Narodna Skupština BiH eniteta Republika Srpska krajem marta 2023. godine usvojila je Nacrt izmjena i dopuna krivičnog zakona kojima se između ostalog, predviđa kriminalizacija klevete i visoke novčane kazne za one osuđene za klevetu. Nakon što je usvojen Nacrt izmjena i dopuna ovog zakona slijedi dvomjesečna javna rasprava. Narodna Skupština, kao najveći zakonodavni organ ovog BiH entiteta, nakon procedure javne rasprave može usvojiti prijedlog izmjena ovog zakona, koji na koncu predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik proglašava važećim. Osmi dan nakon što su tako usvojen izmjene i dopune ovog zakona objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske, nove odredbe zakona postaju važeće.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i predsjednica Europske federacije novinara, Maja Sever kaže da je ovaj zakon veliki korak unazad u zaštiti slobode govora i prava na slobodno izražavanje, ali ne samo novinara, nego i građana, a sve s ciljem da se ušutkaju oni koji kritikuju vlast.
Onaj pojašnjava da ukoliko se bude kleveta utvrđivala u krivičnom postupku, to znači da će tužiteljstvo moći zahtijevati pritvor optuženom, kao i da u slučaju nemogućnosti plaćanja novčane kazne, osuđenog za klevetu čeka zatvor.
“Predviđene kazne su toliko visoke, da bi osuđujuće presude mogle ugroziti poslovanje medija i novinara, ali i građana. U kombinaciji s poznatom činjenicom da Milorad Dodik nikad nije izgubio spor protiv novinara, niti je ikad osuđen u nekom procesu, jasno je da budućnost nije svijetla, ni za medije, ali niti za demokraciju u entitetu RS, ali i u cijeloj BiH. Nemojmo zaboraviti da će po ovom zakonu moći biti tuženi i kolege iz drugih dijelova zemlje”, ističe Sever.
Iz Transparency International BiH (TIBiH) upozorili su predviđene izmjene višestruko sporne i opasne. “Osim što su neusaglašene sa postojećim zakonskim okvirom, drakonskim kaznama dodatno će se stvoriti atmosfera straha od iznošenja kritike na rad vlasti”, navedeno je u saopštenju za javnost.
Kriminalizacijom klevete se želi ograničiti sloboda mišljenja i govora
Novinarka web portala Buka, Maja Isović Dobrijević kaže kako će donošenje zakona u ovom obliku značiti da će se mnogi novinari i novinarke okrenuti autocenzuri zbog najavljenih drakonskih novčanih kazni, koje po ovom prijedlogu mogu iznositi i do 120.000 KM (ko 60.000€)
“Imam utisak da se ovaj zakon donosi samo da bi se političari zaštitili, a kada su već izabrali da budu javne ličnosti i da se bave ovim poslom, trebalo bi da se nose i sa posljedicama javnog propitivanja. Kad govorimo o novom zakonu ostaje i problem nepovjerenja u pravosuđe i selektivno tumačenje zakona. Ovim prijedlogom vlast želi da ograniči slobodu mišljenja i govora”, smatra Isović Dobrijević.
Ona kaže da je u samom Nacrtu zakon mnogo nejasnoća, pa će većina novinara zbog toga izabrati da se ne bave političarima. Posebno se to odnosi na uvredu čija je kriminalizacija također predviđena ovim izmjenama, jer ne možemo znati šta nekoga može uvrijediti, a šta ne. Nije jasno definisano šta je nekome uvreda, a to je za svakoga lični utisak. Na to upozorava i itvršta direktorica TIBiH Ivana Korajlić.
“Postavljene su vrlo široke definicije šta sve podrazumijeva uvredu i šta sve predstavlja klevetu, da ne govorimo dodatno o krivičnim djelima koja se tiču iznošenja porodičnih okolnosti pa do krivičnih djela koja se tiču objavljivanja nečijih spisa. Sve će to posebno utjecati na rad prije svega medija, divest će potpuno do samocenzure jer će sugrno postojati strah od visokih sankcija koje su zaprijećene ili od dugotrajnih procesa koji će se voditi”, upozorava ona.
Važno je naglasiti da ukoliko predviđeni nacrt zakona bude usvojen, kada se se bilo ko, aktiviste, novinari ili građani nađu u krivičnom postupku kao optuženi, već u toku postupka i prije pravosnažne presude, optuženi se suočavaju sa brojnim ograničenjima. Naime, optuženi je spriječen da putuje, onemogućeno mu je da konkuriše na neka radna mjesta, ne mogu dobiti vize itd.
