Dragocjen materijal pripremio je i pred odbornike i javnost iznio Mirsad Duratović, prvi čovjek Skupštine grada Prijedora. Lokalni parlament pratim od vremena kada su se sjednice održavale u sali Zavoda za izgradnju grada, a u izvještaj o radu za prethodnu godinu prvi su put uvršteni mjerljivi /a time i uporedivi/ podaci kojima se može kvantifikovati rad svakog odobornika i svake parlamentarne stranke. Ti statistički podaci ne daju informacije o sadržaju diskusija na plenumima, prikazuju učešće, ali ne i rad u radnim tijelima, ne donose uvid u aktivnosti izvan sjednica, te ni ne pretenduju da ocijene kvalitet rada odbornika, ali su svakako korisni, jer sadrže egzaktne pokazatelje o prisustvu i aktivnosti. S tim u vezi i prvi utisak – ne tvrdnja, da su odbornici bili upozoreni na vrijeme kakav se izvještaj planira praviti. Nema nijednog odbornika da nije učestvovao u diskusijama, pa makar to bilo i pet minuta u godinu dana /za šta su plaćeni oko 8.500 KM/, za razliku od prethodnih saziva gdje je bilo i onih koji za četiri godine ne uključe mikrofon.
Tako čitamo da je prvi čovjek prijedorskog DNS-a Goran Predojević odbornik sa najviše postavljenih odborničkih pitanja i jedini koji je, prema izvještaju, odborničko pitanje postavio na svakoj sjednici /kako, ako je bio 14 dana od 15 sjednica?/, slijedi Duratović sa 14, a potom šef Kluba odbornika SNSD-a Goran Velaula sa 12. Nijedno pitanje nije postavio odbornik DNS-a Dragan Romčević /koji je u skupštinske klupe ušao 7. oktobra prošle godine nakon što je svoj mandat vratio Milenko Đaković/, po jedno su postavili samostalni odbornik Zlatko Ritan, predstavnik nacionalnih manjina Andrija Vukotić i odbornik US-a Predrag Puđa, a dva Predrag Starčević iz SDS-a /ne Peđa/. Zanimljivo da na linku Odbornička pitanja i odgovori nema nijednog Starčevićevog pitanja iz 2021. godine, a tako ni odgovora – iako je jedno odjekivalo tokom kampanje za prijevremene izbore za gradonačelnika Prijedora – koji su projekti realizovani u prvom /grado/načelničkom mandatu SNSD-a u ovom gradu nakon 2004. godine. Ako, pak, ovaj odbornik nije ispoštovao Član 201. Stav (2) Poslovnika, nejasno je koja dva pitanja su onda ušla u ovaj izvještaj.
Kada se gleda po političkim subjektima, najviši prosjek u broju postavljenih pitanja imaju Pokret za Prijedor /12,5/, PDP i SNSD /po 10/ i nezavisna odbornica Slađana Radaković /9/, a najniži Ritan i Vukotić /po jedno/, SPS /četiri/ i US i SPS sa po četiri i po.
Kada je u pitanju dužina diskusija, najpričljiviji bio je prvi čovjek prijedorskog SNSD-a Saša Bursać /6h36'28”/, slijede Biljana Knežević iz SDS-a /4h01'00”/ i Predojević /3h30'02”/, a najćutljiviji socijalisti Igor Kneginjić /3'21”/ i Nemanja Gruban /4'54”/, te Starčević /5'08”/.
Gledano po strankama, najviši prosjek ima Pokret za Prijedor /2h25'53”/, ne računajući Duratovića, a slijede DNS /1h28'54” po odborniku/ i SDS /1h28'54”/, a najniži SP /4'08”/, Ritan /10'59”/ i US /22'47”/. /Šef Kluba odbornika US-SP je Nenad, ne Željko Mejakić./
Predsjednik Skupštine napomenuo je da je u njegovih 17h020'14” ulaze i diskusije i vođenje sjednica, da kod odbornika Đakovića i Romčevića, te Dalibora Grabeža i Mladena Kulundžije /ne Kolundžije/ nije uneseno vrijeme diskusije jer elektronski uređaji mjere ukupno vrijeme na jednom odborničkom mjestu, te je to potrebno „pješke“ razdvojiti, a odbornici su zatražili da se ubuduće iz ukupnog vremena diskusija izdvoje i obraćanja u ime stalnih radnih tijela /na primjer, Duško Miletić imao je 1h58'51”, što bi ga svrstalo u deset najaktivnijih odbornika, ali je većinu ovog vremena utrošena s pozicije predsjednika Komisije za izbor i imenovanja koja je lani – vidjećemo kasnije – imala pune ruke posla/. Ovdje je umjesno i napomenuti da od 16 radnih tijela Skupštine, predstavnici vlasti na čelu su u 12, a opozicije u četiri.
