U četvrtak prošle sedmice prekinuta je sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH nakon što je postalo jasno da nema saglasnosti za usvajanje Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju u većem bh. entitetu.
Iako je ovaj prijedlog zakona nedavno dobio podršku delegata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, podrška u Domu naroda ovog puta je izostala jer su predstavnici hrvatskog naroda tražili povećanje takozvanog općeg boda za obračun penzija. Međutim, to je, kako je pojašnjeno, potpuno neprihvatljivo federalnoj Vladi zbog fiskalnih razloga. Sjednica je nakon toga prekinuta, uz najavu da će biti nastavljena 26. januara. O čemu se ovdje radi?
U odnosu na postojeće zakonsko rješenje, novi zakon predviđa drugačiji obračun penzija.
Novina je u tome da će ubuduće svaki osiguranik za svaku godinu staža sa plaćenim doprinosima dobivati u obračunu penzije jedan bod ako mu je plata bila prosječna, odnosno dva ako mu je plata u toj godini bila duplo veća, to jest pola boda ako mu je plata bila duplo manja od prosječne i tako dalje. Potom se svi ti bodovi zbroje i dobije se ukupni lični koeficijent koji se zatim množi sa vrijednošću općeg boda, a koji se pak izražava novčano – dakle u konvertibilnim markama – pri čemu je predviđeno da njegova vrijednost iznosi 13,6 KM. Međutim, postojao je i prijedlog da vrijednost tog općeg boda bude daleko manja, odnosno 11,6 KM, ali je sve zapravo zapelo na tome što su iz Kluba Hrvata tražili da vrijednost boda bude veća. Tačno 14,3 KM.
Predstavnici hrvatskog naroda su iskazali zabrinutost da novi prijedlog zakona ide u pravcu još većeg povećanja ionako ogromnog socijalnog jaza u FBiH, pri čemu bi, kako tvrde u opoziciji, penzije za 90 posto sada zaposlenih u budućnosti bile smanjene, dok bi za preostalih 10 posto, koji i sada imaju visoke penzije, one bile dodatno povećane. “U praksi to znači da svi radnici koji sada imaju platu ispod 800 KM ne bi mogli imati u budućnosti penziju veću od 380 KM, a to je 90 posto svih zaposlenih u FBiH”, kažu u SDP-u. Isto kažu i u Klubu Hrvata, ali malo drugačije. Oni zapravo pitaju izvršnu vlast da im odgovori na jednostavno “famozno pitanje”: hoće li penzija učiteljice koja će biti penzionisana po novom zakonu biti jednaka ili manja od penzije učiteljice koja će biti penzionisana po postojećem, starom zakonu, te kolika je zapravo razlika između tih penzija iskazana u KM? Kako to obično biva kod nas, svi inače jako grlati i bezrazložno pričljivi predstavnici federalne Vlade sada “mudro šute”. A upravo zbog toga iz Demokratske fronte (DF) upozoravaju ovdašnju javnost da će s primjenom novog zakona oni koji imaju najmanje penzije u budućnosti imati još manje, dok će oni koji imaju visoke penzije u budućnosti imati još veće. Dodaju da će više od 80 posto sadašnjih zaposlenika u FBiH imati u budućnosti minimalnu penziju od jedva 326 KM!
Novina u zakonu je, također, i “trezorsko poslovanje” koje je uspostavljeno po ugledu na isto rješenje u Republici Srpskoj. Ubuduće bi se svi prihodi doprinosa za PIO slijevali na jedan budžetski račun, a na taj bi način, kako tvrde oni koji podržavaju nova zakonska rješenja, isplata penzija bila sigurnija i redovnija, pri čemu se ni oni nisu ni osvrnuli na pitanja o visini penzija ili pak o visini općeg boda. Pogledajmo sada šta, između ostalog, zaista piše u pomenutom prijedlogu zakona. No, prije toga, skrenimo pažnju i na to da neki delegati u Domu naroda upozoravaju da je sadašnji tekst zakona drukčiji u odnosu na nacrt koji je usvojen na Zastupničkom domu. S obzirom na to da ne znamo o čemu je u tom slučaju riječ, mi ćemo se ovog puta osvrnuti samo na prijedlog zakona koji je u formi nacrta objavljen na internet-stranici federalne Vlade.
