Pokazuje se da je država loše pripremljena i opremljena za sve veće dolaske azilanata.
Azilanti i drugi migranti okupljeni u parku glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva. Volonteri im pružaju hranu, deke i medicinsku brigu.
Kada pomislite na izbjeglice i Bosnu i Hercegovinu zajedno, možda mislite na raseljeno stanovništvo zbog rata u bivšoj Jugoslaviji ’90-ih godina. Ipak, danas se zemlja suočava sa drugačijom vrstom izbjegličke krize dok se napreže zaštititi prava sve većeg broja ljudi iz drugih regija koji traže zaštitu.
Prema UNHCR-u, 1138 azilanata i migranata stiglo je u Bosnu u razdoblju od 1. januara do 3. marta. Više od ukupnog broja u 2017. godini. Većina njih je iz Sirije, a slijede Pakistan, Libija i Afganistan. Neki bježe od sukoba i kršenja ljudskih prava dok drugi traže bolji život.
Vladini dužnosnici kažu da je situacija pod kontrolom, uz UNHCR. Ipak, aktivisti i nevladine organizacije kažu da vlada ne uspijeva adekvatno zaštititi prava izbjeglica koji pate na ulicama bez odgovarajuće hrane, skloništa i zdravstvene brige.
Bosanska Islamska Zajednica pozvala je vlasti da učine više kako bi se zadovoljile osnovne potrebe izbjeglica. Država je bila u mogućnosti primiti samo 154 ljudi u jedinom otvorenom centru za azil zbog ograničenog kapaciteta. UNHCR je, takođe, potvrdio da se „mnogi azilanti suočavaju sa preprekama u postupku pristupa azilu“ zbog neprimjerenih uslova za registraciju i kratkih rokova za podnošenje prijava.
Trenutni priliv ljudi koji prelaze u Bosnu iz Srbije i Crne Gore može biti povezan sa povećanom kontrolom i vraćanjem sa granica susjedne Hrvatske i Srbije. Ljudi se ni ne pokušaju prijaviti za azil u Bosnu i ne putuju do Evropske Unije manje osiguranom granicom od 900 km između Bosne i Hrvatske prema izvještajima medija i vlasti.
Građani, od kojih su mnogi doživjeli horor tokom rata u Bosni i raseljavanja, u velikoj mjeri podržavaju i nude pomoć izbjeglicama i migrantima. Međutim, ovi plemeniti napori nisu zamjena za učinkovito djelovanje države.
Vlasti očekuju još veći broj dolazaka u sljedećim mjesecima. Bosanske vlasti i njihovi međunarodni partneri bi trebali osigurati i osposobiti zemlju da odgovori na načine koji poštuju ljudska prava i zakon izbjeglica.
