Predstavljanje žena u BiH medijima

|

Intervju

“Važno je da znamo da novinarska priča, medijski tekst, slika ili prilog može da pomogne da preveniramo rodno zasnovano nasilje ili pomognemo preživjeloj nasilja da izađe iz kruga nasilja, to bi trebao biti primarni cilj medijskog izveštavanja ili novinarskog teksta/priloga.”

Vildana Džekman, je pravnica u Liniji za pomoć novinarima koja djeluje pri udruženju BH novinari, dugogodišnja je aktivstkinja za ljudska prava, sa njom smo razgovorala o tome na koji način su žene predstavljene u bosanskohercegovačkim medijima, šta je ono što bi trebalo mijenjati te zašto je važno na tu temu educirati novinarsku zajednicu.

Zašto je važno dati više kvalitetnog medijskog prostora ženama? Da li su žene u dovoljnoj mjeri i na adekvatan način predstavljene u medijima?

Davanje medijskog prostora ženama i ženskim glasovima na profesionalan način i u skladu s etikom medijskog izvještavanja, važno je zbog osiguranja da se ti isti ženski glasovi “čuju”. Postoje primjeri neadekvatnog medijskog pristupa izvještavanju o ženama i ženskim tematikama, osobito kada su situacije nasilja gdje se fokus stavlja na “žrtvu” nasilja, a ne na nasilnika. Takvi pristupi senzacionalističkog izvještavanja, gotovo uvijek produbljuju nasilje i ohrabruju nasilnika da nastavi s nasilnim aktima. Svjedočimo da se nasilje usljed medijskog senzacionalističkog izvještavanja, nerijetko seli u “online svere” gde se produžava i naslanja na “govor mržnje” i/ili cyber nasilje. Žene nisu u adekvatnoj mjeri predstavljene u medijskom prostoru, zato je važno educirati medijske servise o plasiranju informacija o ženama, osobito o ženskim dostignućima.

Zašto je važno imati ovakve smjernice za novinarsku zajednicu?

Smjernice za senzibliziran i politički korektan pristup medija prilikom izvještavanja su od izuzetne važnosti. Kodexi medijskog izvještavanja Regulatorne agencije za komunikaciju (RAK) i Vijeća za štampu su zasigurno važni alati kojim se mediji trebaju voditi prilikom izvještavanja. Nužno je da svi osvijestimo kada se te smjernice krše i da reagujemo na njih. Važno je educirati novinare_ke i medijske djelatnike_ce o važnosti izvještavanja uz poštivanje svih zakonskih i međunarodnih regulativa, kao i odgovornosti koje za sobom povlači kada se mediji ne pridržavaju datih standarda. BH novinari u sklopu svog rada imaju redovno tematske sesije i edukativne blokove za novinare_ke, medijske djelatnike_ce i “mlade naraštaj”, a to su studenti_ce novinarstva.

Da li mediji svojim senzacionalističkim i nekada neodgovornim izvještavanjem kreiraju pogrešnu sliku o ženama u javnom prostoru? 

Da, to se može desiti i dešava se, osobito ako se radi o izvještavanju o ženi koja se nalazi na poziciji moći ili progovara u javnom prostoru. Zato je izuzetno važno raditi na edukaciji novinara_ki i drugih medijkih djelatnika_ca kako bi izbjegli_e politički nekorektno izvještavanje i predstavljanje žena stereotipno u javnom prostoru. Nužno da mediji počnu koristiti rodno senzitivan jezik jer tako utičemo na promjene svijesti i osiguravamo vidljivost žena na svim frontovima. BH novinari i Mreža novinarki u BiH su u novembru 2020. godine se priključili globalnoj kampanji 16. dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja (25.11. – 10.12.). Cilj nam je bio da  u sklopu navedene kampanje s preko 20 poruka koji su napisali_e novinari_ke, medijski djelatnici_e, aktivisti_kinje, te predstavnici_e pravosuđa, akademske zajednice iz cijele BiH skrenemo pažnju javnosti o ulozi medija u prevenciji nasilja nad ženama[1].

Da li smatrate da mediji odgovorno pristupaju izvještavanju o slučajevima nasilja nad ženama, posebno u slučajevima seksualnog nasilja?

Nema dileme da medijima treba edukacije kada govorimo o politički korektnom izvještavanju i senzibiliziranom pristupu tematici seksualnog nasilja nad ženama. Ne smijemo zaboraviti da meta seksualnog nasilja može biti svaka žena, uključujući i novinarke. Uvijek je važno da otvaramo ove teme i da o njima javno govorimo. Sve ovakve pristupe medijskog izvještavanja kojima se krše etički kodexi obavezno se trebaju prijaviti RAK-u ili Vijeću za štampu, zavisno da li je štampani ili elektronski medij u pitanju. Linija za pravnu pomoć novinarima pri BH novinarima je otvorena i za prijave nasilja nad novinarkama i novinarima.  Pojedini mediji u BiH služe se stereotipnim izvještavanjem, stigmatizacijom žrtve seksualnog nasilja, a u cilju osiguranja veće vidljivosti plasiranog sadržaja. Važno je da znamo da novinarska priča, medijski tekst, slika ili prilog može da pomogne da preveniramo rodno zasnovano nasilje ili pomognemo preživjeloj nasilja da izađe iz kruga nasilja, to bi trebao biti primarni cilj medijskog izveštavanja ili novinarskog teksta/priloga.

 

[1] https://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2020/12/16-dana-aktivizma-protiv-rodno-zasnovanog-nasilja_compressed.pdf

Komentari