U tom se prijedlogu, pored općih definicija, navodi u članu 40. da pravo na starosnu penziju ima svaki osiguranik koji navrši 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Zakon, također, predviđa da se starosna granica može snižavati najviše do 55 godina, dok se u članu 44. opisuje određivanje ličnih bodova osiguranika, pri čemu se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777. No, to smo već daleko slikovitije i razumljivije pojasnili na gornjem primjeru koji je i predstavljen u Domu naroda. Zakon potom propisuje prava na penzije po osnovu invalidnosti, zatim novčane naknade za fizičku onesposobljenost, usklađivanje penzija te najnižu penziju kao i zajedničke odredbe. Zapravo, zakon završava odjelom vezanim za finansiranje, ali i to smo već pominjali, jer se to zapravo odnosi na već pomenuti sistem “trezorskog poslovanja” koji je bukvalno prekopiran iz RS-a. To je manje-više sve od Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju u FBiH. Ono što javnosti nije saopšteno je slijedeće.
Novi prijedlog zakona je opet napravljen u tijesnoj saradnji sa Svjetskom bankom i MMF-om, što sudeći prema dosadašnjem iskustvu zapravo znači da su ključne odrednice novog zakona bukvalno napisali predstavnici međunarodne zajednice. Tu saradnju zapravo i nije pretjerano teško otkriti, jer sve to veoma jasno i nedvosmisleno odavno piše u Svetoj knjizi federalne Vlade (čitaj Reformskoj agendi; op. a.) u kojoj se navodi da će sistemi socijalne zaštite biti reformirani u konsultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om. Ako sada upomoć pozovemo zdravu pamet, brzo ćemo shvatiti da Svjetskoj banci i MMF-u itekako odgovara svako povećanje prihoda u budžet (uplate doprinosa), uz paralelno smanjenje rashoda iz budžeta (isplata nižih penzija). Zašto? Pa jednostavno, zbog otplate rata njihovih kredita. No, i to nas onda opet vodi do onoga što tvrdi opozicija.
Cijela priča se ovdje ne završava, jer je BiH jedna zaista čudna zemlja. Mak Dizdar je svojevremeno pjevao o Bosni kao o posnoj i bosoj, hladnoj i gladnoj, ali prevashodno o prkosnoj i ponosnoj zemlji. Nažalost, današnja BiH nema nikakve veze s Makovom.
Danas postoji samo jedna neshvatljiva nezainteresiranost domaće javnosti za bilo šta osim za sport, klađenje i iseljenje, danas postoji samo jedan nerazumljiv izostanak bilo kakvog kritičkog stava javnog mnijenja o bilo čemu. Pojasnimo na primjeru.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, na kraju prošle godine u FBiH bilo je zaposleno ukupno 504.128 osoba. Uz novi zakon neko tim zaposlenim kaže da će prema njemu njih čak 403.302 u budućnosti imati – i to samo ako budu imali dosta sreće – mjesečnu penziju od samo 326 KM (163 eura). I znate li koliko je od te silne armije od 403 hiljade ljudi došlo pred federalni Parlament da protestuje protiv usvajanja ovog zakona? Ili bar da se raspita o svemu tome. Dvoje. Jedan penzioner iz Goražda i jedan građanski aktivista iz Zenice. Zbog toga na kraju nećemo ništa zaključiti o Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Umjesto toga zaključit ćemo da je blagoslovljena svaka izvršna i zakonodavna vlast koja ima ovako nezainteresiran, poslušan i ponizan narod. Može raditi šta god hoće i pri tome mirno spavati.
