Živjeti sam za vrijeme korona virusa

Biti fizički izolovan od svojih najmilijih tokom dužeg vremena nešto je što većina nas nikada ranije nije iskusila. Iako je neprijatno, tjeskoba koju osjećate normalan je odgovor na situaciju. To ne znači da ima nešto “pogrešno” u vama. „Baš kao što glad označava potrebu da jedemo, a žeđ nam signalizira da pijemo vodu, smatra se da je samoća biološki nagon koji nas motiviše da se ponovo povežemo“, rekla je Maja Zorić, psiholog i  sistemski porodični psihoterapeut.

Koji je najbolji način da se prođe kroz ovaj period izolacije?

Mnogo je strategija koje možete upotrebiti za osiguranje dobrobiti i dobrog mentalnog zdravlja. Većina njih uključuje ili pronalaženje načina da odvratite pažnju (budite zauzeti) ili nađete načine da se povežete sa drugima (uprkos okolnostima). Skretanje pažnje vam pomaže da izbjegnete užurbavanje u svemu što je pogrešno, a to je faktor rizika za depresiju. Na ovaj način, pokretanje malih projekata (aktivnosti) ili pronalaženje drugih oblika ometanja može vam pomoći da održite nivo raspoloženja. Suprotno tome, boravak na društvenim mrežama na netradicionalne načine može vam pomoći da se osjećate manje izolovano i borite se protiv usamljenosti.

Možete li nam reći kako se samci odnosno osobe koje žive same nose sa ovom situacijom? Šta vase iskustvo govori?

Osjećamo se usamljeno tokom pandemije korona virusa. Socijalna distanca je teška za sve nas, ali ljudi koji žive sami možda se trenutno još više bore. Ona naglašava važnost ljudi koji žive sami koji pokušavaju ostati povezani sa onima do kojih nam je stalo.”Jedna od stvari koje sam čula od ljudi je da je zanimljivo to što sada počinješ da shvataš sa kim zapravo osjećaš bliskost, jer nije važno ko živi u tvojoj blizini ili kome je lako doći”, kaže ona. Moja drugarica koja živi sama u stanu, rekla je da doživljava usamljenost i ljubomoru prema ljudima koji imaju partnera, prijatelje ili porodicu sa kojima mogu okupirati tokom karantina. Ponekad se osjeća nevidljivo. “Ja sam po prirodi introvert i pomalo pustinjak, tako da cjelokupna promjena načina života nije bila toliko daleko od moje uobičajene dnevne rutine. Ali sada kad nisam u mogućnosti da se upustim u te male doze interakcije između osoba i druženje sa prijateljima i porodicom ili da uživam u toplini velikog zagrljaja dok pozdravljam klijente, shvatam koliko je to veoma važno ljudski dodir i interakcija između ljudi bili su za mene da se osjećam povezano i kao da pripadam nekoj vrsti plemena, grupe. ”

Kako usamljenost utiče na naše mentalno zdravlje?

Nažalost, usamljenost zaista može dovesti u rizik naše mentalno zdravlje, zbog čega je tako važno biti proaktivan u vrijeme poput ovog.  „Socijalna izolacija postavlja pojedince u veći rizik od razvoja anksioznosti i depresije i može pogoršati druga već postojeća stanja ugroženog mentalnog zdravlja“, kaže psihoterapeutkinja Maja Zorić. „Nadalje, izolacija koja je u toku može biti traumatična, posebno za osobe sa istorijama traume ili dijagnozom PTSP-a koja je prošla.“ Ona apeluje na sve, posebno na one osobe koje već imaju psihičke teškoće – da se ozbiljno pozabave brigom o sebi i digitalnim socijalnim kontaktima. Maja kaže da je u ovom pokušaju ključno biti održavanje kontakta sa terapeutom (ako ga već imate). Mnogi terapeuti su svoju praksu premjestili na internet ili preko telefona.

Kako se nositi sa usamljenošću?