Takođe se iz izvještaja vidi da su svih 18 dana na svih 15 sjednica, pored predsjednika i potpredsjednika, prisustvovala – barem dijelom – još samo četiri odbornika SNSD-a, jedan DNS-a i predstavnik manjina, a da najviše minusa ima Starčević /odsutan 12 od 18 dana/. Rekorderi u napuštanju sjednica su Javorić /11/, Trnjanin /10/ i Predojević /9/, dok svega osam odbornika nije napustilo nijedno zasjedanje.
Izjavu jednog od odbornika da je njegov „klub postavljao najviše pitanja i imao najviše diskusija, odnosno najviše je učestvovao u radu Skupštine“, datu novinarima u pauzi zasjedanja održanog 16. februara, prenijeli su mediji koji su toga dana izvještavali sa sjednice. A ona ne odgovara podacima iz izvještaja. Kao ni njegova rečenica izrečena na samoj sjednici: „Ja želim da pohvalim najveći klub kao najredovniji, sa najviše diskusija, najviše vremena i najviše pitanja.“
Izvještaj je usvojen jednoglasno, a odbornik Mladen Radišić rekao je u diskusiji da uši para uvodna riječ predsjednika Skupštine, koji bi morao biti politički neutralan dok vrši tu dužnost, a u kojoj se navodi da je „ova godina donijela i velike promjene, jer je /…/ nakon šesnaest godina došlo do promjene vlasti u našem gradu, izabran je novi gradonačelnik, konstituisan novi saziv Skupštine sa novom skupštinskom većinom krajem decembra 2020. godine, a Skupština je dobila novog predsjednika i potpredsjednika“.
„Ovo mi je malo politička konotacija. Ovdje samo što ne piše ‘konačno'“, rekao je Radišić i podsjetio da je DNS imao gradonačelnika 16 godina, ali ne i skupštinsku većinu, a da je SNSD u Prijedoru na vlasti 22 godine u kontinuitetu.
On je dodao da se od 325 razmatranih tačaka čak 180 odnosilo na kadrovska pitanja – razrješenja i imenovanja direktora i načelnika odjeljenja koji su mjesecima u v.d. mandatima.
„Bavili smo se zadovoljavanjem potreba skupštinske većine u 55 odsto tačaka. Ako tome dodamo još po dvije redovne tačke – aktuelni čas i epidemiološku situaciju, bilo bi to 210 tačaka. Ako to uporedimo sa 2019. godinom i tadašnjih 168 tačaka na 14 sjednica, to je 12 u prosjeku po sjednici, ako ovih 210 podijelimo sa 12, samo za kadrovska pitanja potrošili smo 17,5 sjednica“, naveo je Radišić.
U izvještaju nema informacije o broju i ishodu sudskih postupaka vođenih protiv akata Skupštine grada, što za nekog temeljnog, pedantnog i sistematičnog poput Duratovića ne može biti slučajnost.
