Žasto je važna briga o sebi

|

Blog

U savremenom društvu kada smo pretrpani obavezama, rokovima, kada smo hronično umorni i konstantno pod stresom, briga o sebi bi trebala biti prioritet. Ono predstavlja vođenje računa kako o fizičkim, tako i o mentalnim, emocionalnim i socijalnim potrebama. Evo nekoliko savjeta kako da integrišete više brige o sebi u svoj život koje nam je dala Maja Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut.

  1. Izaberite zdraviju opciju većinu vremena.

Veoma je teško psihološki se osjećati dobro ili imati energije za uživanje u životu ako se fizički osjećate loše. Zdrav životni stil uključuje ishranu koja vam donosi energiju i vitalnost. Takođe uključuje redovno vježbanje, koje dokazano povećava mentalno blagostanje.

  1. Prepoznajte i poštujte sopstvene potrebe.

Baš kao što vam se savjetuje da prvo stavite sopstvenu vazdušnu masku prije nego što pomognete drugima u smjernicama o bezbjednosti aviona, istina je da prvo morate da vodite računa o svojim potrebama da biste pomogli drugima. Važno je biti iskren prema sebi šta su vaše potrebe – da li vam je potrebno samo veče nedjeljno da biste se obnovili? Da li treba da isključite telefon za vrijeme ručka? Ako ne uživate u tenisu, ali idete nedeljno jer to voli vaš prijatelj, možete li prestati?

  1. Postavite granice i recite ne onome što ne želite.

Granice su zaista najvažnije sredstvo kada je u pitanju dobra briga o sebi. Veoma je važno prepoznati svoja ograničenja i držati ih se. Reći ne drugima može u početku biti teško. Ali to se može lijepo uraditi, a s vremenom postaje sve lakše i gotovo ugodno dok vraćate energiju i vrijeme koje je s pravom vaše. Zapamtite, svaki put kada kažete ne onome što zapravo ne želite da uradite, stvarate vrijeme za iskustva koja želite.

  1. Pustite ono što vam više ne služi.

Ako zaista ne želite nekoga u svom životu ili ste ga prerasli, pustite ga. Pripazite na „treba“. Bilo šta što se radi jer bi to „trebalo“ bilo je nešto što radite iz krivice ili obaveze, a ne iz vlastite brige. A obaveza često dovodi do nezadovoljstva, negativnog razmišljanja i, dugoročno gledano, moguće depresije jer se sve više iscrpljujete time što idete protiv sebe kako biste udovoljili drugima.

  1. Postavite ostvarive ciljeve i neprestano radite na njihovom ostvarivanju.

Ciljevi vas stalno preispituju šta želite i radite na tome. Ni ciljevi ne moraju biti veliki. Možete svakodnevno postavljati mini ciljeve kako biste poboljšali osjećaj postignuća.

  1. Neka uživanje bude bez pregovora.

Nemoguće je brinuti o sebi, a da sebi ne dozvolite vrijeme za uživanje u životu. Reći sebi da će vam trebati vremena da napravite nešto u čemu ćete uživati kada posao bude završen za nekoliko godina znak je radoholizma i često dovodi do izgaranja. Bilo da je vrijeme sa porodicom, sesija u teretani ili noćni izlazak, u dnevnik unesite vrijeme za uživanje isto kao i bilo koji drugi prioritet.

  1. Njegujte podržavajuće odnose.

Utvrđeno je da je osećaj povezanosti sa drugima kamen temeljac za dobro mentalno zdravlje. Odnosi su važni. Pažljivo odaberite svoje i odvojite vrijeme za ljude oko kojih možete biti najviše. Bolje je imati nekoliko dobrih prijatelja nego mnogo poznanika.

  1. Slušajte sebe.

Briga o sebi uključuje život za sebe preko ispunjavanja drugih želja za vama. Otkrijte ko ste i koje su vaše vrijednosti i uvjerenja. Provoditi neko vrijeme sami svake nedjelje je jedan od načina da stupite u kontakt sa onim što zaista mislite i osjećate.

  1. Vježbajte samosaosećanje.

Samopoštovanje je sjajno, ali možda je važnije saosjećanje sa sobom, umjetnost prihvatanja i dopadanja sebi bez obzira na to šta radite, govorite ili mislite.

  1. Prihvatite podršku.

Ponekad je najbolja briga o sebi samo dopuštanje drugim ljudima da to rade. Naučite da delegirate umjesto da upravljate svime što treba učiniti sami. A kada se mučite sa emocijama, obratite se onima koje volite i kojima verujete ili potražite pomoć obučenog stručnjaka.

Komentari