Jedna od glavnih stvari koju možete učiniti kao osoba koja živi sama i koja se suočava sa usamljenošću tokom društvene izolacije je da budete u bliskom kontaktu sa prijateljima i porodicom putem interneta – a to ne znači da samo listate po Instagramu i lajkujete njihove fotografije. Razgovor putem video ćaskanja najbolja je zamjena za ranija druženja. Maja preporučuje najmanje dva do tri poziva dnevno za upravljanje usamljenošću. Neke platforme koje možete koristiti uključuju Facetime, Facebook Messenger, WhatsApp, Skype ili Zoom.  Možete čak i zakazati svoje pozive kako biste dodali neku strukturu u svoje dane, kako biste imali nešto čemu biste se mogli posebno veseliti. Na primjer, možda možete imati kontinuruirane sastanke kako biste svakoga petka u šest u grupni video chat razgovarali s nekolicinom svojih najboljih prijatelja tokom virtualnog veselog sata ili subotnje trivijalne večeri na Housepartyju.

Jedna prijateljica, koja živi sama, kaže da joj je Facetime bio ključan u borbi protiv samoće dok je socijalna distancija. Ima grupu ljudi koje svakodnevno “viđa” kako bi joj pomogli da održava zdrav razum. “Videom svakodnevno razgovaram sa sestrama i tetkom”, kaže ona. “Teško je ne osjećati se usamljeno, ali na svu sreću tu je Facetime i osjećam kao da zapravo održavam vezu više nego obično dok sam sama.”

Šta je sa upoznavanjem putem interneta?

Aplikacije i web lokacije za upoznavanje nisu se usporile i, u stvari, skaču kao i uvijek, čak i ako se ljudi koji se podudaraju nemaju namjere sastajati u narednim sedmica. Maja je dala zeleno svjetlo za ćaskanje putem aplikacija za upoznavanje, sve dok se ne lično susrećete. „Iako se online upoznavanje trenutno može osećati uzaludnim, zbog činjenice da stvarni dio poznanstva nije opcija, samcima se pruža prilika da se zaista upoznaju prije sastanka“, kaže ona. „Ohrabrujem svoje klijente da polako vode stvari, FaceTime i zaista se upoznaju.“

Moja 30-ogodišnja drugarica nastavlja aktivno “izlaziti” kroz aplikacije kako bi pobijedila usamljenost. „Odlučili smo se za video chat, razgovarali sat vremena, oboje smo pili pivo i preznojavali se. Oboje imamo mačke koje su se neprestano pojavljivale i olakšale razgovor “, kaže ona. „Bilo je lijepo znati da čak i kod svih nas koji ovo prolazimo postoji još osnova za upoznavanje drugog čovjeka. Skoro da je lakše biti ranjiv jer to svi osjećamo. ”

I ako završite susret sa nekim sa kim razgovarate nakon što se sve ovo završi, biće toliko uzbudljivije sa svim tim nagomilavanjem koje sada imate.

Imate li neke preporuke za ideje koje bi osobe u izolaciji trebale učiniti, a koje su dobre za mentalno zdravlje?

Imati kontakt sa drugim ljudskim bićima najvažnija je stvar koja se može boriti protiv samoće. Još nešto što je odlično je odazak u šetnju ili nešto slično. Maja preporučuje bar jednu šetnju dnevno. Ako živite u predgrađu ili negdje u ruralnim područjima, trebalo bi biti prilično lako prošetati i ostati par metara dalje od bilo koga drugog koji bi takođe mogao biti u šetnji. Ako ste u nekom gradskom području, budite sigurni da držite podalje od prolaznika. Možete i voziti bicikl ili rolati, ako je to vaš stil. Osim ovih savjeta, evo još nekih stvari koje možete učiniti sami da biste unaprijedili svoje mentalno zdravlje:

Meditirajte ili uradite neke kod kuće vježbanje putem YouTube videozapisa. Radite na učenju nove vještine putem internetskog kursa. Uradite nešto kreativno poput crtanja, slikanja, bojanja ili igranja na instrument. Izbjegavajte da prvo provjerite vijesti / društvene medije. Slušajte muziku i plešite. Pravite redovne pauze od posla ako radite od kuće

Primjetili smo da mediji stalno nude neke sadržaje kako provoditi vrijeme u izolaciji. Da li to kod pojedinaca može da izazove otpor?