Duratović se i svoj prvi kratkotrajni mandat na čelu Skupštne, a i sada, u prvoj godini drugog mandata, postavio tako da daje do znanja da hoće da uozbilji rad odbornika, da izgradi i maksimalno iskoristi sve kapacitete koje zakonodavnom organu daju propisi i da vrati nadležnosti kojima je godinama raspolagala institucija gradonačelnika uz prećutnu saglasnost ranijih rukovodstava parlamenta. Cijeneći kako mu ide, on svoju platu zaradi. I prezaradi. Čita, uči, gradi se, uvećava svoju moć, širi svoj uticaj. Vješt je u okretanju svake situacije u vlastitu korist, još vještiji u profitiranju iz tuđe neinformisanosti. Krećući se u institucionalnim okvirima, uspijeva usput da vodi i političke bitke, eliminišući i diskreditujući gdje god može predstavnike SDA, svoje najozbiljnije političke konkurente. /Na primjer, u komisiji na čiji prijedlog se dijeli budžetska stavka za povratak po prvi put od kada ta stavka postoji nema predstavnika iz SDA. Poziv su, naime, dobili mejlom u petak popodne, a rok za prijavu isticao u ponedjeljak./
Tako su na posljednjoj sjednici na dnevnom redu bile dvije tačke kojima je želio parlamentu vratiti pripadajuće nadležnosti /odborničke naknade i utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti po zonama/, te jedna kojom institucionalno jača kapacitet Skupštine – osnivanje posebne stručne službe umjesto dosadašnjeg odsjeka koji je djelovao unutar kabineta gradonačelnika. Dvije su dobile podršku većine, ali ne i odbornička naknada, iako je propisano da i o tome za svaku kalendarsku godinu odluku donosi Skupština, što je u Prijedoru posljednji put urađeno 2017. godine.
Po toj odluci Skupštine iz 2017. godine, odbornički dodatak je 579 KM, ali je on iz godine u godinu uvećavan u skladu sa rastom prosječne plate u lokalnoj samoupravi, a bez da prolazi obaveznu skupštinsku proceduru. Tako je u prošloj godini isplaćivan u iznosu od oko 704 KM, a ubuduće, u skladu sa ranijom odlukom, treba da bude uvećan na 712 KM. Budući da su ta uvećanja išla mimo Skupštine /što često znači i mimo javnosti/, niko se od odbornika nije bunio. Sada je Duratović insistirao na legalizovanju ove materije koja je, eto, najmanje četiri godine, bila mimo zakona, ali su se odbornici pobunili, čak i nakon što im je ukazano da su imali dovoljno vremena da amandmanski djeluju, a to nisu učinili, te je tim nejasnije čemu se tačno protive. Duratović – imun na sam sadržaj ove materije, jer njegova plata nije vezana za tu odluku – predlaže da se napravi pauza i da se sačine amandmani, ali ni to ne prolazi.
Šef Kluba odbornika SNSD-a Goran Velaula traži da se tačka povuče s dnevnog reda, a Starčević predlaže radikalan potez kakav je nekada zagovarao odbornik SDS-a Dušan Berić – da se ukine odbornička naknada, a uvede dnevnica od 100 KM po sjednici /a one se većinom održavaju jednom mjesečno/.
„Biti odbornik treba da bude čast, a ne način da se zarađuje plata za jedan dan“, rekao je Starčević.
„Klub SNSD-a je spreman na jedan način podržati, pa, mogu reći, sigurno dobar prijedlog kolege Starčevića o ukidanju, smanjenju ili na neki drugi način, naravno, gledano smanjenje odborničke naknade“, rekao je Velaula.
Obojicu je podržao i Bursać.
„Apsolutno nisam ni za kakvo povećanje naknade odbornicima, iako bi ono značilo samo osam maraka. Vi znate da će sutra odnosno već danas izaći u svim medijima kako su odbornici povećali sebi naknade. Ja apsolutno nisam za to. Ja neću glasati za ovu odluku. Ja predlažem da odgodimo izjašnjavanje, da Odjeljenje za finansije napravi novu odluku, da odbornički paušali koji je sad, ako se ne varam, 704 marke, da se vrati na 700 maraka i da tu ostane do nove odluke, shodno izjašnjavanju odbornika. Nemojte da išta dižemo. Ako treba, ja sam prije za spuštanje naknade, nego za dizanje. Dobra je varijanta i to da se plaća u vidu dnevnica. O svemu treba razmisliti. Potpuno podržavam i vas i znam da godinama ne postoji odluka za isplate i da to nije u skladu sa zakonom, ali razumite vi i nas: ne želimo da dižemo javno mnijenje sebi za vrat, s jednu stranu, s drugu stranu, želimo da se obračuna sve po zakonu“, rekao je Bursać.
