Prijedor će od iduće godine ponovo imati festival pozorišta.
Informaciju su prvi put javno izrekli predstavnici Odjeljenja za finansije gradske uprave na javnoj raspravi o budžetu grada Prijedora za 2018. godinu. Potvrdu ni iz nadležnog odjeljenja (za društvene djelatnosti) niti iz Pozorišta Prijedor tada nismo mogli dobiti. Obrazloženje: čekajte dok se usvoji budžet, bojimo se da ne bi ko pravio probleme. Zašto probleme? Zato što se budžet sa oko 60.000 KM povećava na 80.000 KM. Pa da ko od odbornika u lokalnom parlamentu ne bi rekao da je to malo previše za kulturu.
Osnivači su grad Prijedor i Pozorište Prijedor. Neće se održavati svake godine nego bijenalno odnosno naizmjenično s festivalom horova „Zlatna vila“. Što je dobar način za prevladati zasićenje u nekoj (organizaciono zahtjevnoj) manifestaciji. Isto se, na inicijativu Muzeja Kozare, desilo sa likovnom kolonijom „Sreten Stojanović“ koja se sada održava svake dvije godine, smjenjujući se s bijenalom radova na papiru. Sve su ovo, i nisu jedini, međunarodni događaji u kulturi.
To praktično znači da organizator ovogodišnje „Zlatne vile“ do druge polovine decembra 2017. nije znao čime raspolaže a festival koji se održava u maju 2018. To dalje znači da se teško može doći do super ozbiljnih učesnika. Na primjer, pozvali su jednom jedan jak hor iz Norveške. Odgovorili im da im je raspored uvijek popunjen dvije godine unaprijed. To takođe znači da će dvogodišnja dinamika i ovog festivala, kao i pozorišnog, omogućiti kvalitetnije pripreme i siguran kontinuitet.
Sada kad više nema bojazni podijeliti informaciju sa širom javnosti, iz Odjeljenja za društvene djelatnosti rekli su za portal zamisli.ba da su, razmatrajući opravdanost sadašnjih manifestacija iz oblasti kulture, uočili prazninu kada je u pitanju pozorišna umjetnost i da su stoga odlučili začeti novi festival teatra kojim bi se ovdašnjim pozorišnim radnicima odalo priznanja za uspješan, 65 godina dug rad.
Zasad je poznato da će budući festival pozorišta trajati oko sedam dana i da će za učešće moći konkurisati profesionalna pozorišta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Poznato je da će se, kao i horska smotra, održavati sredinom maja kao dio programa obilježavanja Dana grada Prijedora. „Vjerujemo da ćemo za vrijeme trajanja festivala moći razmjenjivati iskustva i uspostavljati saradnju sa kvalitetnim pozorišnim kućama, a da će građani imati priliku vidjeti niz kvalitetnih predstava i steći uvid u pozorišnu produkciju u regionu“, kažu u Pozorištu Prijedor.
Više je nepoznanica, jer je priprema za izradu dokumenata kojim će se regulisati organizacija, način finansiranja, koncepcija, propozicije i nagrade festivala. Osnivači su, kažu, sigurni da budući festival neće doživjeti sudbinu prethodnog, te da će biti pozorišni u suštinskom smislu te riječi, a ne propagandni niti politički kao što je to bio prethodni.
Naime, 1993. godine opština Prijedor i „Srna fest“ osnovali su Festival pozorišta Republike Srpske „Kočićeva srpska scena“ koji se u Prijedoru održavao do 2003. godine.
Ostalo je nejasno kome je palo na pamet da baš u ratnim strahotama organizuje festival pozorišta. Prema mišljenju poznavalaca, bio je to politički projekat koji je tadašnja vlast Republike Srpske nastojala koristiti u propagandne svrhe.
Ni kriv ni dužan u to je uvučeni Petar Kočić po kojem je pompezno festival nazvan, iako najveći broj predstava nije imao dodirnih tačaka sa njim i njegovim vremenom. Uglavnom su to bile predstave rađene po dramskim tekstovima nastalim osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka.
Da stvar bude još interesantnija, malo ko bi sa sigurnošću mogao tvrditi da je u takmičarskom dijelu festivala odigrana ijedna predstava rađena po nekom Kočićevom djelu, uključijujući i najpoznatije – dramu „Jazavac pred sudom“.
Vlada Republike Srpske digla je ruke od prijedorskog festivala, mada razloga za to nije imala. Pozorišta koja su dolazila, te pozoriši kritičari i poznati srbijanski glumci koji su presjedavali žirijima, nisu štedjeli komplimente gradu domaćinu i ovdašnjem pozorištu na organizaciji.
Vjeruje se da su na gašenje festivala uticali kompleksi probuđeni u Banjaluci, kako tamošnjih pozorišnih umjetnika, tako i političkog vrha. Oni se, navodno, nisu mogli pomiriti s tim da se u Prijedoru, koji ima samo amatersko pozorište i koji je manji grad od njihovog, održava jedan takav festival.
Zanimljivo je da Narodno pozorište Republike Srpske tokom desetogodišnjeg trajanja prijedorskog festivala nikada nije učestvovalo u takmičarskom dijelu (igralo je samo revijalno, obično u čast pobjednika).
Da li je mentalitet provincije koja strijemi da bude velegrad ugasio prijedorski festival ili nije, činjenica jeste da je Vlada Republike Srpske banjalučkom Narodnom pozorištu naložila da organizuje novi festival, sa malo modifikovanim imenom – Teatar fest „Petar Kočić“.
