Kako očuvati mentalno zdravlje u izolaciji?

|

Intervju

Pandemija koju je izazvao korona virus svakako da zahtijeva nove, pa i skoro drastične mjere prevencije i zaštite. Na globalnom nivou  se preporučuje socijalno distanciranje, što znači da se držite distancu, otprilike dva metara dalje od druge osobe,  i da izlaske uopšte svedete na minimum. Štaviše, ljudima koji su potencijalno bili izloženi korona virusu rečeno da moraju biti u kućnoj samoizolaciji 15 dana. Socijalna izolacija,  u tako stresnom periodu može da doprinese anksioznosti i da negativno utiče na mentalno zdravlje. Kako očuvati mentalno zdravlje u izolaciji, koje mjere preduzeti i u kom pravcu tražiti pomoć razgovarali smo sa našom gošćom, Vanjom Vukojević, dipl. psihologom i sistemskim porodičnim psihoterapeutom.

Za početak, možete li nam objasniti pojmove mentalno zdravlje i izolacija?

Veliki je broj definicija o tome šta predstavlja mentalno zdravlje. Jedna od njih izjednačava se sa stanjem psihološkog blagostanja, gdje je osoba u stanju da ostvaruje svoje ciljeve u skladu sa raspoloživim potencijalima. Ovo stanje se takođe i odnosi na individualni kapacitet suočavanja sa stresom, i odgovaranjem na izazove bez ugrožavanja psihološke dobrobiti.

Metalno zdravlje podrazumijeva emocionalnu stabilnost, odnosno zdrave emocionalne odnose sa drugim osobama, i u krajnjoj instanci mentalno zdrav pojedinac je radno efikasan i produktivan u zajednici.

Međutim, suština mentalnog zdravlja je jasno u definisana od strane SZO: “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutvo bolesti i nemoć”.

Izolacija, u današnje vrijeme je poprimila negativnu konotaciju i ljudi se različito nose sa njom. Život u izolaciji podrazumijeva potpunu reorganizaciju našeg života, što znači : ograničeno kretanje, ograničeni kontakti, više ljudi (generacija) na jednom mjestu, neizvjesnost, te kuću kao mjestu za posao, porodične obaveze i odmor.

Neka istraživanja su pokazala da je izolacija povezana sa depresijom, padom kognitivnih funkcija, srčanim tegobama i oslabljenim imunološkim sistemom. Takođe, drugo istraživanje je pokazalo da usamljenost može dovesti do povećanja rizika od koronarnih bolesti i moždanog udara. Autori studije sugerišu da je to zbog većeg nivoa stresa, lošeg sna i nezdravih životnih navika za koje je vjerovatnije da će se javiti zbog manje socijalne interakcije i odgovornosti.

Koji su to faktori koji utiču na mentalno zdravlje?

Faktori koji utiču na mentalno zdravlje su brojni. Kada bismo htjeli sastaviti potpunu listu faktora koji utiču na mentalno zdravlje, ne bismo to mogli učiniti upravo zbog toga što svaki pojedinac predstavlja svijet za sebe. Međutim,  faktore možemo podijeliti u dvije velike grupe:

  • spoljašnji – sredina, odnosno životno okruženje, uslovi života, traumatska iskustva (rat, zlostavljanje gubici), kao i zloupotreba psihoaktivnih supstanci
  • unutrašnji – biološke i genetske predispozicije, te osobine ličnosti (vulnerabilnost).

Svaki od ovih faktora može da vodi razvijanju mentalnog poremećaja, međutim u većini slučajeva poremećaj predstavlja akumulaciju iskustava koja su konstantno ugrožavali psihološku dobrobit osobe. Šta to znaci? Najjednostavnije rečeno, ako je neko izložen konstantnom, dugotrajnom stresu veće su šanse da razvije neki psihički poremećaj.

 

Zašto kućna izolacija teško pada većini ljudi?

