Kroz prenošenje dosadašnjih iskustava smo našim učesnicima pokušali, a nadam se i uspjeli prenijeti važnost građanskog samoorganizovanja i pravovremenog uključivanja u procese donošenja odluka. Fokus smo stavili na građansku inicijativu kao neposredni oblik građanskog učešća u pomenutom procesu, kao i modele mobilizacije građana. Željeli smo istaknuti važnost javnog prostora ne samo za naše političko djelovanje nego kao i prostor koji pripada svima nama, koji koristimo i prilagođavamo svojim potrebama“, rekla je Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu.
Drugi dan nije bio manje dinamičan, pa je počeo predstavljanjem brošure „Formalne i neformalne mogućnosti građana u lokalnoj sredini“ i radom aktivista u grupama na temu “Aktivizam u teoriji i praksi”.
Poseban fokus brošure je na neposrednim oblicima učešća građana u lokalnoj samoupravi i zakonskim regulativama. Dragana Stanković, master pravnica koja je jedna od autorica brošure, naglasila je da je cilj brošure ohrabriti građane da koriste sve raspoložive mehanizme učešća u poslovima lokalne samouprave, ali i da iniciraju i stvaraju nove oblike učešća, u skladu sa zakonskim odredbama.
Nakon predstavljanja brošure, učesnici_ce su dobili_e temu za rad i uslijedila je podjela i rad u grupama. Prva grupa je trebala da osmisli strategiju kako da komunicira sa nadležnim organima (pisanje dopisa, poziv za saradnju i sl.), a druga grupa imala je zadatak da osmisli medijsku strategiju za društveno angažovanu kampanju. Radionica je završena simulacijom press konferencije.
,,Najviše utisaka mi je ostavila subota kada smo imali radionicu o tome kako poslati dopis vlastima odnosno nadležnim organima u našoj lokalnoj zajednici. Posebno mi se dopao pristup predavačice Dragane za neke pravne stavke, kao i što smo dobili brošuru koja nam može biti od velike pomoći da se više aktiviramo na lokalnom nivou oko nekih pitanja o kojima možda lično do sad nisam mnogo razmišljala. Već sam smislila kako da šaljem dopis nadležnima u mojoj opštini za problem rasvjete u mojoj ulici”, navela je Danita Salimhodžić, učesnica koja dolazi iz Sanskog Mosta.
Završni dan aktivizma donio je nova iskustva učesnicima. Predavanje o mirovnom aktivizmu odražala je aktivistkinja Ivana Stanković, premijerno je prikazan film Vojislava Ercega Rad u nastajanju, koji se bavi naporom mladih učenika, srednjoškolaca iz Jajca, da obustave osnivanje 55. škole koja bi radila po principu segregacije odnosno “dvije škole pod jednim krovom”, a film je snimljen produkciji Oštre Nule.
Poslije prikazivanja filma uslijedio je razgovor sa akterima filma. Kroz razgovor sa učesnicima_cama smo se dotakli raznih tema od o nacionalizma u obrazovanju, društveno političe situacije u BiH pa sve do odgovornosti i rada na sebi kroz aktivistički angažman.
,,Zadnje dvije godine sam počeo da se bavim aktivizmom, a nacionalizam koji je kod nas u zapadnoj Bosni na jako visokom nivou me “isprovocirao” da se pokrenem. Na Vikend aktivizma sam se prijavio da čujem nove ljude i drugačija mišljenja. Problem u našoj zajednici je nedovoljna zainteresovanost mladih i često su nacionalno orjentisani. Mlade ljude možemo animirati kada organizujemo neke događaje, skupove, projekcije filmova i diskusije, jer mladima često fali takvih sadržaja. Kad se vratim vjerovatno ću organizovati filmsko veče u svojoj lokalnoj zajednici”, rekao je Kristija Akmadžić, učesnik iz Gruda.
GALERIJA: ŠESTI VIKEND AKTIVIZMA
Neminovno je da naše društvo ne smije biti uspavano i da treba mlade aktiviste. Tendencija napuštanja BiH je itekako izražena, ali ne znači da to treba postati praksa u budućnosti. Mladi koji drugačije razmišljaju i djeluju su potencijal za ostanak u zemlji koja itekako ima šta ponuditi.
,,Kvalitetnog programa za mlade uvijek fali, ali mladi su pokretačka snaga i onaj dio puzzle koja stvara jednu lijepu sliku. Kada se složimo možemo da postignemo ogromne stvari za ovu državu, bez obzira na to kako se zovemo i gdje smo rasli. Koliko je meni aktivizam i volonterizam dao, ja nikada neću moći vratiti. Mislim da se svi mladi trebaju uključiti u aktivnosti jer neće time ništa izgubiti, a samo mogu dobiti nova prijateljstva, znanja i vještine i mogu da izgrade sebe” , zaključio je Đorđija Kašiković, učesnik iz Bileće.