U savremenom društvu kada smo pretrpani obavezama, rokovima, kada smo hronično umorni i konstantno pod stresom, briga o sebi bi trebala biti prioritet. Ono predstavlja vođenje računa kako o fizičkim, tako i o mentalnim, emocionalnim i socijalnim potrebama. Evo nekoliko savjeta kako da integrišete više brige o sebi u svoj život koje nam je dala Maja Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut.
- Izaberite zdraviju opciju većinu vremena.
Veoma je teško psihološki se osjećati dobro ili imati energije za uživanje u životu ako se fizički osjećate loše. Zdrav životni stil uključuje ishranu koja vam donosi energiju i vitalnost. Takođe uključuje redovno vježbanje, koje dokazano povećava mentalno blagostanje.
- Prepoznajte i poštujte sopstvene potrebe.
Baš kao što vam se savjetuje da prvo stavite sopstvenu vazdušnu masku prije nego što pomognete drugima u smjernicama o bezbjednosti aviona, istina je da prvo morate da vodite računa o svojim potrebama da biste pomogli drugima. Važno je biti iskren prema sebi šta su vaše potrebe – da li vam je potrebno samo veče nedjeljno da biste se obnovili? Da li treba da isključite telefon za vrijeme ručka? Ako ne uživate u tenisu, ali idete nedeljno jer to voli vaš prijatelj, možete li prestati?
- Postavite granice i recite ne onome što ne želite.
Granice su zaista najvažnije sredstvo kada je u pitanju dobra briga o sebi. Veoma je važno prepoznati svoja ograničenja i držati ih se. Reći ne drugima može u početku biti teško. Ali to se može lijepo uraditi, a s vremenom postaje sve lakše i gotovo ugodno dok vraćate energiju i vrijeme koje je s pravom vaše. Zapamtite, svaki put kada kažete ne onome što zapravo ne želite da uradite, stvarate vrijeme za iskustva koja želite.
- Pustite ono što vam više ne služi.
Ako zaista ne želite nekoga u svom životu ili ste ga prerasli, pustite ga. Pripazite na „treba“. Bilo šta što se radi jer bi to „trebalo“ bilo je nešto što radite iz krivice ili obaveze, a ne iz vlastite brige. A obaveza često dovodi do nezadovoljstva, negativnog razmišljanja i, dugoročno gledano, moguće depresije jer se sve više iscrpljujete time što idete protiv sebe kako biste udovoljili drugima.
- Postavite ostvarive ciljeve i neprestano radite na njihovom ostvarivanju.
Ciljevi vas stalno preispituju šta želite i radite na tome. Ni ciljevi ne moraju biti veliki. Možete svakodnevno postavljati mini ciljeve kako biste poboljšali osjećaj postignuća.
- Neka uživanje bude bez pregovora.
Nemoguće je brinuti o sebi, a da sebi ne dozvolite vrijeme za uživanje u životu. Reći sebi da će vam trebati vremena da napravite nešto u čemu ćete uživati kada posao bude završen za nekoliko godina znak je radoholizma i često dovodi do izgaranja. Bilo da je vrijeme sa porodicom, sesija u teretani ili noćni izlazak, u dnevnik unesite vrijeme za uživanje isto kao i bilo koji drugi prioritet.
- Njegujte podržavajuće odnose.
Utvrđeno je da je osećaj povezanosti sa drugima kamen temeljac za dobro mentalno zdravlje. Odnosi su važni. Pažljivo odaberite svoje i odvojite vrijeme za ljude oko kojih možete biti najviše. Bolje je imati nekoliko dobrih prijatelja nego mnogo poznanika.
- Slušajte sebe.
Briga o sebi uključuje život za sebe preko ispunjavanja drugih želja za vama. Otkrijte ko ste i koje su vaše vrijednosti i uvjerenja. Provoditi neko vrijeme sami svake nedjelje je jedan od načina da stupite u kontakt sa onim što zaista mislite i osjećate.
- Vježbajte samosaosećanje.
Samopoštovanje je sjajno, ali možda je važnije saosjećanje sa sobom, umjetnost prihvatanja i dopadanja sebi bez obzira na to šta radite, govorite ili mislite.
- Prihvatite podršku.
Ponekad je najbolja briga o sebi samo dopuštanje drugim ljudima da to rade. Naučite da delegirate umjesto da upravljate svime što treba učiniti sami. A kada se mučite sa emocijama, obratite se onima koje volite i kojima verujete ili potražite pomoć obučenog stručnjaka.
