Umjetna inteligencija je već postala sastavni dio našeg život, a dalji razvoj i usavršavanje sistema koji koriste umjetnu inteligenciju za razumijevanje i analizu jezika, govora, slika, kao i za planiranje i rješavanje određenih zadataka je budućnost. Korištenje inteligentnih alata pomaže u različitim oblastima od kućnih poslova do sofisticiranih zadataka koji se izvršavaju u zdravstvenim oblastima. Efekat koji će umjetna inteligencija imati na ljudska prava je tema kojom se već bave institucije unutar Evropske Unije koje pokušavaju analizirati i pronaći adekvatne preporuke i rješenja kako bi se na efikasan način ostvarila ravnoteža između tehnološkog razvoja i zaštite ljudskih prava.
Kada se govori o ostvarivanju ravnoteže između tehnološkog razvoja i zaštite ljudskih prava, bogate zemlje Zapadne Evrope su već prepoznale neophodnost regulisanja upotreba sistema umjetne inteligencije kroz zakonodavni okvir kako bi se jasno propisala procedura koju javne vlasti trebaju da provode prilikom procjene učinka svakog sistema umjetne inteligencije na ljudska prava. Ova procjena se odnosi na sisteme koji se koriste ili koji će se koristiti u budućnosti. Poseban fokus i razlog za zabrinutost jeste način zaštite podataka koje ovi sistemi koriste. U tom kontekstu zaštita prava na privatnost i zaštita ličnih podataka predstavlja izuzetno važan aspket zaštite na koji se mora obratiti posebna pažnja.
Neki od bitnih elemenata na koje treba obratiti pažnju kada se govori o potencijalnom narušavanju, ugrožavanju i kršenju ljudskih prava upotrebom sistema umjetne inteligencije jeste prije svega procjena utjecaja umjetne inteligencije na postojeća i zagarantovana ljudska prava, zatim omogućavanje javnih konsultacija koje su predviđene kao sastavni i nužni dio svih rasprava koje se odnose na razvoj i korištenje sistema umjetne inteligencije, neizostavna obaveza država članica da omoguće primjenu standarda ljudskih prava u privatnom sektoru, uz naglašavanje da je obaveza, kao i u slučaju svih drugih kršenja ljudskih prava, osigurati pravo na pravni lijek.
Ukoliko upotreba nekog od sistema predstavlja kršenje ljudskih prava, kroz procjenu obima kršenja prava trebaju se odrediti mjere i mehanizmi kako bi se takvi rizici ublažili ili u potpunosti spriječili. Kako bi se ljudska prava koja potencijalno mogu biti ugrožena kroz upotrebu sistema umjetne inteligencije na odgovarajući način zaštitila, u Preporukama, koje je sačila Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, se predlaže mehanizam samooprocjene javne vlasti ili vanjske revizije, ukolliko se otkrije kršenje ljudskih prava, sve s ciljem da se omogući efikasan način kako bi se povreda otklonila..
U slučaju da se trenutno unutar nekog od tijela javne vlasti već koriste sistemi za koji se procijeni da narušavaju recimo pravo na privatnost i zaštitu ličnih podataka, preporučuje se da se upotreba takvih sistema obustavi, dok se ne osigura adekvatan mehanizam zaštite.
Kao standard u zaštiti prava i uputa za poštivanje pozitivnih i proceduralnih obaveza koje su zagarantovane i propisane Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sve države članice bi trebalo da koriste mjere koje smatraju nužnim za zaštitu prava pojedinaca koja se potencijalno mogu narušiti tokom trajanja životnog ciklusa sistema umjetne inteligencije.
Regulisanje, kontrola i nadzor nad upotrebom ovih sistema prepoznati su kao imperativ za države članice Evropske Unije, dok nije sasvim jaso kada će, kako i na koji načn vlastodršči i javna vlast evropske periferije i nerazvijenih zemalja Balkana pristupiti rješavanju ovog pitanja.
Do regulacije pitanja upotrebe sistema umjetne inteligencije posebno u poslovima koju obavljaju javne vlasti našeg podneblja, ostaju nam beskrajno dugi redovi za ovjere papira, obrazaca i kopiranje i ponovnu ovjeru već ovjerenih dokumenata. Dok Evropa napore ulaže u pronalazak rješenja za upravljanje, nadzor i kontrolu sistema koji koriste umjetnu inteligenciju, Balkan još uvijek traga za ljudskom inteligencijom.
