Treća životna dob u izolaciji

|

Intervju

Stanje pandemije koje nas je u proteklom periodu zadesilo, svima nam je donijelo promjene i primoralo nas je  da se u većem ili manjem stepenu prilagođavamo novonastalim okolnostima. Ove promjene nikako nisu zaobišle i naše građane koji pripadaju starijoj populaciji. Sa našom današnjom gošćom, Zoricom Railić-Perić, diplomiranim psihologom i sistemskim porodičnim terapeutom razgovaramo o trećoj životnoj dobi I svemu onom s čim se pripadnici ove populacije suočavaju.

Šta nam uopšteno možete reći o ovom životnom periodu?

Ako pričamo o hronološkom starenju, donja granica je negdje oko 60 -65 godina života.Ovo je doba promjene socijalnih uloga (npr. penzionisanje). Uobičajeno je da se uz ovo razdoblje ljudskog života povezuje smanjena tjelesna snaga i slabije zdravlje. Međutim, treba imati na umu velike individualne razlike među osobama u kasnoj odrasloj dobi. Ove se razlike mogu uočiti u stepenu zadovoljstva životom, kvaliteti života, aktivnosti, socijalnoj uključenosti i nivou doživljenog stresa. Postoje ljudi koji su visoko funkcionalni u različitim domenima iako su već duboko zagazili u sedmu pa čak I osmu deceniju života. Ja u sklopu svog radnog mjesta svakodnevno susrećem osobe koje pripadaju tzv trećoj životnoj dobi I mogu reći da je dosta njih veoma intelektualno očuvana, očuvane su im i druge sposobnosti ( refleksi, opažanje..). Neki još uvijek aktivno rade kao honorarni radnici ili se čak uveliko još uvijek bave poljoprivredom. Interesantna mi je činjenica da veliki br njih upražnjava i fizičku aktivnost , oni to zovu jutranja fiskultura koju njeguju još od vojničkih dana.

Stariji ljudi su često izloženi diskriminaciji I to na osnovu svojih godina. Njima se društvene uloge pripisuju na osnovu godina a ne funkcionalnosti ili potreba I želja. Često ćemo čuti “prestar je, nije on više u tim godinama da može…” Ovo se čak može primijetiti i u načinu komunikacije sa starijim osobama koja često može biti pojednostavljena I neprirodnog emocionalnog tona.

Kako situacija vezana za korona virus može da utiče na stariju populaciju?

Ovaj period I te kako može biti veoma stresan za stariju populaciju. Prvenstveno mislim zbog često prisutnih informacija da su upravo oni najranjiviji I najugroženiji kada je korona u pitanju. Stalno se u medijima naglašava ta činjenica. Pretpostavljam da dosta starijih osoba redovno prati vijesti. Mnogo starijih lica već pati od određenih hroničnih oboljenja što uveliko može da intenzivira strah I bojazan za vlastito zdravlje pa čak I život.  Uz to ograničenost posjete porodičnom doktoru I drugima koji vode brigu o njihovom zdravlju može biti dosta zabrinjavajuće.

Kako gledate na ograničenost kretanja starijih osoba?

Desilo da se iz preventivnih mjera skoro u potpunosti ograničilo kretanje starijim osobama. Ljudi koji su do skoro živjeli normalno, dovedeni su u situaciju da ne mogu skoro nikuda I ništa. To može biti prilično frustrirajuće. Ako su stariji ljudi više upučeni na svoje bližnje, pogotovo na unuke ( što je svojstveno našem podnebljui kulturi) socijalna izolacija I neviđanje će im svakako jako teško pasti. Dosta ljudi koji žive u gradovima imaju bašte negdje na selu I to im predstavlja veliko zadovoljstvo I razbibrigu. Obrađivanje bašte ili uređenje voćnjaka mnogima pomaže da ispune vrijeme te se na taj način osjećaju produktivno I korisno. U ovoj situaciji to im je onemogućeno.

