“Na marginama” je izložba fotografija grupe autora koja govori o tome koliko uistinu znamo o Romima i šta znači živjeti kao pripadnik ili pripadnica ovog naroda u Bosni i Hercegovini. Izložba je postavljena 11. juna u sarajevskoj Vijećnici i biće postavljena do 28. juna. Za sve posjetioce, izložba je besplatna. Naš dopisnik Dalibor Kraišniković je posjetio Vijećnicu i u ovom albumu možete pogledati neke od fotografija izložbe “Na marginama”.
Adisa Bajrić (37)
zaposlenica u opštini Vitez
Stereotip: Nezaposleni
Percepcija: Romi bi se radije oslanjali na socijalnu pomoć nego tražili zaposlenje.
Realnost: Romi su sistematski isključeni na tržištu rada. U prosjeku, nivo nezaposlenosti Roma je dvostruko viši nego kod onih koji nisu Romi. Nedostatak obrazovanja igra značajnu ulogu, ali i za radna mjesta za koja se traži nizak nivo vještina, etnička diskriminacija predstavlja značajnu prepreku zaposlenja. Za mnoge Rome, jedino dostupna radna mjesta su ona koja su fizički zahtjevna, opasna i slabo plaćena. Takvi uslovi su gurnuli neke Rome ka traženju posla na crnom tržištu.
Sabira Hašimović (42)
majka i predsjednica Udruženja žena “Romkinja”
Stereotip: Život bez roditeljske ljubavi
Percepcija: Roditelji Romi ne vole ili ne brinu za svoju djecu i često ih iskorištavaju u svrhu finansijske dobiti.
Realnost: Djeca su obožavani i voljeni dio romske porodice. Dijete simbolizuje “boga” i predstavlja kontinuitet romskog načina života. Teške okolnosti su dovele do situacije u kojoj je uobičajeno da svaki član romske porodice igra aktivnu ulogu u doprinošenju dobrobiti porodice u cjelini.
Porodica Musić: Alija (41) i Melisa (40)
preduzetnici
Stereotip: Nezaposleni
Percepcija: Romi bi se radije oslanjali na socijalnu pomoć nego tražili zaposlenje.
Realnost: Romi su sistematski isključeni na tržištu rada. U prosjeku, nivo nezaposlenosti Roma je dvostruko viši nego kod onih koji nisu Romi. Nedostatak obrazovanja igra značajnu ulogu, ali i za radna mjesta za koja se traži nizak nivo vještina, etnička diskriminacija predstavlja značajnu prepreku zaposlenja. Za mnoge Rome, jedino dostupna radna mjesta su ona koja su fizički zahtjevna, opasna i slabo plaćena. Takvi uslovi su gurnuli neke Rome ka traženju posla na crnom tržištu.
Fata Musić (58)
domaćica, aktivistkinja za ljudska prava i ljubitelj životinja
Stereotip: Zlostavljači životinja
Percepcija: Romi uopšte ne brinu o dobrobiti životinja, te često zlostavljaju i iskorištavaju životinje u svrhu finansijske dobiti ili radi lične zabave.
Realnost: Romska populacija formira odnose sa životinjama na isti način kao i neromska. Od porodičnih ljubimaca do vrijednih životinja na farmi, životinje imaju važnu ulogu u romskim zajednicama. Kao i kod neromske populacije, slučajevi zlostavljanja su individualni i nisu rezultat nedostatka morala u zajednici.
Fahrija Karičić (25)
krojačica
Stereotip: Maloljetnički brakovi
Percepcija: Romkinje su bespomoćne maloljetne supruge koje iskorištavaju njihovi muževi i porodice. One su prisiljene da počnu rađati djecu već u dobi od 12 godina.
Realnost: Tradicija mnogih grupa Roma često vodi porijeklo od suočavanja sa ropstvom u praksi, kada su žene bile korištene kao sredstvo da se dođe do dodatne robovske radne snage. Na primjer, djevojčice Romkinje su često udavane u ranom uzrastu da bi se zaštitile od seksualnog iskorištavanja i razdvajanja od roditelja. Nasilje u porodici dešava se u svim tipovima porodica bez obzira na imovinsko stanje, profesiju, region, etničku pripadnost, nivo obrazovanja ili rasu i ono nije karakteristično samo za romsku zajednicu. Ipak, zbog preklapanja mnogih oblika diskriminacije, Romkinje predstavljaju jednu od najugroženijih socio-ekonomskih grupa u Evropi.
Dragana Seferović-Pilav (27)
majka i osvajačica dvije zlatne i jedne srebrne medalje u taekwondou
Stereotip: Nevjernici
Percepcija: Među Romima nema kolektivne molitve niti bilo kakvih religijskih uvjerenja.
Realnost: Romi nisu pripadnici jedne vjere. Umjesto toga, često prihvataju dominantnu vjeru zemlje u kojoj žive. Na primjer, mnogi Romi na Balkanu su islamske vjeroispovijesti, dok su u Francuskoj, Španiji i Njemačkoj većina Roma evanđelisti. Uobičajeno je da Romi zadrže određene aspekte svog tradicionalnog sistema vjerovanja koji se temelji na dualnoj istočnoj doktrini, koja počiva na uvjerenju da postoji izvor dobrote i svjetla (Del “bog”) i izvor tame i iskušenja (Beng “đavo”).
Bajro (Ramiz) Fafulović (58)
stolar
Stereotip: Loša reputacija
Percepcija: Kada Romi putuju širom Evrope, njihovo ponašanje stvara lošu sliku o državama iz koje dolaze. Romske populacije su često jednim dijelom i same odgovorne za velike političke probleme u državama u kojima žive.
Realnost: To nije rezultat ponašanja Roma, već odnosa države prema romskoj populaciji kojima država narušava svoj međunarodni ugled. Visokoprofilni napadi i deportacije romske populacije otvaraju pitanje odgovornosti države prema ljudskim i manjinskim pravima. U Rumuniji, Romi su optuženi za ugrožavanje potencijala države ulaskom u Evropsku uniju i Schengen, zbog strahova vezanih za slobodu kretanja Roma.
Alija Krasnići (66)
pisac, pozorišni autor i pjesnik
Stereotip: Neobrazovani
Percepcija: Romi ne cijene obrazovanje i ne smatraju to prioritetom za svoju djecu.
Realnost: Jedan važan aspekt u vezi sa obrazovnim sistemima i Romima u cijeloj Evropi je nedostatak kulturne raznolikosti u obrazovnom sistemu. Udžbenici često šire negativnu sliku o Romima ili potpuno ignorišu njihovu ulogu u istoriji Roma, konkretno, nije uključena u nastavne planove i programe. Elementi poput romskog jezika, istorije i kulture trebaju biti prisutni da bi promovisali i pružili podršku individualnom poštovanju kulturnih razlika i inkluzivnom i interkulturalnom društvu.
Adelina Husić (21)
frizerka
Stereotip: Bludne i nemoralne žene
Percepcija: Romkinje su nemoralne i bludne. Njihov egzotični ples se koristi kao metoda zavođenja.
Realnost: Takve predodžbe o Romkinjama vuku korijene iz istorijske prakse porobljavanja Roma kada su mlade žene korištene da zabave robovlasnike. Iako se još uvijek moraju suočavati sa višestrukom diskriminacijom na osnovu pola, socijalnog statusa i etničke pripadnosti, Romkinje su često vođe svojih zajednica kao preduzetnice, prosvjetne radnice, majke i aktivistkinje.
