Građani na prvom mjestu, manje nacionalističke retorike, manje priče o prošlosti, više priče o budućnosti, ali o budućnosti za svakoga – poruke su koje je danas u Prijedoru javnosti uputio šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars Gunar Vigemark. Utopističke, dalo bi se zaključiti po svakodnevnim izjavama političara i zvaničnika u BiH.
„Niko ne može zaboraviti prošlost. Važno je ići naprijed i misliti šta ljude najviše zanima a to su bezbjednost i životni standard. Moja poruka danas je: građani su na prvom mjestu i ne dozvolite da se evropski put uspori zbog izbora ili zbog nekih neriješenih pitanja“, rekao je Vigermark.
On je dodao da treba razmišljati o onome što ljude najviše zanima a to su bezbjednost, bolji životni standard, zapošljavanje i bolji uslovi da ljudi ostaju u ovoj zemlji.
“To bi trebalo da budu teme, naročito u izbornim godinama. To treba da su teme o kojima će glasači razmišljati”, poručio je u izjavama medijima.
Vigemark se najprije sastao sa predsjednikom Demokratskog narodnog saveza (DNS) Markom Pavićem koji je u periodu od 2004. do 2016. bio i gradonačelnik Prijedora i u čijem su mandatu realizovani brojni projekti koje je finansirala EU.
“Žao nam je što aktuelnog gradonačelnika nema, što je odsutan. Jeste, znamo da je na godišnjem odmoru, drugi put planiraćemo tako da se ambasador i sa njim sastane. Jer mi zaista imamo izvanrednu saradnju sa gradom Prijedorom na svim poljima i u svim projektima”, rekla je jedna od Vigemarkovih saradnica dok su novinari u holu gradske uprave čekali izjave.
Vigemark je s Pavićem razgovarao o političkim pitanjima i pitanjima koja se tiču nivoa viših od lokalnog: krivično zakonodavstvo, migracije, organizovani kriminal, korupcija, terorizam,
„Mi bismo željeli da poštujemo evropske standarde, ali vi znate da se kod nas ratnim zločinima sudi po zakonu koji nije bio ni donesen u vrijeme kad su izvršeni zločini. Znači, nešto što nema nigdje u svjetskoj prkasi se kod nas dešava i mi smo zato oprezni da ne bi slično se moglo dogoditi“, naglasio je Pavić, navodeći da izmjene krivičnog zakona neće biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH ako se ne prihvate amandmani DNS-a podržani od svih pet delegata srpskog naroda, a predstavnici EU pokušaće objasniti šta vide kao problem u nekim od tih amandmana.
Vigemark je, kao što to obično čine predstavnici svih donatoskih organizacija, posjetio ljude i privredne subjekte koji su korisnici pomoći EU. Najprije novouseljenu stambenu zgradu u naselju Pećani, gdje je prije desetak dana upriličeno svečano uručenje ključeva za 50 porodica izbjeglih i raseljenih lica.
“Veoma je važno da svoje ekonomske potencijale dijele lokalne zajednice sa vlastima na entitetskom i državnom nivou, kao što je slučaj sa ovom zgradom u Prijedoru. To, međutim, nije uvijek slučaj i mi bismo voljeli vidjeti da su građani na prvom mjestu, ali to je veza koja nam nedostaje“, kazao je Vigemark.
Posjetio je i preduzeće “Edna Metalworking” koje je prije tri godine počelo sa jednim zaposlenim, danas ih ima 27, rade u dvije smjene i trenutno traže još tri radnika. Osnovana 2014. kao trgovačka firma, 2016. godine preregistruje se u proizvodnu djelatnost i kao početnik u biznisu koristi sve prednosti jednog od preduzetničkih inkubatora u Prijedoru sa cijenom zakupa od 2,5 KM po metru kvadratnom i drugim pogodnostima.
“Proizvodimo opremu za grijanje, sva proizvodnja ide njemačkom kupcu, po vrlo strogim uslovima. Sedmično i po tri izvozna imamo sada kad je sezona. Prvo smo se proširili na 200 kvadrata, a sad nam je i to malo. Bićemo sposobni napraviti sami sebi halu, a za ovo smo zahvalni EU i gradu Prijedoru odnosno Agenciji za ekonomski razvoj grada Prijedora ‘PRED-PD’ preko kojih smo i dobili donaciju EU – oko 40 odsto novca za nabavku CNC mašine vrijedne više od 100.000 KM”, rekla je direktorica ove firma Edina Rahman.
Vigemark je posjetio i poslovnu zonu u krugu bivše fabrike “Celpak” gdje je EU takođe sufinansirala razvojne projekte za mala i srednja preduzeća. Nakon Prijedora, prvi čovjek EU delegacije u BiH uputio se u Bihać gdje će sa lokalnim i kantonalnim vlastima razgovarati o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu.
