Presuda Fatmiru Alispahiću pokazatelj da institucije tolerišu i ne sankcionišu govor mržnje

|

Dešavanja

U nastavku teksta vam u cjelosti prenosimo reakciju Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje na oslobađajuću presudu u slučaju Fatmira Alispahića.

Činjenica da u BiH nije precizno definisano krivično djelo govora mržnje ne znači da bh. pravosuđe ne treba primjenjivati međunarodne standarde i praksu u sankcioniranju govora mržnje i pozivanje na nasilje prema ljudima u pokretu

Fatmir Alispahić, urednik i vlasnik portala Antimigrant.ba, oslobođen je prvostepenom presudom pred Sudom Bosne i Hercegovine po optužnici za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje iskazuje veliko razočarenje i zabrinutost oslobađajućom presudom u korist  Fatmira Alispahića, kojom je najviša pravosudna institucija u državi pokazala nedopustivu toleranciju prema širenju govora mržnje, njegovom neprepoznavanju i nekažnjivosti.

Koalicija također iskazuje javno neslaganje sa Sudom BiH zbog ograničenog i selektivnog tumačenja člana 145 a Krivičnog zakona BiH, koji je Sud primijenio isključivo na konstitutivne narode u BiH, ignorišući činjenicu da u BiH žive i osobe koje ne pripadaju konstitutivnim narodima, ali ignorišući i stav 2 člana 145 a koji jasno kaže: Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine“.

U svom obrazloženju Sud BiH, između ostalog, navodi da Tužilaštvo nije dokazalo da je Alispahić počinio krivično djelo izazivanja naconalne, rasne i vjerske mržnje i netrepeljivosti. „Sud je utvrdio da su izjave direktno upućene migrantima, te da su konstitutivni narodi BiH samo dovedeni u vezu s izjavama, da su izjave u okvirima političkog, publicističkog slobodnog narativa, zaštićenog slobodom govora u BiH. Analiza dokaznog materijala pokazala je da izjave upućene ‘migrantima’ nisu upućivale niti na jedan narod, rasu, vjeru i drugu specifičnu grupu“, navodi se u presudi.

Donošenjem oslobađajuće presude u ovom slučaju i selektivno tumačeći član 145.a KZ BiH, Sud BiH je osobe u pokretu dehumanizovao, zanemarivši potpuno njihovu nacionalnost, vjeru i rasu u kontekstu tumačenja i razumijevanja posljedica govora mržnje na ovu ugroženu grupu, te posmatrajući ih kao osobe koje nemaju svoje specifičnosti, koje nemaju prava i ne uživaju zakonsku zaštitu. Govor mržnje na online mediju Antimigrant.ba upućen osobama u pokretu ima svoj osnov upravo u tome što osobe u pokretu ne pripadaju konstitutivnim narodima u BiH već drugim narodima, drugoj rasi i drugim etnicitetima, što je i bila osnova (kontekst) generiranja  netrpeljivost i iskazivanja i poticanja mržnje prema njima.

Kroz ovu presudu Suda BiH stvara se javna predodžba da je sloboda govora apsolutno pravo, a zanemaruje se činjenica da je članom 10, stav 2, Evropske konvencije o ljudskim pravima, sloboda govora podliježe legitimnim ograničenjima kako bi se u konkretnim slučajevima spriječilo kršenje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva, sigurnosti određenih društvenih grupa i omogućila njihova zaštita radi njihovih pojednačnih karakteristika ili zajedničkog/grupnog identiteta. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje napominje da govor mržnje na bilo kojoj osnovi, (u ovom slučaju rasnoj, etničkoj, vjerskoj i po zemlji porijekla) potiče i inspiriše na počinjenje težih krivičnih djela sa potencijalno mogućim teškim  posljedicama po one kojima je upućen.

Na žalost, Sud BiH nije uzeo u razmatranje ni to što samo ime medija ANTIMIGRANT upućuje sasvim jasno na to da mu je osnovna misija izazvati mržnju prema ljudima u pokretu kod šire javnosti u BiH. Poticanje na mržnju Alispahić je dodatno “pojačao” nizom tekstova i objava na ovom portalu, koje Sud BiH nije sa dužnom pažnjom proučio i prihvatio kao kredibilne dokaze o sadržaju i namjeri mrzilačkih poruka. Podsjećamo javnost i Sud BiH da su postojanje mrzilačkih poruka u autorskim tekstovima na  portalu Antimigrant prethodno dokazele profesionalne medijske organizacije poput Vijeća za štampu i online medije u BiH. Žalosna je i pravno neodrživa praksa da eksplicitne mrzilačke poruke prema ljudima u pokretu nisu bile dovoljno ozbiljno shvaćene, budući da su “samo dovedene u vezu” sa konstitutivnim narodima, kao da tri konstitutivna naroda na teritoriji BiH imaju ekskluzivno pravo na zaštitu u slučajevima kada su objekt mržnje.

Ovakva prvostepena presuda Suda BiH, pokazala je također i hitnost izmjena krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koje bi obuhvatilo prepoznavanje i sankcionisanje govora mržnje i zločina iz mržnje prema svim ranjivim grupama u našem društvu, ali i na neophodnu edukaciju sudija i tužitelja da prepoznaju i adekvatno sankcionišu govor mržnje u skladu sa standardima Vijeća Evrope. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje osuđuje svaki govor mržnje usmjeren prema ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama u BiH te poziva medije da se drže profesionalnih standarda prilikom izvještavanja o ljudima u pokretu i drugim ranjivim grupama.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje oformljena je početkom 2013. radi zagovaranja za poboljšanje zakonodavnog okvira, čija je svrha suzbijanje i sankcionisanje slučajeva govora i zločina iz mržnje. Koalicija se, pored adekvatne regulacije, zalaže i za implementaciju već postojećih zakona kojima su ova pitanja djelomično ili u potpunosti regulisana (krivični zakoni Brčko Distrikta, FBiH i RS, Zakon o zabrani diskriminacije BiH), te aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o tome šta je zločin i govor iz mržnje, o njihovim ozbiljnim i štetnim posljedicama po bh. društvo.

Koalicija okuplja trinaest nevladinih organizacija koje su već godinama aktivne u promicanju i zaštiti ljudskih prava: Asocijacija za demokratske inicijative (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), Civil Rights Defenders (Ured Sarajevo), Fondacija CURE (Sarajevo), Fondacija Mediacentar Sarajevo (Sarajevo), Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Otaharin (Bijeljina), Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA) iz Sarajeva, Sarajevski otvoreni centar (Sarajevo), Udruženje BH novinari (Sarajevo), Tuzlanski otvoreni centar (Tuzla), Udruženje Mreža za izgradnju mira i Vijeće za štampu i online medije u BiH (Sarajevo).

Komentari