Aktivista Tihomir Dakić kaže da kada se usvoje ovakve izmjene i dopune zakona, primjena će pokazati kakav će odnos institucije i političari imati prema aktivistima.
“Sama kriminalizacija klevete je jedan korak dalje da se smanje kritike usmjerene ka političarima i vlasti. Ovo će biti jednu novu fazu odnosa političara i građana. Svakako oni koji se nisu bavili kritičkim opservacijama i reagovanjem na odluke političara i institucija, neće promjene ni osjetiti, dok svi oni koji teže promjenama ka boljem, će ili nastaviti još jače ili će zaćutati. Vidjećemo”, kaže Dakić
On ističe kako je cilj ovog ovog zakona da se pokušaju kontrolisati i utišati udruženja koja se bave vladavinom prava i borbom protiv korupcije a s druge strane će institucijama i političarima dati apsolutnu moć.
Kriminalizacija klevete se tiče svih nas
Posebno je indikativno kako se u predviđenom nacrtu i ne pretpostavlja da informacija koja se iznosi ili prenosi mora biti netačna, već da samo može nanijeti štetu nečijem ugledu. Dakle, ako neko smatra da mu je narušen ugled, povrijeđena čast može podnijeti krivičnu prijavu i tražiti pokretanje krivičnog postupka čak i ako su o njemu/njoj iznesene tačne informacije. To znači da se bilo ko, svaki građanin i građanka, mogu vrlo lako naći u situaciji da budu optuženi u krivičnom postupku.
Novinarka Maja Isović Dobrijević kaže da se novi zakon ne tiče samo novinara, već i aktivista, kao i svih građana.
“Znači ukoliko sutra na nekom dječjem rođendanu ili većem skupu nešto prokomentarišete o nekome, taj neko može da vas sudi za klevetu ili uvredu časti. Ukoliko građani ne budu platili drakonske kazne završiće u zatvoru dvije godine. Znači da nisu ugroženi samo novinari ili aktivisti, već i svi ostali građani što implicira da je najbolje da o političarima ništa ne pričamo ili pišemo, već samo da ih pustimo da rade šta god žele”, pojašnjava Isović Dobrijević
Kaže da je atmosfere u kojoj živimo naročito eruptiralo u proteklih nekoliko mjeseci, te pojašnjava da smo u martu ove godine imali napad u Banjoj Luci na aktiviste i novinare, kao i članove Organizacionog odbora BH Povorke ponosa.
“Velika je nesreća što osuda nasilja od strane političara prati ‘ali’. Prilikom osude nasilja nema ‘ali’, ili si protiv nasilja ili nisu, ili si za slobodu ili nisi. Stvara se osjećaj da neko ko je drugačiji, ko drugačiji misli ili živi, ko ne povlađuje većini nije ovdje prihvatljiv. Danas je to seksualna orijentacija, sutra to može da bude boja kose, a zakoni koji su doneseni da štite sve građane to ne rade”, zaključuje Isović Dobrijević.
Aktivista Tihomir Dakić također smatra da će se ovaj zakon ticati svakoga, te poručuje: “Jednog dana će doći i po vas”. Dodaje da osuđuje svaku vrstu nasilja, a posebno što su tokom posljednjih napada na članove Organizacionog odbora BH povorke ponosa, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova imali informaciju za napad te u konačnici dozvolili napade.
Finansijski opteretiti novinare i aktiviste da odustanu od kritike
Strategic Lawsuit Against Public Participation (SLAPP) ili „strateška sudska tužba protiv participacije javnosti“ je tužba s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkavanja kritičara (najčešće prema javnoj vlasti) na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja. Ove vrste tužbi nisu usmjerene samo protiv medija i novinara nego i protiv drugih aktera društva, najčešće aktivista i nevladinih organizacija, odnosno svih onih koji ukazuju na propuste vlasti, kriminal, korupciju itd.
Maja Sever pojašnjava da je Europska federacija novinara, čije je trenutno predsjednica, dio šire platforme pod nazivom Brzi odgovor na slobodu medija, koja prati i reagira na kršenja slobode medija u zemljama članicama i kandidatkinjama. Ovaj projekat pruža pravni i praktičnu podršku, javno zagovaranje i informacije o zaštiti novinara.