Ono što je bitno naglasiti jeste da su ljudi društvena bića i teže provoditi vrijeme sa drugim ljudima.  Samoća, odnosno osjećaj usamljenosti utiče na ljudski organizam slično kao i fizička povreda. Izolovanost nam govori da nešto nije u redu i to utiče na naše raspoloženje. Takođe, boravak u izolaciji uskraćuje mogućnost šetnji i boravka u prirodi što dodatno može da utiče na mentalno zdravlje. Populacija stanovništva starijih od 65 godina je posebno pogođena ovim mjerama, skoro da im je oduzeta kontrola nad sopstvenim vremenom, ne mogu da se druže, ne mogu da provode vrijeme sa unucima, strahuju za sopstveni život. Starija populacije manje komunicira online ili drugim vidovima komunikacije koji nisu lični što im dodatno otežava boravak u izolaciji.

Kada sve ovo čujemo, ne možemo a da se ne zapitamo šta možemo uraditi da sačuvamo naše mentalno zdravlje tokom izolacije?

Krenimo od malih, najjednostavnijih stvari. Bilo bi dobro da nađemo neke uobičajene stvari koje bi nam mogle pričinjavati zadovoljstvo. Npr, svakodnevno, za vrijeme pauze na poslu pili ste kavu u omiljenom kafiću, ili ste sretali neke drage ljude na ulici. Sada to više nije moguće, pogotovo kada izolacija traje duže. Zbog toga moramo da razmislimo kako da prilagodimo stvari u kojima smo do sada uživali ili da pronađemo „mikropodizače raspoloženja“ koji bi nam stvorili osjećaj zadovoljstva. To mogu da budu nove vježbe, učenje stranog jezika, razgovor sa nekim putem skype ili facetime ili pridruživanje nekoj od online grupa, u zavisnosti od vašeg interesovanja.  Usredsređenost na omiljeni hobi ili jednostavno odvajanje vremena za opuštanje u zatvorenom prostoru trebalo bi da vam donese olakšanje od anksioznih misli i osjećaja i može da vam popravi raspoloženje.

Čini se kako je ovo period koji nam oduzima osjećaj kontrole jer smo prinuđeni da slijedimo uputstva pa i zabrane. Šta po vašem mišljenju može da vrati osjećaj kontrole?

Veoma bitno za očuvanje mentalnog zdravlja je postavljanje ciljeva i njihovo postizanje. Ono nam daje osjećaj kontrole i svrhe. Možete da razmislite o stvarima koje želite ili trebate da radite, a koje još uvijek možete da radite kod kuće. To može biti gledanje nekih filmova koje ste davno željeli gledati, čitanje knjiga ili savladan neki online kurs.

Da li zdrava ishrana može imati veze sa mentalnim zdravljem?

Na ravno! Veoma je bitno da se hranimo zdravo!  Za sve nas može predstavljati izazov da kada smo kući, samo sjedimo na kauču i smišljamo šta da jedemo! Trebamo pokušati da za vrijeme izolacije ne podlegnemo ovom izazovu i pazimo šta i koliko jedemo! Naše mentalno i fizičko zdravlje su povezani i bilo bi dobro, pored zdravih obroka,  stvoriti i svakodnevnu rutinu vježbanja. Starije generacije, kojima nije dozvoljen izlazak, mogu da vježbaju u svom dvorištu, ako žive u kućama, ili na balkonu ako im to uslovi dozvoljavaju. I, naravno, svakodnevno luftajte prostor u kojem boravite.

Prije izolacije ljudi su imali ritam, rutinu koje su se pridržavali, da li se ona u izolaciji promijenila?

Bilo bi dobro da održavamo svakodnevnu rutinu od vremena prije izolacije. Nemojte dozvoliti sebi da sat pokazuje podne, a vi još niste oprali zube i još uvijek ste u pidžami. Pokušajte da održite ustaljeno vrijeme za odlazak u krevet i buđenje.  Može se desiti da ljudi u izolaciji gube optimizam, te vrijeme koriste samo za razmišljanje i nalaze loše strane njihove veze, posla, odnosa, prijateljstva. Kada smo preplavljeni problemima svakodnevnog života, to može da nam oduzme životni elan, te moramo što prije sebi naći zabavu.

U izolaciji ljudi uglavnom provode vrijeme ispred TV-a ili su na pametnim telefonima. Kako struka gleda na to?

