Betonsko-zelena površina Hastahane, oko koje će se uskoro zaista i dići prašina kad počnu pripremni radovi za izgradnju objekta Centralne banke na ovom lokalitetu, se od 2012. godine koristi za razne sadržaje i aktivnosti koji su, između ostalog, uključivale i obnovu skate parka, ideje o izgradni Muzeja opsade Grada Sarajeva, transnacionalne projekte sarajevske urbane ljevice u okviru Actopolisa, do komercijalnih sadržaja kakav je coca-cola holidej market i klizalište,sve do do ideja izgradnje šestospratne zgrade, da bi se 2017. godine na dio zelene površine ubacio novi mobilijar, a ostatak prostora koristio po potrebi, za humanitarne modne revije, takmičenja u presvlačenju pelena, puzijadama i različite sportskim turnirima. 2018. dešava se uređenje košarkaškog igrališta, a prostor se i dalje koristi za raznorazne sadržaje kao što su i bajramske sofre, odbojkaški turniri, holidej marketi, itd. Ukratko, na nešto manje od 11.000 metara kvadratnih nalazio se prostor za praznovanje i slavljenje vremena u kojem živimo, besplatno ili uz naknadu, u različitim formama,oblicima, zvucima i prikazima, zabava u različitim fomatima za široke narodne mase, dešavao se društveni život grada uhvaćen u jednoj nedefinisanoj prostornoj dimenziji koja će uskoro biti potpuno sravnjena sa zemljom, izbrisana i zamijenjena novim podzemnom i nadzemnim sadržajima, kao i trospratnim objektom.
Između dosadašnjih višegodišnjih izdavanja odobrenja za korištenje ove javne površine za različite manifestacije i sadržaje, i nedavnog pokušaja nestručnog uklanjanja skulpture njemačkog umjetnika Helmuta Lutza, koja se također nalazi na ovoj površini, a koja predstavlja prvi korak ka početku konačnog rušenja Hastahane, desio se i jedan urlik i zahtjev građana da se kultura i umjetnost, pokušaju, bar na momenat, sačuvati i odbraniti. Urlik nažalost neodovoljno jak, fragmentiran i u konačnici posve beznačajan. Taj urlik se stvarao i artikulisao u rascjepu između nastojanja prvog čovjeka Općine Centar, iza kojih stoji podrška općinskog administrativnog aparata da se zemljište privede konačnoj namjeni kako bi se izgradio ozloglašeni objekat Centralne banke, i nekolicine predstavnika građana koji su svoje djelovanje i otpor, u slobodnom vremenu koje imaju, pokušavali artikulisati i oblikovati kroz učešće u raspravama i u nekoliko kolektivnih akcije koja su bile zamišljene kao odraz izmjene načina na koji promišljamo društvene procese i naše učešće u njima. Ove, nažalost, bezuspješne akcije i utopijska djelovanja bile su usmjerena ka protivljenju destruktivnim politikama lokalne uprave centar spram kulture, okoliša i povijesti ovog lokaliteta.
Gradnja na ovoj površini koja je oblikovana u konačnici u objekat Centralne banke bila je predmet mnogih rasprava, a prvi put se pitanje korištenja ove površine problematizira u anketi koju je organizovala Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini 2017. godine kada su se građani negativno izjasnili u vezi gradnje objekta na ovom lokalitetu, kao što su se negativno izjasnili i na javnoj raspravi održanoj 12. novembra 2018. i u maju 2019. godine, što nije spriječilo prodaju, i uskoro gradnju, na ovoj sarajevskoj površini.
No, neuspjeli pokušaji otpora ne znače da treba odustati od građanskog negodovanja, neslaganja i izražavanja protesta i zahtjeva za pravednijm društvom i gradom po mjeri čovjeka.