Iako je ograničenost kretanja u njihovom najboljem interesu, mnogi to ne doživljavaju kao zaštitu nego kao ograničavanje. S toga je potrebno da se apeluje u tom pravcu I da se to češće naglašava. Preventivne mjere su u stvari u službi zaštite.

Koje emocije su prisutne kod starijih osoba u izolaciji?

Kao što sam već napomenula, izolacija može da donese osjećaj straha zbog onoga što se dešava I zabrinutost za vlastito zdravlje kao I kod većine ljudi u ovakvoj situaciji.  U zavisnosti od podrške porodice I prijatelja, neke osobe mogu da se osjećaju napušteno, zapostavljeno, usamljeno I razdražljivo. Pogotovo ako starija osoba živi sama ovakve misli I osjećanja mogu biti češća I intenzivnija pogotovo ako se intenzivira praćenje medija koji uglavnom svako izvještavanje počinju sa praćenjem stanja ( broj novozaraženih, broj umrlih sa naglaskom na godine…)

Šta kada starije osobe ne shvataju ozbiljno upozorenja I ne pridržavaju se propisa?

Kada postoji reealna životna opasnost, psiha u zaštitne svrhe reaguje na različite načine. Prirodne reakcije su: borba, bježanje ili zamrzavanje (osoba ne reaguje).

U ovom slučaju, borba bi bila poštovanje zaštitnih mjera a emocionalna reakcija koja je prati jeste anksioznost I strah. I ova emocionalna stanja sam već pomenula.

Oni koji bježe, ne bježe bukvalno već negiraju problem ili ga minimiziraju. Na ovaj način se osoba štiti od emocija koje su neprijatne tj pokušava da smanji osjećaj uplašenosti.

I na kraju, postoje oni koji se “zamrznu” tj uopšte ne reaguju I ponašaju se kao da problem ili opasnost ne postoji. Dakle, postoje ljudi među njima I stariji koji koriste ova poslednja dva mehanizma odbrane što svakako nije korisno. Na taj način možemo objasniti zašto neki ljudi, među njima I stariji, ne poštuju propisane mjere zaštite. Moja prijateljica mi je rekla da joj je jako teško bilo roditelje natjerati da nose rukavice I maske I da ograniče kretanje. To su pravdali mišljenjem da se pretjeruje, da su male šanse da će to njih da zakači…

Kako onda postupiti u ovakvim situacijama?

Mnoge mlade ljude razgovor sa starima frustrira zbog predrasuda da stare osobe pričaju samo o sebi i svojim problemima i to preopširno, da su u razgovoru s mladima stari neprilagodljivi, nepažljivi, rigidni, preosjetljivi. Interakcija sa starima otežana je i zbog očekivanih teškoća u interakciji pripisivih slabijem sluhu i sporijoj obradi informacija.

Svakako da ih ne trebate galamiti u smislu da naglašavate njihovu neodgovornost. Ne tretirati ih kao djecu. Smireno I argumentovano razgovarati I objasniti im da štiteći sebe štite I nas. Recite im da biste vi u stvari najviše patili da im se nešto dogodi. Svakako naglasite da je ovo samo privremena mjera I da će se stvari vrlo brzo vratiti u normalu ako se svi budemo pridržavali datih mjera I propisa.

Kakva je njihova socijalna mreža?

U starijoj dobi socijalne mreže i socijalne interakcije se uglavnom smanjuju što zbog mijenjanja radnog statusa, što zbog različitih gubitaka ( smrt supružnika, prijatelja). Međutim, nije isključeno da se u ovom periodu sklapaju nova prijateljstva naročito ako se starija osoba preseli u starački dom.

Ovo je period I kad se mijenjaju odnosi sa djecom. Sada djeca uglavnom preuzimaju brigu o roditeljima, najčešće kroz emocionalnu podršku, a u slučajevima teže onesposobljenosti i kroz fizičku brigu. Oni svakako uživaju u pažnji djece.

Inače, bez obzira na trenutnu situaciju, socijalna podrška u ovoj životnoj fazi je izrazito značajna. To kod starijih  smanjuje nivo stresa a samim tim može I da utiče na što bolji kvalitet života.

