Istočno Sarajevo: Grad bez političkog pluralizma, prestonica sumnjivih projekata i napada na novinare

 

Istočno Sarajevo, jedan od ključnih gradova u Republici Srpskoj, posljednjih godina u svojim pojedinim dijelovima izgleda kao veliko gradilište. Naizgled, sve izgleda kao ubrzani privredni razvoj i nagli urbanizam. Iza ovog napretka, međutim, kriju se duboki problemi koji ukazuju na sve veće razmjere korupcije i netransparentnosti. 

Lokalna vlast, blisko povezana sa firmama koje redovno dobijaju unosne tendere, suočava se s optužbama o zloupotrebama moći. Umjesto da odgovaraju javnosti i pokažu interes da isprvljaju greške, vlasti pokušavaju ispraviti pisanja novinara koji kritički izvještavaju o trošenju budžetskog novca i nedomaćinskog upravljanja lokalnim zajednicama. 

Zbog svog rada novinari i civilno društvo suočavaju se s prijetnjama i pritiscima kada pokušaju ukazati na nepravilnosti, čime je sloboda govora ugrožena na više nivoa.

Istočno Sarajevo je grad koji se ubrzano razvija, međutim iza infrastrukturnih objekata, izgradnje stambeno-poslovnih objekata, spomenika i slično kriju se koruptivne radnje, dodjele tendera firmama bliskim vlastima, nezakonite izmjene regulacionih planova u korist investitora, a sve “pokriveno” skupštinskim i drugim odlukama. Kaže ovo za Zamisli.ba urednica jedinog istraživačkog portala u ovom gradu Sanja Vasković. 

“Međutim ako pogledate izvještaje Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo u ovom gradu izgleda nema korupcije, a svaki naš tekst obiluje dokumentima koji potkrepljuju nezakonite radnje pojedinih funkcionera, no očit je uticaj na pravosudne institucije”, kaže Vasković. 

Dok sumnjive radnje vlasti prolaze ispod radara policijskih agencija i pravosudnih institucija, pod lupom vlasti su često oni koji se usude javno kritikovati rad predstavnika lokalne zajednice. 

“Stanje, odnosno razvoj demokratije najbolje se očitava etiketriranjem nepodobnih ili uopšte onih koji imaju stav drugačiji od populističke retorike vladajućih. Ja volim posebno istaći da je ovaj grad iznjedrio novi sloj društva, a to su tenderaši, novoosnovane firme koje preko noći tenderima javnih institucija postaju poslovni giganti u najunosnijem sektoru, građevinarstvu. Svaka sličnost sa stvarnim likovima je namjerna”, govori Vasković. 

Novinar RTV BN Aleksandar Simić za Zamisli.ba kaže kako u Istočnom Sarajevu većinu projekata rade iste firme koje se povezuju sa lokalnim vlastima, redovno dobijaju tendere i redovno probijaju rokove za završetak radova, ali ni tu nema pozivanja na odgovornost, ali ima novih tendera i milionskih poslova. 

“Urednica istraživačkog lokalnog portala je te firme nazvala prijateljskim firmama SNSD-ovih vlasti, pa je od tih istih vlasti odmah označena kao neprijatelj razvoja Istočnog Sarajeva. Takve etikete za one rijetke koji podsjećaju da bi vlasti trebale da polažu račune, ako neće opoziciji, onda barem javnosti, nisu umjesne, jer sigurno mnoge roditelje zanima zašto im djeca još uvijek ne idu u novu osnovnu školu ili novi vrtić, zašto se srednjoškolci iz Istočne Ilidže školuju u susjednoj opštini, zašto smo trpili 12 dana (neorganizovanih) redukcija vode, a i mnoge studente zanima zašto su i dalje u neuslovnim zgradama starih studentskih domova”, kaže Simić. 

I pored brojnih problema nema građanskog bunta, građani čak ni ne traže da se stanje mijenja, a na lokalnim izborima održanim početkom mjeseca birači su ishodom glasanja poslali poruku da im aktuelna situacija ne smeta odnosno da su zadovoljnim trenutnim stanjem. 

“Čini se da mnoge građane i ne zanimaju odgovori na ta pitanja, koja su im nebitna koliko i zaštita novinara koji umjesto njih traže te odgovore”, kaže Simić. 

