Kopernik je Zemlju pomjerio iz centra univerzuma, a Darvin je čovjeku oduzeo „gospodstvo“ nad Zemljom. Razumljivo je da takva viđenja nailaze na odbacivanje i nerazumijevanje.
Miroslav Galić, asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci na predmetima Uvod u filozofiju, Filozofija nauke, Filozofija tehnike, Filozofija prirode, Postmoderno mišljenje i Osnovi bioetike, te Uvod u filozofiju i Novinarska etika na Fakultetu političkih nauka.
Upravo je izašao prevod knjige “Ozbiljno shvatanje Darvina”, autora Majkla Ruza, a knjigu je preveo Galić. To nam je bio povod da sa Miroslavom razgovaramo o tome kakvo je danas shvatanje Darvina, o njegovoj teoriji, o našem odnosu prema Darvinu imajući u vidu da je prije nekoliko godina Senatu Univerziteta u Banjaluci poslana peticija protiv izučavanja Darvinove teorije evolucije.
Miroslave, nedavno si završio prevod knjige “Ozbiljno shvatanje Darvina”. Kako je došlo do izbora baš ovog naslova za prevod?
Osnovni razlog za izbor baš ovog naslova je, svakako, bio taj što se sam bavim filozofijom nauke, a u okviru nje mi je najzanimljivije područje filozofije biologije. Kako je to područje, kada je u pitanju adekvatna literatura na našim jezicima, prilično zanemareno, logičan slijed je bio da izaberem za prevođenje naslov koji može široj publici približiti tu problematiku.
Majkl Ruz je renomirani istraživač koji iza sebe ima veliki opus o Darvinu, tako da je odluka bila relativno jednostavna. Knjiga “Ozbiljno shvatanje Darvina”, pored toga što se bavi pitanjima koja su kod nas zanemarena, predstavlja tekst koji je odličan uvod u naturalističku filozofiju, pisana je na način koji je razumljiv široj javnosti, te sa sobom nosi upućivanja na znatno širu literaturu, čime pruža mogućnost svakome koga ova pitanja zanimaju da ima početnu tačku iz koje može dalje širiti svoje znanje o darvinizmu, evoluciji i filozofiji.
Šta znači ozbiljno shvatanje Darvina, naročito u našim okolostima? Prisjetimo se da je je prije nekoliko godina Senatu Univerziteta u Banjaluci poslana peticija protiv izučavanja Darvinove teorije evolucije?
Peticija protiv izučavanja Darvinove teorije evolucije predata je 2017. godine brojnim institucijama u Srbiji i Republici Srpskoj, uključujući i Senat Univerziteta u Banjoj Luci, a potpisali su je brojni „akademici i naučnici“. Senat, baš kao i sve druge institucije, ju je odbacio bez rasprave, ali već sama činjenica da je postojala i da ljudi koji stoje iza nje postoje, predstavlja žalosnu činjenicu.
Ova peticija je analogna svakodnevnom bombardovanju javnosti različitih drugih „akademika i naučnika“ za revizijom istorije ili bilo kog drugog naučnog saznanja. Ozbiljno shvatati Darvina znači biti ozbiljno posvećen rezultatima do kojih je jedna nauka dolazila kroz vijek i po istraživanja, kroz konstantno unapređivanje i proširivanje saznanja o ljudskom porijeklu; ozbiljno shvatati Darvina znači ne dopuštati da se rezultati nauke do kojih se došlo mukotrpnim radom olako odbacuju, ali znači i uvijek biti spreman kritički pristupiti svakom naučnom rezultatu, baš zbog želje da se naukom nazove samo ono što je temeljno istraženo.
Zbog čega je Darvinova teorija kod nas, ali ne i samo kod nas, i dalje kontroverzna?
Darvinovoj teoriji se u najvećoj mjeri suprotstavlja dio religiozne javnosti. To je priča koja je, naročito 1980-ih, talasala američku javnost kroz djelovanje različitih kreacionističkih udruženja. To je priča koja je davno ispričana i odbačena. Sam autor ove knjige je bio učesnik sudskih procesa koji su se tada vodili u Americi i u uvodu ove knjige on objašnjava da je osnovni razlog za njen nastanak bio taj što on kao filozof nije imao jasno razrađen sistem argumenata kojim bi lako mogao doskočiti protivnicima evolucionizma. Ovom knjigom on je pokušao da to ispravi.