To nije najbolji način da provedemo duži vremenski period, bilo zbog posla ili prosto iz zadovoljstva ili dosade. Ono što možemo uraditi jeste da  ograničimo vrijeme provedeno ispred TV-a ili sa pametnim telefonom. Ovom prilikom podsjećam sve korisnike pametnih telefona i tablet računara da izbjegavaju dugotrajno gledanje u mraku u trepćući ekran, jer to utiče na kvalitet spavanja i izazivanje nesanice, a gledano dugoročno, oštećuje vid.

Kako onda da prekratimo vrijeme? Možemo probati neke novi stvari, kao što su: bavljenje umjetnosti, nekim zanatima, baviti se baštovanstvom,  naučiti plesti ili heklati, isprobati meditaciju, napraviti neka nova jela, savladati origami tehniku, čitati, psati…

Ono što je karakteristično za izolaciju jeste ograničenost socijalnih kontakta. Već ste rekli da su ljudi društvena  bića i da im u izolaciji možda to najviše i nedostaje. Kako se nositi sa tim?

To što ste u izolaciji ne znači da treba da prekinete sve kontakte sa drugim ljudima! Naprotiv, veoma je bitno da održavate socijalne kontakte, bitno je da ostanete u kontaktu sa svojim prijateljima, porodicom…Ukoliko počnete da osjećate nelagodu zbog izolovanosti slobodno nazovite nekog od prijatelja ili članova porodice, podijelite s njima svoja osjećanja i razmišljanja. U današnje vrijeme tehnologija nam je omogućila (putem Skype, Viber, FaceTime)  da za vrijeme izolacije „pijemo kavu“ sa nekim ko je u Americi ili Australiji.

Tokom izolacije neprekidno smo izloženi vijestima o pandemiji. Kako to utiče na naše mentalno zdravlje?

Sljedeća bitna stavka za očuvanje mentalnog zdravlja u izolaciji jeste da ograničite slušanje vijesti. Neprekidna izloženost vijestima o pandemiji, broju zaraženih ili umrlih može da izazove stres ili anksioznost. Ono što možete uraditi jeste da izaberete jedan termin ili jednu stranicu gdje ćete pratiti vijesti.

Imate li neku poruku za kraj?

Pokušajte da izbjegnete negativna razmišljanja o svom životu. Stručnjaci smatraju da je jedna od najopasnijih stvari za vaše mentalno zdravlje imati previše vremena da kritički sagledavate svoj život. Kada ste u izolaciji imate puno vremena za razmišljanje i veoma često kao rezultat izađe nezadovoljstvo.  Međutim, samoizolaciju možemo sagledati iz drugog ugla, ona može da bude  izazovno iskustvo. Od svih nas zahtijeva da promijenimo navike i prilagodimo se na neki svoj način. Možda bi ovu situaciju mogli posmatrati kao drugačiji, privremeni period našeg života koji ne mora biti nužno i loš, samo ako uložimo malo truda.

I još da naglasim našim slušaocima da Psihološko savjetovalište “Psiholuminis“ organizuje besplatnu online grupnu psihološku podršku i savjetovanje, svim osobama (koji imaju preko 18 god.) koji se teško nose sa novonastalom situacijom u vezi virusa COVID-19. Cilj ovakve vrste podrške jeste ublažavanje stresa koji doživljavate, ublažavanje emotivnog uticaja kao posljedice ovog kritičnog događaja i pomoći da se oporavite i vratite u vaš  dosadašnji život sa osjećajem zaštićenosti. Grupe psihološke podrške i savjetovanja biće organizovane narednih 8 sedmica, jedan susret sedmično u trajanju od 2h. Prvi online susret će se održati 16. 04. 2020. u 20 00 č.  Zainteresovani se mogu javiti putem mejl adrese [email protected] ili na br.telefona 066-772-674, do srijede, 15.04.2020. u 19h. Da biste učestvovali u grupama podrške potrebna vam je internetska veza kako biste mogli pristupiti online savjetovanju putem vašeg telefona ili računara.

Komentari