Dok su građani i građanke Doboja čekali odluku Apelacionog suda i ponovno prebrojavanje ili ponovljene izbore u Doboju, Centralna izborna komisija BiH je 15.11. na 110. sjednici donijela Dopunsku Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Lokalnih izbora 2024. godine za Doboj, Bihać, Jablanicu, Kiseljak, Prozor-Ramu, Gacko, Foču, Čapljinu, Konjic i Grad Mostar. Ova odluka predstavlja korak nazad u procesu osiguranja fer izbora u BiH. Ovom odlukom institucije kao što su Sud BiH i CIK su pokazale da nisu u stanju da garantuju poštovanje osnovnih demokratskih principa.
Miroslav Borojević Beli, koji ulazi u Skupštinu grada Doboja kao odbornik liste „Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića“, smatra da je odluka Suda Bosne i Hercegovine u apelacionom odjeljenju da vrati slučaj na ponovno odlučivanje u Centralnu izbornu komisiju (CIK), sramna. Po njegovim riječima, ova odluka pokazuje koliko je izborni proces u BiH i dalje pod velikim sumnjama i uticajima, jer iako je žalba koja se odnosi na zahtjev za ponovno brojanje glasova i poništenje izbora od strane Suda bila osnovana, Sud je vratio slučaj nazad na razmatranje CIK-u.
„Ovo je primjer duboke neadekvatnosti i neodgovornosti institucija koje bi trebale da obezbijede fer i transparentne izbore. CIK, koji je već u prošlosti bio pod sumnjom za partijske veze i politički uticaj, ponovo je odbacio žalbu, ne pružajući nikakve konkretne razloge koji bi opravdali njihovu odluku. Takva praksa još više podgrijava nepovjerenje u izborni sistem i daje dodatnu sumnju da izborni rezultati ne odražavaju istinsku volju naroda.“- kaže Borojević.
Nakon što je Centralna izborna komisija BiH na svojoj 100. sjednici 5. 11. 2024. godine potvrdila rezultate Lokalnih izbora 2024. godine i nakon što su ti rezultati objavljeni u Službenom glasniku BiH, stekli su se uslovi za uručenje Uvjerenja o dodjeli mandata novoizabranim gradonačelnicima/načelnicima. Međutim, odluka o potvrđivanju i objavljivanju rezultata izostala je za Doboj, Bihać, Jablanicu, Kiseljak, Prozor-Ramu, Gacko, Foču, Čapljinu, Konjic i Grad Mostar. Za Doboj i Bihać, ranije utvrđeni rezultati su trebali biti potvrđeni tek kada odluke CIK-a po zahtjevima za ponovno brojanje i poništenje izbora postanu pravosnažne.
U tom trenutku, za predstavnike opozicije i civilni sektor odluka o ponovnom brojanju ili ponavljanju izbora je bila jedini način da se isprave nepravilnosti i razotkriju manipulacije koje su obilježile izbore.
„Otvaranje vreća i ponavljanje izbora je neophodno kako bi građani dobili šansu da se njihov glas zaista čuje i poštuje, ne samo u Doboju – vjerujem da je to potrebno u cijeloj BiH. Očekujemo da će ponavljanje izbora biti izvedeno pod značajno boljim uslovima nego što je to bilo ikada – sa pojačanim nadzorom i transparentnošću koja je nedostajala ove ali i svih prethodnih godina.“- reako je Borojević, prije Dopunske odluke CIK-a.
Kako bi se povećala transparentnost tokom samo izbornog dana, u Doboju su na 17 biračkih mjesta postavljeni skeneri otiska prsta. Međutim, to u praksi nije funkcionisalo. Neadekvatna oprema, nedovoljna obuka i “nezavisnost” operatera doveli su do ogromnog prostora za zloupotrebe. Umjesto da obezbjede sigurnost i preciznost, skeneri su, uz brojne tehničke i proceduralne nedostatnosti, više postali prepreka nego pozitivan dio u procesu, čime je povjerenje u njihov doprinos značajno umanjeno.