Sa svim ovim slobodnim vremenom kod kuće i u našim rukama, možda ćete se osjećati  pod pritiskom da budete izuzetno produktivni za to vrijeme, posebno ako ste sami. Maja kaže da ima na umu “karantinski perfekcionizam.” „Društveni mediji šalju poruku da moramo biti uber produktivni u odnosu na novo pronađeno slobodno vrijeme. Ne trebate pisati novi roman ili savršeno organizovati svoj ormar”, kaže ona. „Pozivam ljude da sebi daju dozvolu da ovo vrijeme koriste na način koji najviše voli. Sve dok su vaši mehanizmi za suočavanje razni, samo dozvolite sebi da radite ono što trebate da biste kroz dan prošli sa što većom lakoćom i milošću.”

Kada potražiti stručnu pomoć?

Nas su preplavili podaci o korona virusu i tjeskoba mnogih ljudi je u svakom trenutku velika. Ako se vaši mehanizmi suočavanja ili ponašanja pogoršaju, ako počnete piti više od uobičajenog ili zloupotrebljavate droge, možda ćete trebati napraviti korak unazad i posegnuti za pomoć, bilo da se otvarate voljenoj osobi kojoj vjerujete, ili vašem terapeutu. Uz to, ako se osjećate kao da vam mentalno zdravlje zaista pati i niste već na terapiji, sada je sjajno vrijeme da se obratite internetskom terapeutu, što može biti korisno ne samo sada, već i dugoročno! Upamtite, niste jedini koji se time bavi. Ako vam donosi utjehu, svi mi sami smo sami!

Šta biste savjetovali osobama koje žive same?

1. Prvo, označite šta osjećate. Kao, „Osjećam se uplašeno i trenutno sam“ ili „Osjećam se isključeno od prijatelja i porodice“. Stavljanje riječi u ove teške emocije može im olakšati težinu. “Znajte da je trenutno teško vrijeme i da niste sami”, rekla je psiholog Maja Zorić. „Mnogi drugi se osjećaju kao vi. Osjećaj zajedničke borbe može takođe pomoći da negativna osjećanja budu podnošljivija. ” Potvrdite emocije koje imaju smisla s obzirom na okolnosti, a pritom takođe nježno dovodite u pitanje odluke, samoiskrene ili sramotne misaone obrasce koji nastaju.“ Takođe, jako je korisno vođenje dnevnika svojih emocija tokom izolacije: pravljenje bilježaka o stvarima koje čine da se osjećate zadovoljnim ili postignutim tokom dana.„Ljudi su uradili studije koje pokazuju da empatija ili zahvalnost prema drugima, ali i prema sebi, zaista mogu poboljšati nivo blagostanja i sreće“, kaže ona.
2. Sjetite se zašto trenutno ostajete kući- Maja kaže da je prilagođavanje našeg razmišljanja i očekivanja ključno za izbjegavanje osjećaja usamljenosti. To znači da je prihvatanje događaja izvan naše kontrole i da znamo da je udaljenost od ljudi i stvari koje volimo samo privremeno. “Trenutno živite sami. A sada nemate izbora. Tako da možete ili vikati cijeli dan ili maksimalno iskoristiti”,. Pridržavajući se protokola, dajete svoj udio kako biste pomogli usporiti širenje bolesti u vašoj zajednici. „Kada se suočimo sa bilo kojim stresom, istraživanje pokazuje da način na koji procjenjujemo situaciju može uticati na naš fiziološki odgovor. Promijenite svoj način razmišljanja: umjesto da tumačite situaciju kao odsječenu od drugih, usredsredite se na to da zaštitite one koje volite.“
3. Kreirajte rutinu i pokušajte je se pridržavati., od redovnog društvenog kontakta, sve do načina spavanja i ishrane. Maja savjetuje ljude da planiraju život samo kratkoročno, čak i jedan ili dva dana unapred. “Svi smo izgubili kontrolu nad svojom stvarnošću. Imali smo raspored, planirali smo aktivnosti”, kaže ona. “Tako smo mogli vidjeti raspored sljedeće nedelje i tačno smo znali šta ćemo raditi, a sada je to malo drugačije.” Pokušaj da postavite tri upravljiva cilja dnevno, može da pomogne da se stvori osjećaj ostvarenja. “Tada možete mirnije otići u krevet jer znate da imate strukturu i nešto što treba da uradite – svrhu – za sutra”, kaže Maja.

Na pitanje kakve će savjete dati drugima, imala je jednostavnu poruku: “Slušajte sebe i budite ljubazni prema sebi, konačno možete odvojiti vrijeme da ništa / sve / ništa ne učinite bez krivice ili kompromisa.”