(Utihnuti) glas borbe za rijeke

|

Ekologija

U posljednje vrijeme svjedočimo sve češćim tužbama, protestima i nenasilnom otporu kada je u pitanju gradnja malih hidoroelektrana u Bosni i Hercegovini koja prijeti uništenju  tokova posljednjih planinskih i divljih rijeka.

Pokušaji de se prirodni tok rijeka ucijevi su u različitim bosanskohercegovačkim zajednicama izazvali revolt i dokaz su da unutar našeg sistema i društva ipak postoji određena razina političke i građanske pismenosti i kulture, i da se u primjeru borbe za bh. rijeke, koja je trenutno bazirana na borbu protiv izgradnje malih hidroelektrana, ne može govoriti, kako je to često slučaj u našoj društvenoj zbilji, o niskoj razini svijesti  kada govorimo o važnosti prepoznavanja potrebe za uključivanjem u procese donošenja različitih odluka koje se tiču očuvanja sastavnih dijelova okoliša, u ovom slučaju rijeka.

Dosadašnji način na koji su različiti nivoi vlasti komunicirali sa građanima kao subjektima kojima se treba obezbijediti pravo na učestvovanje u donošenju odluka koji se tiču svih faza izgradnje ovih postrojenja je direktno povezan sa njihovim kontinuiranim   nastojanjima da se aktivan društveni angažaman koji je evidentan u borbi za rijeke pokuša marginalizirati  i/ili u potpunosti ugušiti.  Umjesto da se u procese donošenja odluka za izgradnju malih hidroelektrana, koji su raščlanjeni na nekoliko faza omogući garancija građanima da će njihov glas čuti i uvažiti, vladajuće garniture na različitim nivoima vlasti u potpunosti zanemaruju zahtjeve građana koji se odnose na pravo na učestvovanje u donošenju odluka koje se tiču ovih projekata.

Jedan od mnogih primjera u vezi prethodno navedenog dolazi iz Višegrada. Građani do sada nisu bili upoznati niti su imali priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja na javnoj raspravi za davanje ekološke dozvole za mHE Jablanica, jer ista nije ni organizovana, a jedina informacija koja je bila dostupna o ovom izašla je u dnevnim novinama Blic i na oglasnoj tabli opštine Višegrad, čime su vlasti propustile da informacija o javnoj raspravi bude lako dostupna široj javnosti. Samim tim, uskraćeno je pravo građana prema Arhuskoj konvenciji o pristupu informacijama, učešće javnosti u donošenju odluka i posljedično pristupu pravosuđu. Javna rasprava nije organizovana jer je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srspke odlučilo da za MHE Jablanica nije potrebna studija utjecaja na životnu sredinu na osnovu koje je obavezna javna rasprava, čime se propustila obaveza uključivanja građana u proces donošenja ekološke dozvole.

Napredak unutar demokratskog društva je nemoguć bez participativnog modela demokratije, tj omogućavanja građanima kao subjektima političkih i društvenih procesa,  prostora, vremena i mjesta da iskažu svoje stavove, mišljenja u vezi odluka koje ostavljaju direktne posljedice na kvalitet njihovih života.

Uključivanje javnosti u procese koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode je od iznimnog značaja i važnosti i sve se češće dovodi u vezu sa   za pravom na zdrav okoliš  kao jednog od prava koje ze razvilo u trećoj generaciji ljudskih prava. Iako su ljudi u različitim zajednicama Bosne i Hercegovine shvatili i vrlo jasno artikulisali stav da se izgradnja malih hidroelektrana može negativno odraziti ne samo na pojedince, nego i širu društvenu zajednicu,  te da ovi projekti dodatno sužavaju prostor za razvojene prilike zajednice, to ne sprječava vlasti da,  ipak,i dalje, uporno i protuzakonito biraju zaštitu  privatnog  interesa, pokušavajući ugušiti volju i glas naroda.

Komentari