Osnovni razlog što je evolucionizam kontroverzan je – antropocentrizam. To je viđenje koje čovjeka stavlja u centar svih zbivanja: čovjek je razlog nastanka svijeta i biće koje svijetu daje smisao. Religije, a hrišćanstvo naročito, su ovakvo viđenje svijeta učinile osnovnim viđenjem svijeta i svako pomjeranje čovjeka iz središta vidi kao neprijateljsko. Kopernik je Zemlju pomjerio iz centra univerzuma, a Darvin je čovjeku oduzeo „gospodstvo“ nad Zemljom. Razumljivo je da takva viđenja nailaze na odbacivanje i nerazumijevanje. Ipak je ego ono što je u čovjeku jače od razuma (što nas može odvesti i do Frojdove revolucije, ali to je već druga tema).
Koliko je važno kod nas zauzeti stav po ovom pitanju, i to javni stav, imajući u vidu diskurs vremena u kojem živimo?
Iako se jasno određivanje u odnosu na neku naučnu teoriju (koja nas u svakodnevnom životu malo ili nimalo ne dotiče) može činiti nevažnim, svakodnevni život nas uči da to baš i nije tako. Jačanje, i sve veći uticaj na javnost, „alternativnih“ pogleda na svijet dovodi do potencijalno katastrofalnih posljedica po društvo.
Tu u pitanju nije samo evolucionizam; nevjerovatno, ali istinito, u 21. vijeku postaju sve uočljiviji pokreti poput „ravnozemljaša“, antivaksera, zastupnika alkalne dijete protiv raka, itd… generalno, ljudi koji poništavaju nekoliko vijekova mukotrpnog rada naučnika na boljem razumijevanju svijeta i društva. To da ni mi nismo imuni na takve stvari pokazuje slučaj Miroljuba Petrovića i njegovog saučesništva u smrti pacijenta oboljelog od raka koji je, slušajući njegove savjete, odbio liječenje pod medicinskim nadzorom.
Baš kao što je Petrović djelovao kao humorističan i blesav lik, ali ipak uspio da dovede do (zasad potvrđene) jedne katastrofalne posljedice samim time što je širio svoju šarlatansku ideologiju, a nipošto ne alternativnu nauku), tako i dopuštanje da se viševjekovno naučno istraživanje porekne pod plaštom slobode i humorističnsti, može dovesti do značajnih negativnih posljedica. Zato je neophodno zauzeti stav i odbraniti nauku od nasrtaja nestručnih, ali i izložiti je stručnim i promišljenim kritikama.
Koja je važnost Darvinove teorije za savremenu društvenu misao, ali i u odnosu na sva naučna otkrića?
Za razliku od fizike i hemije, koje se bave, uglavnom, neživim stvarima, biologija istražuje područje koje se nalazi na razmeđi fizičkog i društvenog. Nemoguće je da teorija evolucije ima uticaj samo na naša tijela, a da ne proizvodi rezultate i na društvena pitanja. Naravno, evolucionizam nije nešto što se može prosto prepisati na društvo, ali razumijevanje Darvinove teorije nam može mnogo pomoći i u razumijevanju naših društvenih odnosa. Zato je neophodno upoznati se sa Darvinom i njegovim nasljednicima, te promisliti na koji način prirodna selekcija utiče na društvene odnose i u kojoj mjeri su oni rezultat iste.
Sa jedne strane u školi djeca izučavaju teoriju evolucije na časovima biologije, a na drugom času vjeronauke uče o božanskom porijeklu čovjeka i svijeta. Kako pomiriti takve ideje?
Ne mislim da je potrebno pomirivati religiju i nauku. Neki od velikih naučnika su bili sveštena lica (Kopernik i Lemetr, na primjer) ili izraziti vjernici (Njutn), ali im to nije smetalo da odijele svoja naučna istraživanja od svojih religijskih ubjeđenja. Sve dok svoja religijska ubjeđenja držimo dalje od naučnog istraživanja i ne pokušavamo da dokažemo ispravnost svetih spisa, već da otkrijemo na koji način svijet zaista funkcioniše, razloga za pomirenje nema.