Politički pluralizam: Bajka Istočnog Sarajeva

Smisao demokratije i izbora u svakoj državi je predizborna trka, predstavljanje programa i takmičenje kandidata za povjerenje birača. U Istočnom Sarajevu to nije slučaj. Najviše mandata u lokalnim skupštinama, u pet od šest gradskih opština, osvojile su stranke koje su i na prošlim izborima imale najveći broj glasova. U čak dvije opštine opozicija nije imala kandidata pa su građani na glasačkom listiću za načelnika imali samo jedno ime. 

“Vjerujem da se značajan broj građana, možda ne toliko u Trnovu, koliko sigurno u Istočnom Novom Sarajevu, razočarao zbog toga što je ponuđen samo jedan kandidat na nedavnim izborima. To ne može nikako biti dobro za makar privid demokratije kojoj se navodno teži. To znači i da će vlast osjećati manje odgovornosti i sada mogu reći “sve što smo radili je očigledno dobro” iako je mnogo toga, u najmanju ruku, sporno…”, smatra novinar BN-a Aleksandar Simić. 

Sve to, prema mišljenju Vasković, vodi ka centralizaciji političkog života u Istočnom Sarajevu, odnosno piramidi vlasti, koja po uzoru na republičku, upravlja političkim procesima od Grada do mjesnih zajednica. 

“Ponovo izabrani gradonačelnik Ljubiša Ćosić i nekolicina ljudi oko njega odlučuju skoro o svemu, sa izuzetkom par moćnijih ljudi iz drugih dijelova Grada s obzirom na specifičnosti, odnosno opštine u sastavu Grada koje su i teritorijalno razruđene. Najviše brine lagano odumiranje opozicije koja i te kako ima materijala pozabaviti se nezakonitim radnjama”, kaže sagovornica Zamisli.ba dodajući da su sjednice Skupštine Grada Istočno Sarajevo protekle četiri godine izgledale kao lagani dogovori interesnih strana.

Predizborna utrka skoro da nije ni postojala, a nekima je jasno i zašto. Opozicija nije previše zabrinuta zbog poteza vlasti kojima narušavaju demokratske vrijednosti i kojima se javnim finansijama upravlja kao ličnim. 

“Kritičkog osvrata opozicije na rad vlasti nije bilo. Rezultat svega toga je i jedan kanidat na izborima u opštinama Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, što je zaista apsurdno i što vodi ka jednoumlju. Sve dok su odbornici iz skoro svih stranaka u skupštinskim klupama tu zbog ličnog interesa, nezainteresovani za građane koje predstvaljaju i usudiću se reći politički nepismeni daleko smo od političkog pluralizma”, kaže Vasković. 

Civilno društvo ne postoji, novinari pod konstantnim pritiscima

Neke od opština grada Istočno Sarajevo jedva da imaju 2.000 stanovnika, pa je izostanak snažnog civilnog sektora jasan, ali ništa nije bolje ni u većim opštinama. Nevladine organizacije su rijetko kritički nastrojene, blisko sarađuju sa vlastima, a broj novinara koji propituju rad vlasti je neznatan. 

“Šta je to civilno društvo u Istočnom Sarajevu? Nevidljivo je, i uz vlast, zavisi koja je opština u pitanju. Građanskih inicijativa izostaje. Čak ni protesti za vodu ovdje ne donose rezultate”, primjećuje Vasković.

Njen istraživački rad, s druge strane, donosi rezultate jer je otkrila brojne afere i nepravilnosti. Rezultat njene posvećenosti su brojne tužbe za klevetu, pritisci, uvrede. 

“Kada je riječ o medijima, najviše problema, nažalost ima portal kojeg sam urednica SPIN Info. Suočili smo se sa izbacivanjem iz prostorija, SLAPP tužbama za klevetu (koju smo dobili), neodgovaranjem na pitanja, izbacivanjem iz skupštine, agresivnim tonovima i ono najnovije prijave policiji za klevetu u svrhu zastrašivanja. Mi smo zaista onemogućeni da radimo svoj posao, ali moram istaći da svi ti pritisci i prijetnje neće zaustaviti naš rad. Vratiću se na Vaše pitanje o demokratiji i političkom pluralizmu te reći da ovdje ne smijete da postavite pitanje koje se nekome ne sviđa”, zaključuje Vasković. 

Facebook
Twitter
LinkedIn