Na adresu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine pristigle su brojne žalbe koje su podnesene Sudu BiH, a tiču se izbornih krađa u Doboju, na lokalnim izborima održanim 6. oktobra. Ove žalbe su uključivale zahtjeve za ponovnim brojanjem glasova na pojedinim biračkim mjestima i poništenje izbora u Doboju zbog brojnih uočenih nepravilnosti, zloupotreba i navodne krađe na biračkim mjestima.
„Najozbiljnije nepravilnosti uključuju masovnu kupovinu glasača, manipulaciju biračkim spiskovima i izostanak kontrole nad radom biračkih odbora – koji su bili zaduženi za krađu glasova prvenstveno na brojanju. Sve to se izvodilo u saradnji sa određenim brojem službenika iz MUP-a. Pored toga, veliki broj fiktivnih glasača i osoba koje su glasale bez valjanih dokumenata ukazuju na to da su izbori bili sve osim fer i pošten proces.“ – navodi Borojević.
Građani Doboja smatraju da su izbori ponovo pokradeni. Na ponovljenim Opštim izborima 2022. godine dokazana je srazmjera izborne krađe u razlici od oko 15 000 glasova za poziciju gradonačelnika i 17 000 za nosioca odborničke liste SNSD-a. Poučeni ovim iskustvom, s pravom smatraju da su pravosudne institucije pod ogromnim političkim pritiscima i kontrolom vlasti, a da su članovi biračkih odbora samo izvršioci poslova svojih političkih nalogodavaca. Zbog neregularnosti na lokalnim izborima, kao i srodnih krivičnih djela, falsifikovanje isprava, korištenje podataka i drugo, na lokalnim izborima 2020. godine u Doboju je osumnjičeno oko 300 osoba i podignuto je oko 68 optužnica. Uprkos pritiscima javnosti, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice na Okružni sud u Doboju, do danas nije poznat ishod svih optužnica, dok se za neke sporadične slučajeve zna da su završili naredbom o nesprovođenju, oslobađajućom presudom ili minimalnom novčanom kaznom, bez ijedne kazne zatvora.
„Sasvim je jasno da ćutanje Okružnog suda nije slučajno, već organizovano i kontrolisano, jer svako presuđivanje i otkrivanje podataka o osuđenim članovima biračkih odbora iz 2020. godine bilo bi potpuna blamaža za sistem i dokaz da je korupcija ugrađena u sve institucije. Javnost s pravom sumnja da su ti isti ljudi ponovo dobili mjesto u izbornom procesu, što pokazuje do koje mjere su izborni proces i pravosuđe postali instrumenti vladajućih struktura.“- ističe Borojević.
Tromost institucija koja nije dovele do dostatnih i pravovremenih sankcija onih koji su činili neregularnosti na izborima 2022. godine ,dovela je do toga da se izborne nepravilnosti ponove i na Lokalnim izborima 2024. godine. Članovi biračkih odbora protiv koji su 2022. podignute optužnice su činili biračke odbore i na ovim izborima.
„Postavlja se pitanje: zašto u Doboju, gradu koji godinama pati od korupcije i manipulacije izbornim procesima, nijedna presuda nije postala dostupna javnosti?! Zašto je proces toliko zataškan? Ovakvo ponašanje Suda samo podstiče sumnju da se izborne manipulacije ne samo tolerišu, već i podržavaju od strane institucija koje bi trebale da budu garant pravde. Sve ovo je direktan pokazatelj da u izbornom procesu ne postoji ni pravna, ni etička kontrola.“- govori Borojević.
Opozicija i aktivisti su i na prošlim izborima upozoravali na fiktivne političke subjekte koji nisu imali dokazanu političku aktivnost, ali su punili biračke odbore i njihovi posmatrači su onemogućavali transparentno brojanje glasova i pristup posmatračima opozicionih stranaka. Sličan scenarij se ponovio i na ovim izborima, gdje su dva nezavisna kandidata, Slađan Starčević koji je osvojio 11 glasova, imao registrovanih 102 posmatrača i Goran Vidović sa 8 osvojenih glasova, 105 posmatrača.