Što se tiče izučavanja vjeronauke u školama, u potpunosti sam protiv toga. Religija se može izučavati u religijskim objektima, potpuno slobodno, a vrijeme koje se u školama troši na to treba posvetiti drugim društvenim i humanističkim disciplinama koje su, nažalost, sve više zanemarene u nastavnim planovima i programima, a naprijed pominjano nerazumijevanje i odbacivanje naučnih otkrića su posljedica toga.
Na fakultetu radite na predmetima filozofija nauke, filozofija prirode, filozofija tehnike. Koliko su ove teme danas aktuelne i zbog čega je važno o njima promišljati?
S obzirom da živimo u vremenu u kom su nauka i tehnika fenomeni koji u najvećoj mjeri obilježavaju društvo, razumijevanje tih fenomena je od velikog značaja za razumijevanje našeg položaja u svijetu. Budućnost nagovještava sve veći razvoj tehnike, te je zanemarivanje promišljanja te i takve budućnosti potpuno neozbiljno. Tehnika nam donosi brojne pogodnosti, ali nas stavlja i pred brojne probleme, naročito etičke. Ukoliko budemo u stanju o tim problemima misliti na vrijeme, prije nego se s njima sretnemo, imaćemo mogućnost da na vrijeme pronađemo rješenja za njih. S druge strane, sve one potencijalne koristi koje nam odgovoran pristup razvoju tehnologija može donijeti, mogu biti još veće i značajnije ukoliko o njima temeljno promislimo.
Šta znači danas baviti se filozofijom? Koliko je važno u ovom vremenu spektakla vratiti se izvornoj filozofskoj misli?
Baviti se filozofijom danas znači uglavnom biti izvrgnut podsmijehu. Doduše, tako je filozofija (po predanju) i počela – Tales je pao u bunar gledajući u nebo dok je razmišljao, a sluškinja koja je to vidjela mu se smijala. I britanski filozof, Sajmon Kričli, tako definiše filozofa – onaj kojemu se smiju. Međutim, tvrditi da je za filozofa ikada bilo bolje, bilo bi neistina. Ne određuje značaj filozofije položaj filozofa u društvu, već uticaj ideja koje su imali na daljnji razvoj društva. Izvorno filozofirati znači biti spreman na podsmijeh, spreman jer znaš da će tvoje ideje, ako vrijede, biti upisane u budućnost, uprkos smijehu.
Ja kao neko ko se bavi filozofijom se jedino mogu nadati da ću moći ostaviti makar maleni trag na društvu, a sve preko toga je dobrodošlo. U svakom slučaju, nisam pesimista koji smatra da ga svijet ne razumije, već optimista koji vjeruje u to da je neophodno raditi u svom polju i da će rezultati doći. Ne nužno za onog koji radi, ali za nekog sigurno. Nerad sigurno neće proizvesti ništa. Naročito filozofski nerad.
Koliko su mladi danas zainteresovani za filozofiju?
U svijetu koji jedinu vrijednost vidi u obrtanju kapitala – zainteresovanost za bilo šta što ne donosi profit, a za filozofiju naročito, je očekivano mala. To je potpuno razumljivo. Mladi nisu potpuno naivni, žele posao, novac, sigurnost… a bavljenje filozofijom nije nešto što im to može omogućiti u današnjem vremenu. Naravno, savremeno društvo će se tek suočiti sa posljedicama pogrešno postavljenih vrijednosti: iako je osiguravanje svakodnevne egzistencije nešto bez čega ne možemo, ipak je razlog da svakodnevno egzistiramo možda i važniji od toga. Ako ne vidimo svrhu u nagomilavanju kapitala, ako u novcu koji zaradimo ne možemo da pronađemo razlog da ga i dalje stičemo – vrlo brzo ćemo pasti u letargiju i beznađe i uzalud zazivati one koji ne obrću profit, ali su se posvetili istraživanju baš tih pitanja. Njih neće biti, jer smo im onemogućili da se time bave i natjerali da se bave „profitnijim“ stvarima.
Da li je u planu promocija knjige u Banjaluci za širu javnost?
Knjiga je tek izašla iz štampe prije desetak dana, tako da još uvijek ne mogu govoriti o konkretnijim koracima za dalju promociju. Promocije će svakako biti, a moja želja je da njoj učestvuju profesori iz regije koji se ovom tematikom bave i koji mogu na znatno stručniji način govoriti o svemu ovome od mene samog. U svakom slučaju, javnost će na vrijeme biti obaviještena o tome.