Starija dob sa sobom nosi veliki broj gubitaka I promjena ( penzionisanje,moguća promjena zdravlja) što zahtijeva određeni stepen prilagođavanja. Neki ljudi će vrlo lako da prihvate da nisu više radno aktivni te će razmišljati da je sad vrijeme da se posvete odmoru, unucima, nekim hobijima, dok će drugi penzionisanje doživjeti vrlo stresno jer im je to dokaz da nisu više toliko sposobni te će se osjeći  beskorisno, nervozno pa čak u nekom momentu i depresivno.

Koje su to praktične smjernice koje biste dali starijim osobama?

Ako ste preplavljeni mnoštvom informacija vezanih za korona virus I ako vas te informacije dodatno čine uznemirenim, svakako trebate ograničiti vrijeme koje provodite uz televiziju, radio ili internet. Što manje pred spavanje slušajte vijesti. Radije se zaokupite sadržajima za koje znate da vas opuštaju ( pročitajte nešto, popijte čaj, istuširajte se). Pripremite se na taj način za odmor I kvalitetan san, koji je preduslov za sledeći produktivan I odmoran dan.

Zaokupite misli starim uobičajenim aktivnostima ali I nekim novim stvarima koje biste mogli da probate da uradite. Moja majka je npr počela ponovo da hekla I da plete iako to godinama prije toga nije radila. Ona kaže da je to posebno raduje jer je umiruje I daje joj osjećaj korisnosti.

Pored održavanja starih aktivnosti I uvođenja nekih novih stvari u vašu dnevnu rutinu, ne zaboravite da je veoma važno I da se u toku dana odmarate. Odredite vrijeme za odmor I opuštanje I to redovno praktikujte. Tijelu I umu je potreban odmor. Da li će to biti pijenje kafe ili popodnevno drijemanje zavisi od vas.

Ne očekujte da vas uvijek vaši najmiliji prvi nazovu. Podignite slušalicu I vi nazovite vašu djecu, unuke ili prijatelje. Ispričajte im kako ste proveli dan, šta ste novo radili I šta vam je dan ispunilo. I njima će sigurno biti drago čuti da ste dobro I da se dobro nosite sa novonastalom situacijom.

Koje su preporuke za članove porodica starijih osoba?

Svakako da moramo biti svjesni specifičnosti koje donosi treća dob. Mnogi od naših starijih članova porodice su emocionalno osjetljiviji, razdražljiviji I potrebna im je dodatna pažnja. Vodite računa o onom e kako se oni trenutno osjećaju. Pitajte ih zato šta im nedostaje, šta im teško pada I na koji način biste im vi mogli olakšati postojeću situaciju. Ako navedu da se osjećaju usamljeno, zovite ih češće, podsjetite ih da ih niste zaboravili I da vam nedostaju. Ako su u strahu za vlastito zdravlje, dajte im informaciju da ćete im obezbijediti na vrijeme potrebne lijekove I da ćete ih odvesti ljekaru ukoliko se ne budu osjećali dobro.

Ako s druge strane kažu da su dobro, pohvalite ih na hrabrosti I umijeću da se nose sa stresom koji ova situacija izaziva.

Poruka za kraj

Praktikujte socijalnu I fizičku distancu ali ne I socijalnu izolaciju. Pokazivanje brige, ljubaznosti I samilosti u ovim momentima je od izrazite važnosti i nije nam ni u kojoj mjeri zabranjeno. Ukoliko smatrate da vam je ova situacija toliko opterećujuća da vam u velikoj mjeri remeti normalno funkcionisanje, san, raspoloženje I apetit, svakako razmislite da potražite stručnu pomoć.

Još jednom da napomenem da naše savjetovalište “Psiholuminis” organizuje besplatne online grupe podrške svakog petka od 20h. Sve informacije vezane za ovu aktivnost možete dobiti putem naše fejzbuk stranice I instagram profila.

Komentari