„Ovakvi “nezavisni” kandidati sa stotinama registrovanih posmatrača jasno ukazuju na zloupotrebu sistema i procesa. Očigledno je da su ovi ljudi angažovani i plaćeni kako bi se prikrile druge aktivnosti na izbornim mjestima, kao i da se stvori iluzija transparentnosti. Jasan dokaz za to je samo 19 osvojenih glasova pomenutih kandidata. Ovo je masovna operacija koju je osmislila i finansirala vodeća stranka, sa ciljem krađe volje građana i uticaja na rezultate.“ – pojašnjava Borojević.
Priča o izbornom inženjeringu, ucjenama, pritiscima i kupovini glasova u Doboju više nije javna tajna, nego modus operandi. Gotovo da nećete sresti u Doboju osobu koju nije presreo neki poznanik prisiljen da lobira za SNSD, kako članovi njegove porodice ne bi ostali bez posla u javnim institucijama. Iako je prethodnih godina „tarifa“ za glas bila 50 KM, ove godine se pričalo i o vrtoglavih 200 maraka. „Preporuka“ je bila da svi budžetski uposlenici prisustvuju skupovima SNSD-a.
Olivera Nedić (PDP), poznata kao jedina opoziciona odbornica u prošlom sazivu Skupštine grada Doboj sa 188 glasova nije osigurala mandat za naredni saziv. Nedić je u prethodnom mandatu nerijetko bila jedina odbornica koja je dizala glas protiv izmjena Regulacionog plana, koje su rezultovale rušenjem Doma vojske i zgrade Opštine na atraktivnim lokacijama koje su danas u rukama privatnih investitora i na jednoj je sagrađen elitni stambeni kompleks, a na drugoj se gradi tržni centar. Nedić je ustajala i protiv geoloških istraživanja na Ozrenu, koja su za cilj imala utvrditi opravdanost potencijalne izgradnje rudnika nikla i kobalta. Tokom svog mandata trpila je razne prijetnje, ucjene i pritiske, a s obzirom na to da je 2020. godine na Lokalnim izborima osvojila 608 glasova koji su joj osigurali mandat, 2022. na Opštim izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske 1255 glasova, smatra da je njen ovogodišnji rezultat predmet izborne krađe.
I Nedić ističe da su glavne nepravilnosti tokom izbora bile pritisak na birače, organizovano dovođenje glasača na birališta u režiji vladajućih struktura, lažno predstavljanje birača i manipulacije sa izbornim materijalom, te neregularnosti u radu biračkih odbora, gdje su članovi često djelovali u interesu pojedinih političkih opcija, a ne zakona.
„Tokom izbornog dana prijavila sam nekoliko nepravilnosti, uključujući pritiske na birače i manipulacije glasačkim listićima. Nažalost, reakcije nadležnih institucija bile su spore i neadekvatne. Većina tih prijava nije dovela do konkretnih sankcija, što dodatno podriva povjerenje u izborni proces.“- kaže ona.
Vraćajući se na neregularnosti iz 2022. godine koje Okružni sud u Doboju nije sankcionisao, a bile su preduslov za netransparente Lokalne izbore, Nedić ističe: „Okružni sud u Doboju godinama izbjegava transparentno objavljivanje presuda vezanih za neregularnosti, što ukazuje na nedostatak političke volje za suočavanje sa problemima. Postoje indicije da su neki presuđeni članovi biračkih odbora iz 2022. ponovo angažovani ove godine, što je skandal samo po sebi. Takva praksa urušava integritet izbornog procesa i šalje poruku da se nepravilnosti ne sankcionišu adekvatno.“
Iako je policiji u Doboju prijavljeno lažno predstavljanje jednog glasača, prijava nije rezultirala značajnim ishodom. Policija nije ni zabilježila slučaj, nije napravljen zapisnik, i do danas nema informacija o konkretnim mjerama ili sankcijama. I Nedić i Borojević se slažu da je ovo još jedan primjer kako institucije zanemaruju ozbiljne povrede izbornog procesa, čime dodatno narušavaju povjerenje građana, te se šalje poruka da se manipulacija izbornim procesom i dalje toleriše, što je krajnje zabrinjavajuće za budućnost izbora u Doboju i BiH.