„Za trenutno povećanje svakako nisam. Za smanjenje možemo da se dogovorimo, ako će to ići na dobrobit građana Prijedora i nekih ušteda, svakako sam za. Ali bih postavio pitanje kolegi Predragu Starčeviću: da li bi on sada, kada cijene divljaju, bio spreman da smanji malo cijene lijekova, na dobrobit građana“, rekao je odbornik SNSD-a Nikola Vujasinović.
„Mi ako danas ne donesemo ovu odluku, sljedeći odbornički paušal će biti u iznosu 712 maraka za februar. Na martovskoj sjednici možemo donijeti novu odluku i reći da će od marta biti u tom određenom iznosu. Ali nemojte tražiti od mene da kršim Zakon o lokalnoj samoupravi ovdje, bez obzira na to o čemu se radi“, rekao je Duratović, ali je na pauzi, koju je tražio Velaula, ipak popustio.
„Pošto ne postoji trenutno saglasnost, radi usaglašavanja ove odluke povlačim šestu tačku sa dnevnog reda“, rekao je Duratović nakon pauze.
Visina odborničke naknade utvrđuje se u visini do 50 odsto prosječne neto plate isplaćene
u Gradskoj upravi za prethodnu godinu, ne uključujući plate funkcionera, a ona je za prošlu godinu iznosila 1.096,25 KM, te se za prijedorske odbornike ovom odlukom predlagao maksimalan moguć iznos po tom osnovu – 548,12 KM. I godinama unazad koristio se taj maksimalni iznos odnosno u rasponu od nula do 50 odsto birao se ovaj potonji.
Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je i da članovi radnih tijela skupštine – a svi odbornici to jesu – mogu da imaju pravo na naknadu. Skupština grada Prijedora to „mogu da imaju“ prevela je u „imaju“ i predložila da to bude 30 odsto od utvrđene naknade za rad odbornika odnosno 164 KM, te da u zbiru odbornički dodatak iznosi 712 KM. Naknada za rad članova stalnih radnih tijela koje obrazuje Skupština grada Prijedora, a koji nisu odbornici, ostaje na istom nivou – 114 KM.
Tako su odbornici ustvari sebi povećali naknadu, nastavili praksu da se to povećanje odvija mimo Skupštine, a u javnost poslali poruku da su protiv toga i da zato povlače tačku s dnevnog reda.
Lako je ovdje koristiti argumente poput onoga koji je ovih dana iznijela prva sindikalka Srpske – da 125.000 ljudi u Republici Srpskoj prima platu manju od 600 KM. Lako je doći do iznosa koliko odbornici koštaju građane i kolike bi mogle biti uštede u budžetu grada smanjenjem ove stavke /712 KM plus prateće obaveze pa puta 29 odbornika pa puta 12 mjeseci pa puta četiri godine. Lako je i navesti prioritete koji bi se mogli finansirati tom razlikom. Nije lako, ali je potrebno, reći da i ti ljudi, bez obzira što imaju svoja osnovna radna mjesta i svoje plate, što neki među njima obavljaju rukovodne dužnosti različitih nivoa, što neki crpe različite javne budžete po više osnova /a neki su se takvih mogućnosti dobrovoljno odrekli/, imaju i svoje kućne budžete planirane i na bazi te odborničke naknade u trajanju od jednog mandata odnosno četiri godine. Ja hoću da vjerujem da među njima ima ljudi koji su svjesni da je tih 712 KM nerealno visoko i u odnosu na vlastiti angažman i u odnosu na teško opšte stanje u društvu. Ali imaju, na primjer, kredit u tom iznosu na te četiri godine.
Imaju, međutim, i priliku da, kada se približi kraj mandata, urade isto što je uradila susjedna opština Oštra Luka koja je odborničku naknadu od 342 marke smanjila na 100 KM pred lokalne izbore 2016. godine i taj iznos do danas zadržala. Zamišljam sastav skupštine u takvim okolnostima. Odbornik iz ubjeđenja. Ima li šta časnije?