“To je pomoć koja je na raspolaganju i kolegama u BiH. Isto tako unutar naše organizacije imamo grupu koja se bavi SLAPP tužbama, a dio smo CASE koalicije koja također pruža konkretnu pomoć. Uglavnom, dobro smo povezani i zaista na raspolaganju. Osobno sam u vezi s kolegama i kolegicama u Banja Luci gotovo svakodnevno, a novinarsko udruženje BH novinari vrlo je aktivan član naše organizacije”, dodaje Sever.
Pojašnjava da su SLAPP tužbe problem u mnogim zemljama i daje kleveta regulisana na različite načine.
“U nekim zemljama jest u krivičnom zakonu, negdje na razini prekršajnog, zbog toga je i Europska Komisija predložila Direktivu i preporuke za borbu protiv SLAPP-a kako bi sve zemlje članice EU ozbiljno pristupile borbi protiv ovog problema koji opasno prijeti slobodi novinarskog rada”, kaže Sever.
Izvršna Direktorica TIBiH Ivana Korajlić, upozorava kako je i sada kada se o slučajevima klevete odlučuje u građanskom postupku vidljiv nejednak tretman slučajeva u zavisnosti od toga ko su stranke u postupku, te da će to zbog široko postavljene tužilačke diskrecije tek predstavljati dodatni problem.
“Mi već sada imamo vrlo široku tužilačku diskreciju, u smislu odlučivanja gdje će donositi naredbe o pokretanju istrage, gdje neće i bez adekvatnog načina da se te tužilačke odluke preispituju. Imajuću u vidu pod kakvom nam je političkom kontrolom pravosuđe i da već sada imamo čak i u građanskom postupku za zaštitu od klevete vrlo pristrasan pristup postupanja po tužbama za klevetu, jer uvijek nosioci funkcija imaju prednost i ti procesi kraće traju nego kada neko drugi pokrene tužbu. Možemo tek onda zamisliti kako će to izgledati u krivičnom procesu, gdje će sigurno riječ nekog nosioca javne funkcije imati veću težinu nego bilo kojeg građanina koji bi eventualno i možda prijavio nosioca javne funkcije”, govori ona.
Iako je kreirana pogrešna percepcija u javnosti pa mnogi građani i građanke ne znaju da je već kleveta regulisana zakonom, tim više zabrinjava namjera vlasti da se ponovno kriminalizira kleveta. Naime, u oba BiH entiteta trenutno su na snazi zakoni o zaštiti od klevete, pa su se brojni aktivisti i novinari godinama unazad pred sudovima borili protiv dugotrajnih SLAPP tužbi. Trenutno se u BiH vode brojni parnični procesi protiv aktivista, tuženi su od strane političara, stranih i domaćih privatnih kompanija. Trenutno aktuele tužbe za klevetu podnesene protiv aktivista u BiH entitetu Republika Srpska, su tužbe protiv Davora Dragučevića kojeg za klevetu tužio Milorad Dodik, te tužbe za klevetu protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovače koju je podnijela belgijska kompanija Green Invest i tužba kompanije Lykos Metals protiv aktivstkinje Amre Šabić-Ahmečković.
Iako novčane odštete u parnicama koje se vode za slučajeve klevete već sada za svakog običnog građanina, novinara i aktivistu predstavljaju veliko opterećenje Korajlić istiće da će usvajanje nacrta zakona u ovom obliku pored nejednakog pristupa pravdi donijeti, ogromno i nesrazmjerno novčano opterećenje, te kako će nositelji javnih funkcija biti u još većoj prednosti.
“Možemo tek onda zamisliti kako će to izgledati u krivičnom procesu, gdje će sigurno riječ nekog nosioca javne funkcije imati veću težinu nego bilo kojeg građanina koji bi eventualno i možda prijavio nosioca javne funkcije. I sigurno će, ukoliko nacrt zakona bude usvojen u ovom obliku, dovesti do nejednakog pristupa pravdi običnog građanina i nekoga ko ima stvarnu moć i uticaj na rad pravosuđa. Da ne govorimo da su te sankcije koje su propisane nesrazmjerno visoke u odnosu čak i na države koje imaju klevetu u svom krivičnom zakonodavstvu, i za koje je i Evropski sud za ljudska prava donosio presude da su nesrazmjerno visoke čak i te kazne koje su bile nekoliko hiljada eura. Zamislte šta će se ovdje desiti gdje su kazne propisane do 100.00 KM (50.000€) ili više”, zaključuje ona.
