Mandati troje ombudsmana za ljudska prava, Nives Jukić, Jasminki Džumhur i Ljubinku Mitroviću istekli su još 2021. godine. Iako su iz UN-a su uputili upozorenje našim vlastima vlastima jer nacionalnom uredu za zaštitu ljudskih prava prijeti gubitak A-statusa akreditacije usklađenosti s međunarodnim principima, što bi u praksi otežalo pristup pojedinim tijelima UN-a,i dalje se sumnja na netransparentan izbor državnih ombudsmana u BiH ali i politizaciju cijelog procesa. Dodatno zabrinjava činjenica da civilno društvo u ovom procesu nije imalo savjetodavnu ulogu, kako je to bilo u prethodna dva izbora ombudsmena.
Posljednjih nekoliko mjeseci posebno su učestala upozorenja pa i protesti međunarodnih i domaćih organizacija koje upozoravaju na sve greške u poricesu izbora ombusdmana za ljudska prava BiH. Pored netransparentnosti, naglašava se kako prijetnju predstavlja i politizacija procesa. Zbog sumnje u politizaciju procesa najavljuje i moguće povlačenje kandidature: “Ako imate netransparentnost pri izboru ombudsmana, potpuno je izvjesno da do obnavljanja i ostanka u A-statusu neće doći. To daje neke signale da se trebaju birati neki drugi, koji možda i ne ispunjavaju uvjete ili pripadaju političkim opcijama ili ima dodatnih detalja koji vode ka tome,” rekao je za Federalnu.ba Ljubinko Mitrović koji se kandidovao za još jedan mandat u ovoj instituciji.
Iz Misija OSCE-a u BiH sapošteno je kako pomno prate proces imenovanja novih ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Istaknuto je kako “proces odabira i imenovanja treba da odražava relevantne preporuke navedene u Principima koji se odnose na status nacionalnih institucija za promociju i zaštitu ljudskih prava (Pariški principi), preporuci Potkomiteta za akreditaciju nacionalnih institucija za ljudska prava iz 2017. godine i Principima zaštite i promocije Institucije ombudsmana iz 2019. godine (Venecijanski principi).”
(Ne)transparentnost izbora
Inicijativi za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, neformalnoj koaliciji četrdeset organizacija civilnog društva koja doprinosi praćenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije, nije bio omogućen uvid u izbor ombudsmana. Pvim povodom razgovarali smo sa Edom Kalnićem, koordinatorom Inicijative koji cijeli proces prati od samog početka.
U proces izbora nisu uključene konsultacije sa civilnim sektorom iako postoje preporuke da se to čini. Koji su rizici takvog postupanja Komisije?
Sekretarijat Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava je obavijestio bh. institucije da će u martu 2023. godine razmatrati proces reakreditacije Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i tražio je izvještaj o implementaciji preporuka koje su uputili Bosni i Hercegovini 2017. godine. Dio tih preporuka se odnosio i na proces izbora i imenovanja. Pododbor za akreditiranje je tada istakao da prema postojećem zakonu proces odabira ombudsmena nije dovoljno transparentan jer ne precizira proceduru za provođenje širih konsultacija. Obzirom da od davanja ovih preporuka nije došlo do izmjena Zakona o ombudsmenu, Komisija je imala priliku ispoštovati ove preporuke kroz svoj Poslovnik. Oni nisu iskoristili tu mogućnost i to može rezultirati nižom ocjenom u procesu reakreditacije.
Koji su bili zahtjevi i preduzete akcije Inicijative prema komisiji u ovim procesu? Da li su uvaženi?
Zakonski uslovi za izbor obusdmana BiH
Prema Poslovniku i Zakonu o ombudsmanima BiH, kandidati za ombudsmana za ljudska prava mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, diplomirani pravnici, s položenim pravosudnim ispitom i najmanje deset godina radnog iskustva u pravnoj struci, u kojoj su se istakli, koji imaju dokazano iskustvo u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda građana, te visok moralni ugled. Ombudsmani za ljudska prava imenuju se iz tri konstitutivna naroda (bošnjačkog, hrvatskog i srpskog), što ne isključuje mogućnost imenovanja i iz reda ostalih. Oni se imenuju na mandat od šest godina.
Ppozicija ombudsmana za ljudska prava nespojiva je s obavljanjem bilo kakve predstavničke dužnosti, s bilo kakvom političkom aktivnošću ili dužnošću ili odgovornošću za propagandu, nastavkom službe u organima vlasti u Bosni i Hercegovini, članstvom u političkoj stranci ili vođstvom političke stranke, sindikata, udruženja, fondacije ili vjerske organizacije ili radom u bilo kojoj od njih, te s obavljanjem dužnosti sudije.
Zakon o ombudsmenu za ljudska prava BiH precizira da se utvrđena rang lista dostavlja Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH na daljnji postupak. Parlamentarna skupština BiH može od kandidata zatražiti predstavljanje njihovog koncepta rada Institucije ombudsmena.
„Parlamentarna skupština BiH imenovaće istovremeno tri ombudsmena u Instituciju ombudsmena, na mandat od šest godina. Ombudsmene imenuju i razrješavaju Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH većinom glasova, u skladu sa poslovnicima o radu svakog doma. Ombudsmeni se imenuju iz tri konstitutivna naroda (srpskog, bošnjačkog i hrvatskog), što ne isključuje mogućnost imenovanja i iz reda ostalih“, navodi se u zakonu.