Tokom pisanja teksta obratili smo se za izjavu Koaliciji pod Lupom, no nisu nam mogli izdvojiti konkretne podatke samo za Doboj, koji se tiču nepravilnosti koje su njihovi posmatrači uočili i prijavili taj dan. Civilni sektor predstavlja važan faktor unaprjeđenja demokratskih procesa, te tokom praćenja izbora može pomoći u jačanju povjerenja javnosti u izborni sistem i osigurati da se glas građana čuje na pravi način. Ključno je obezbijediti podršku nevladinog sektora kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, domaćim institucijama i građanima kako bi se obezbijedila transparentnost i fer uslovi za sve učesnike u izbornom procesu. Međutim, izborni ciklus ili procese u Bosni i Hercegovini, pa i u Doboju karakteriše odsustvo podrške nevladinim organizacijama jer ih učesnici (institucije, političke stranke i jedan broj građana) doživljavaju kao remetilački faktor u predizbornom i izbornom procesu.
„Koliko god da su nevladine organizacije kao posmatrači izbora prisutni na svakom od biračkih mesta, i dalje ne postoji konekcija sa građanima (biračima) da i oni na sebe preuzmu jednim delom ulogu posmatrača i ukažu na negativne pojave koje im se dešavaju. Uloga i odgovornost učesnika u izbornom procesu, uključujući političke stranke, kandidate, birače, medije, izborne komisije i posmatračke misije (uključujući nevladine organizacije), ključni su aspekti koji određuju legitimitet i fer karakter svakih izbora.“- kaže Snežana Šešlija iz UG ToPeeR iz Doboja.
Šešlija ističe da je odgovornost svih učesnika u izbornom procesu presudna za očuvanje demokratskih standarda i legitimnosti izbora, no imajući u vidu da jedan broj građana i političke stranke ne ispunjavaju svoje obaveze, dolazi do narušavanja povjerenja u izborni sistem, dovodeći do društvene nestabilnosti i političke tenzije. Ona navodi nekoliko ključnih faktora koji su doveli do izbornih rezultata koje je, uprkos nepravilnostima na kraju CIK BiH potvrdio, a to su prije svega neodgovornost političkih stranaka i odsustvo etike u njihovom ponašanju koje se ogleda u dezinformacijama, govoru mržnje i pritisku na birače, neopravdano osporavanje rezultata i stvaranje „haosa“ i razočarenja birača, odsustvo želje kod građana da budu informisani o kandidatima i politikama koje podržavaju, prepuštanje uslovljenim odlukama, neodgovorno korištenje prava glasa – jedan broj građana ne izlazi na izbore da izbjegne odgovornost pred samim sobom, te nekritički odnos prema glasanju koje nije oslobođeno od pritiska i manipulacija. Političke stranke su podijeljene kao pozicija i opozicija, bez iskazane volje da se pronađu zajednički stavovi što češto dovodi do ostrašćenosti.
Osim svih uočenih malverzacija vladajuće političke stranke i odsustva reakcije nadležnih institucija, ono što najviše zabrinjava jeste potpuno ili zanemarljivo interesovanje građana za rezultate izbora. Oni su podijeljeni na one koji glasaju iz uvjerenja i na one koji glasaju jer očekuju protuuslugu, što u svojoj premisi ima neiskren i netransparentan pogled na uspješnost izbora. Opšte neinteresovanje za izbore je proisteklo i iz gubitka povjerenja u institucije, politike i ideju da se u našem društvu nešto može odraditi pošteno, transparentno i da postoje nosioci političkih funkcija koji će se zauzeti za njih. S druge strane, medijska cenzura koja građanima suspenduje pravo da budu informisani i već godinama traje u Doboju, oštro kažnjava svakoga onoga ko prekine zavjet šutnje, te građani ostaju taoci jednoumlja i politike koju godinama u Doboju kreira vladajuća stranka čiji je kandidat Boris Jerinić osvojio 74,5 posto glasova, povisivši ljestvicu sa 67 posto na prethodnim izborima. SNSD je 2020. osvojio preko 44 posto glasova za Skupštinu grada, dok je ove godine taj rezultat 53,5 posto.
